Što su ASIC mineri?
ASIC mineri, ili “application-specific integrated circuits,” predstavljaju vrhunac u tehnologiji rudarenja Bitcoina i raznih altcoina. Ova računala su posebno dizajnirana da izvršavaju samo jednu specifičnu funkciju — za razliku od univerzalnih procesora koji su namijenjeni za razne zadatke. ASIC mineri su optimizirani za rudarenje kriptovaluta s izuzetnom preciznošću i učinkovitošću. U usporedbi s CPU-ima i GPU-ima, ASIC čipovi pružaju mnogo veću brzinu i snagu jer su programirani da obavljaju isključivo jednu stvar: rudarenje. Ova specijalizacija omogućila im je da revolucioniraju industriju rudarenja kada su se pojavili oko 2013. godine. Međutim, njihova visoka energetska potrošnja i centralizacija rudarenja izazivaju kritike, unatoč činjenici da su, za sve koji žele konkurentno rudariti Bitcoin, i dalje jedina prava opcija.
Zanimljivost: ASIC čipovi su toliko specifični da mogu rudariti samo određene algoritme, poput SHA-256 za Bitcoin, što znači da postaju beskorisni ako ta kriptovaluta izgubi na vrijednosti ili prestane biti isplativa za rudarenje, jer se istom mašinom ne može rudariti kriptovaluta na drugom algoritmu.
Izvor: cointelegraph
Što su kvantna računala?
Kvantna računala predstavljaju novu eru tehnologije koja bi mogla izazvati velike promjene u pristupu rudarenja kriptovaluta. Temeljena na načelima kvantne fizike, ova računala teoretski imaju potencijal za obradu podataka na način koji daleko nadmašuje najbolje današnje ASIC minere. Za razliku od klasičnih računala koja rade s bitovima, kvantna računala koriste kubite, što im omogućuje izvođenje složenih izračuna eksponencijalno brže. Iako kvantni uređaji još uvijek nisu potpuno zaživjeli u praksi, njihov potencijal sugerira budućnost u kojoj bi mogli značajno disruptirati trenutno najmoćnije metode rudarenja kriptovaluta.
Izvor: cointelegraph
Osnove kvantnih računala
Kvantna računala temelje se na principima koji su daleko odmaknuti od tradicionalnog binarnog računalstva. Ključni pojmovi koje treba razumjeti su kubiti, zapletenost i kvantna interferencija. Građevni blokovi kvantnog računala su kubiti. Za razliku od klasičnih bitova, koji mogu biti samo 0 ili 1, kubiti mogu biti u stanju superpozicije, što znači da mogu istovremeno predstavljati i 0 i 1. Ova sposobnost omogućava kvantnim računalima da istodobno procesiraju više mogućnosti, što im daje ogromnu računalnu snagu. Drugi ključni koncept je zapletenost. Kada se kubiti zapletu, stanje jednog kubita je povezano sa stanjem drugog, bez obzira na udaljenost među njima. Ova povezanost omogućuje kvantnim računalima učinkovito izvođenje složenih izračuna jer mogu trenutno reagirati na više varijabli. Konačni element je kvantna interferencija. Ova pojava omogućava kvantnim računalima da podešavanjem vjerojatnosti različitih ishoda usmjere svoje proračune prema najvjerojatnijem rješenju, što im omogućava brzo rješavanje složenih problema. Ukratko, kvantna računala mogu istraživati mnoge računalne puteve istovremeno, dok klasična računala moraju ići jedan po jedan korak, što kvantnim računalima daje prednost u rješavanju kriptografskih problema, poput onih korištenih u rudarenju kriptovaluta.
Izvor: cointelegraph
Što je kvantni miner?
Kvantni miner je zamišljen kao uređaj koji koristi kvantno računalo za rudarenje kriptovaluta, potencijalno donoseći revoluciju u načinu na koji se rješavaju kriptografski problemi. Dok ASIC mineri funkcioniraju tako da sekvencijalno prolaze kroz milijune izračuna kako bi riješili zagonetke poput SHA-256 algoritma za Bitcoin, kvantna računala mogu zahvaljujući superpoziciji i kvantnoj interferenciji testirati mnoge potencijalne rješenja paralelno. Ovo im omogućava da rješavaju probleme eksponencijalno brže od klasičnih ASIC-ova. U praktičnom smislu, kvantni miner bi mogao riješiti problem za koji je ASIC-u potrebno nekoliko minuta ili sati, u samo nekoliko sekundi. Kad bi se kvantna tehnologija potpuno razvila, mogla bi zastarjeti trenutnu rudarsku tehnologiju gotovo preko noći, omogućujući kvantnim uređajima da daleko nadmaše brzinu i učinkovitost klasičnih rudara.
Zanimljivost: kvantni mineri ne bi zahtijevali iste fizičke resurse kao velike farme ASIC-ova — nekoliko kvantnih uređaja moglo bi teoretski nadmašiti čitavu farmu stotina ASIC strojeva.
