Binance coin, poznatiji po svojoj kratici BNB, trenutno je četvrta
najveća kripto valuta po tržišnoj kapitalizaciji (eng. market cap).
Kreiran od strane uvjerljivo najveće mjenjačnice kripto valutama,
Binance, ovaj coin najviše služi kako bi holderima pružio neke
pogodnosti u usporedbi s ostatkom korisnika mjenjačnice. Može se
koristiti za plaćanje naknada na Binance mjenjačnici, uz nešto nižu
proviziju u odnosu na onu koju bi ste platili da niste koristili BNB.
Binance kontinuirano pokušava proširiti uporabnu sferu ovog coina
kako bi privukao investitore, a to im se do sada višestruko isplatilo.
Bitno je napomenuti da ukoliko bi došlo do bilo kakvih problema kao
što su insolventnost ili bankrot Binance-a (slično FTX mjenjačnici),
BNB bi u potpunosti izgubio potrebu za egzistencijom, te se iz toga da
izvući da se ulaganjem u ovaj coin pouzdajete u uspješnost
poslovanja Binance mjenjačnice. Uzmemo li sve prethodno navedeno
u obzir, uvidjet ćemo da je BNB postao sastavni dio Binance-ova
ekosustava i da će biti nužan za opstanak i daljnji razvoj ove trenutno
dominante kripto mjenjačnice.
Binance coin lansiran je 2017. godine, s ponudom od dvjesto milijuna
novčića. Kreiranjem coina, dio ponude dodijeljen je Binance timu, dio
je prodan ranim investitorima, a ostatak je stavljen na javnu prodaju
(eng. public sale), po cijeni od petnaest centi po BNB-u. Ovdje je
kratki pregled načina na koji su BNB novčići distribuirani:
Binance tim: 40% (osamdeset milijuna BNB-a)
Rani investitori (eng. angel investors): 10% (deset milijuna BNB-a)
Javna prodaja (eng. public sale): 50% (sto milijuna BNB-a)
Binance je od prodaje BNB-a sakupio ukupno petnaest milijuna
dolara u bitcoinu i ethereumu. Od ovog iznosa 35% je alocirano ka
unapređenju Binance mjenjačnice, 50% za marketing i edukaciju, te
je preostalih 15% spremljeno u rezervu za slučaj bilo kakvih
neočekivanih okolnosti.
BNB je prvobitno lansiran na Ethereum mreži, ali je naknadno postao
najvažniji coin BNB mreže s obzirom na to da se koristi za plaćanje
naknada za provođenje transakcija na ovoj mreži. Slično Ethereumu,
Binance je lansirao svoju mrežu, za koju tvrde da je decentralizirana i
može služiti za izgradnju različitih decentraliziranih aplikacija, kao što
su DeFi (decentralizirane financije) platforme, kupnju i prodaju NFT-
ijeva… Ipak, ovo nisu najtočnije informacije s obzirom na to da mreža
zapravo nije decentralizirana, te da Binance ima potpuno kontrolu i
može zamrznuti sredstva korisnika što nije karakteristika bilo koje
decentralizirane mreže kao što su Bitcoin i Ethereum.
Jedna od ključnih karika za uspjeh BNB-a u proteklim godinama bilo
je spaljivanje ponude BNB-a (eng. burning). Za razliku od drugih
kripto valuta koje imaju neograničenu ponudu novčića, BNB ima
ograničenu ponudu od dvjesto milijuna novčića. Bonus ovome je
takozvano BNB spaljivanje. Naime, Binance se obvezao spaljivati dio
BNB ponude svakoga kvartala dok se ukupna ponuda ne smanji na
sto milijuna novčića, odnosno za 50%. Spaljivanjem BNB-a, Binance
zauvijek uklanja novčiće iz ponude, što će dovesti do rasta cijene,
ukoliko potražnja ostane ista.
Svaka tri mjeseca Binance uzme 20% ostvarenih profita kako bi kupili
BNB novčiće. Kupljene novčiće Binance spaljuje, odnosno šalje na
nepostojeću adresu kojoj nitko nema pristup. Kao što smo prethodno
naveli Binance će provoditi spaljivanje BNB-a sve dok 50% ukupne
ponude ne bude spaljeno.
Postoji nekoliko razloga zašto Binance provodi spaljivanje BNB
novčića, no jedan od glavnih je taj što pomaže u održavanju
vrijednosti BNB-a. Tijekom vremena, kako će se ponuda BNB-a
smanjivati, potražnja za njime vjerojatno će rasti, što će dovesti do
porasta cijene. Osim toga spaljivanje ponude pomaže u sprječavanju
inflacije, jer osigurava da ponuda ostaje ista, odnosno da se
smanjuje. Još jedna prednost koju mehanizam spaljivanja nudi je
povećanje povjerenja investitora. Činjenica da se Binance obvezao da
će dio profita koristiti kako bi povećali vrijednost svoje kripto valute
dodatno ulijeva povjerenje u investitore. Svakako spaljivanje BNB-a
jedinstvena je i inovativna karika koja je bila neophodna za njegov
uspjeh i biti će interesantno promatrati kako će se razvijati u
budućnosti.