Izvor: cointelegraph
Počeci kvantnih računala
Iako kvantni kripto mineri još uvijek nisu stvarnost, to je uglavnom zato što je kvantno računalstvo još u počecima. Kvantna računala poput Googleovog Sycamorea pokazala su određeni potencijal, ali su i dalje eksperimentalne mašine s ozbiljnim tehničkim ograničenjima. Kubiti, temeljne jedinice kvantnog računalstva, vrlo su osjetljivi i skloni pogreškama zbog kvantne dekoherencije, što ih čini nepouzdanim za dulje izračune poput onih potrebnih za rudarenje kriptovaluta. Osim toga, današnja kvantna računala imaju premali broj kubita — većina podržava samo desetke ili stotine kubita, dok bi rudarenje ili razbijanje algoritama poput SHA-256 zahtijevalo tisuće ili milijune stabilnih, uz pogreške ispravljenih kubita. Osim tehničkih izazova, kvantna računala zahtijevaju vrlo specijaliziranu i skupu infrastrukturu, poput sustava za hlađenje koji održavaju temperature blizu apsolutne nule. To čini njihovo korištenje iznimno skupim u usporedbi s tradicionalnim ASIC minerima, koji su iako energetski intenzivni, relativno jednostavni za upotrebu. Također, trenutno ne postoji kvantni algoritam optimiziran za rudarenje blokova učinkovitije od ASIC-a, jer je većina istraživanja u području kvantnog računalstva usmjerena na kriptografiju, znanost o materijalima i optimizacijske probleme. Visoki troškovi, tehnička ograničenja i učinkovitost postojećih ASIC-ova znače da ne postoji hitna potreba za razvojem kvantnih minera. Za sada je fokus na razvoju kvantno otporne kriptografije za zaštitu sigurnosti blockchaina od budućih kvantnih prijetnji, umjesto na korištenju kvantnih računala za rudarenje.
Zanimljivost: Googleov Sycamore procesor 2019. godine postigao je kvantnu nadmoć obavljanjem složenog zadatka za 200 sekundi, što bi najmoćnijem svjetskom superračunalu trebalo 10.000 godina.
Izvor: cointelegraph
Kvantna računala i njihov utjecaj na blockchain
Kvantna računala predstavljaju značajne izazove za današnju blockchain tehnologiju, a glavni problemi su centralizacija i prijetnja kriptografskim algoritmima.
- Centralizacija: kvantni mineri bi mogli daleko nadmašiti ASIC minere po brzini rješavanja rudarskih zagonetki. Problem koji ASIC-ovima traje oko 10 minuta, kvantni uređaji mogli bi riješiti za nekoliko sekundi. Iako Bitcoinov algoritam za prilagodbu težine reagira povećanjem složenosti rudarenja kako bi održao vrijeme između blokova na 10 minuta, kvantni uređaji bi i dalje mogli ostati znatno brži od ASIC-ova. Ovo bi moglo dovesti do situacije u kojoj kvantni mineri stalno zadržavaju prednost, istiskujući ASIC minere iz procesa i koncentrirajući rudarsku moć u rukama onih koji si mogu priuštiti kvantnu tehnologiju. To povećava rizik od centralizacije i potencijalnih 51% napada ili dogovora među minerima.
- Prijetnja kriptografskim algoritmima: još veća prijetnja kvantnih računala odnosi se na sigurnost samog blockchaina. Bitcoin i mnoge druge kriptovalute oslanjaju se na eliptičku krivuljnu kriptografiju (ECC) za zaštitu transakcija. Iako je ECC sigurna protiv klasičnih računala, kvantna računala s Shorovim algoritmom mogla bi probiti ovu enkripciju eksponencijalno brže. To bi omogućilo zlonamjernim akterima da ukradu privatne ključeve, pristupe novčanicima bez lozinki ili seed fraza, te manipuliraju blockchainom ponovnim potpisivanjem prošlih transakcija, što bi moglo omogućiti povrat ili promjenu povijesti transakcija. Također bi omogućili dvostruko trošenje, gdje kvantna računala mogu nadjačati proces verifikacije mreže i destabilizirati sustav.
Izvor: cointelegraph
Budućnost rudarenja Bitcoina
Gledajući unaprijed, kvantno računalstvo gotovo sigurno će imati transformativan utjecaj na rudarenje kriptovaluta, ali njegova primjena još uvijek nije blizu stvarnosti. Kvantni mineri, sa svojom nevjerojatnom računalnom snagom, mogli bi znatno nadmašiti ASIC-ove, ugrožavajući samu strukturu rudarenja. No, tehnički izazovi poput stabilnosti kubita, korekcije pogrešaka i ogromnih infrastrukturnih troškova znače da je kvantno rudarenje vjerojatno udaljeno barem desetljeće. U međuvremenu, ASIC-ovi će nastaviti dominirati scenom rudarenja. Njihova specijalizirana učinkovitost drži ih na vrhu kao osnovni hardver za konkurentno rudarenje, dok kvantna tehnologija polako sazrijeva. Ipak, kripto zajednica mora se pripremiti za neizbježni dolazak kvantnih minera razvijanjem kvantno otporne kriptografije i istraživanjem alternativnih mehanizama konsenzusa za zaštitu sigurnosti i decentralizacije blockchaina. Kako kvantna tehnologija napreduje, i ASIC i blockchain developeri morat će neprestano inovirati kako bi osigurali održivost i sigurnost decentraliziranih mreža u budućnosti pogonjenoj kvantnim računalima.
Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga, ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).