Binanceov BNB pokazao se kao jedna od najboljih investicija u
prethodnom bull marketu, a konstantni dodatci korisnosti BNB-a od
strane Binance-a mogli bi spremiti ovaj novčić za još jedan veliki skok
u nadolazećem bull marketu. Binance kao vodeća mjenjačnica kripto
valutama stalno pokušava unaprijediti svoju usluge i time privući
nove korisnike, koji bi povećali njihovu zaradu. U kombinaciji s
mehanizmom spaljivanja novčića, kojeg smo prethodno spomenuli,
ovo će vjerojatno dovesti do rasta cijene BNB-a. Bitno je napomenuti
da je vrijednost BNB-a direktno povezana s poslovanjem Binance-a,
te ukoliko bi došlo do bilo kakvih problema u poslovanju (slično FTX-
u) ovaj novčić vjerojatno bi postao bezvrijedan. Ako se odlučite za
investiranje u BNB, to uvijek možete odraditi preko našega
Kriptomata. Pišite nam na našim društvenim mrežama (Twitter,
Instagram) vaše iskustvo s Binance mjenjačnicom i njihovim
novčićem. Smatrate li da će Binance ostati dominantna mjenjačnica,
ili će se pojaviti konkurent koji će preuzeti to mjesto?
Kao jedna od najpoznatijih kripto valuta, XRP koji je nastao 2012.
godine, dobiva pozornost brojnih investitora i špekulanata koji
vjeruju u povratak ove kripto valute na cjenovni vrh od prije nekoliko
godina. XRP coin glavna je karika Ripple-ove mreže, koja pokušava
postati vodeća za prekogranične transakcije, a glavne su im prednosti
jeftinije i sigurnije transferiranje novca u odnosu na tradicionalne
metode koje uključuju banke. Ovo je moguće zbog upotrebe
blockchain tehnologije koja dozvoljava transferiranje novca između
dva entiteta bez potrebe za trećom stranom kao što su banke.
Razmotrit ćemo napredak koji Ripple postiže sa svojim brojnim
partnerstvima, no i kako se nose s tužbom koju je podnio SEC prije
više od dvije godine, te što bi konačni rezultat tog suđenja mogao
značiti za cijenu XRP-a. Svakako Ripple se odlično drži u borbi, a SEC
nije uspio pronaći velike pogreške napravljene od tima, te nemaju
pravi razlog za proglašavanje XRP-a neregistriranim security-jem, što
bi ga zauvijek uklonilo s američkog tržišta kripto valuta.
*Security – neregistrirano prodavanje imovine (dionice, obveznice, kripto valute…). U SAD-u prije prodavanja ove vrste imovine potrebno ju je registrirati s SEC-om (Securities and Exchange Commission). Ripple ovo nije odradio prije prodaje XRP-a, ali u to vrijeme nije bila jasno specificirana regulativa za prodavanje kripto valuta.
Ripple radi na decentraliziranoj platformi, otvorenog koda (open-
source). Sve transakcije vrše se između dva entiteta bez posrednika
(peer-to-peer) što omogućuje besprijekoran transfer novca u bilo
kojem obliku, bilo da se radi o dolarima, jenima, eurima ili nekoj
drugoj tradicionalnoj valuti, ili se pak radi o kripto valuti kao što su
Bitcoin, Ethereum, Litecoin… Ripple u svojoj globalnoj mreži plaćanja
ima velike klijente kao što su banke (Bank of America, SBI Holdings,
Royal Bank of Canada) i institucije za financijske usluge. Ripple-ov
coin XRP koristi se kako bi se olakšala i ubrzala konverzija između
različitih valuta.
Ripple kao projekt kreiran je još 2004. godine, ali nije imao ništa
zajedničko s današnjim kripto valutama. Prava povijest Ripple-a
započinje 2013. godine kada je programer Jed McCaleb, kreator
mreže eDonkey, prikupio brojne velike investitore koji su mu pomogli
osnovati Ripple Labs. Ripple Labs osnovao je zajedno s Chrisom
Larsenom koji je bio poslovni direktor i jedan od najbogatijih ljudi u
svijetu kripto valuta. McCaleb je s druge strane poduzetnik i poznati
programer koji je pomogao osnovati brojne druge projekte kao što su
Stellar i u to vrijeme najveća mjenjačnica kripto valuta Mt. Gox.
XRP je inicijalno dizajniran za provođenje svakodnevnih transakcija s
obzirom na to da je nudio puno manje transakcijske naknade u
odnosu na sve dotadašnje kripto valute. Međutim danas je situacija
nešto drugačija, XRP se rijetko koristi u svakodnevnim transakcijama,
a developeri postepeno usmjeravaju na institucionalnu primjenu
XRP-a. Prava unikatnost XRP-a leži u njegovoj mogućnosti zamjene za
bilo koju valutu ili dragocjenost (kao što je zlato) uz minimalnu
proviziju.
Najveći problem povezan s Ripple-ovim XRP coinom je nemogućnost
kupovanja ovog coina u SAD-u. Svi dobro znamo da je SAD svjetsko
financijsko i investicijsko središte, te da ukoliko želite privući
institucionalne ulagače, najbolje ih je tražiti u SAD-u. No zbog ne tako
davnih događanja s američkim regulatornim tijelima, prvenstveno
SEC-om, Ripple-ov XRP coin nemoguće je kupiti i prodati na bilo kojoj
mjenjačnici u SAD-u. Tuženje SEC-a i Ripple-a traje već više od dvije
godine, te investitori neprestano očekuju rezultat ovog suđenja.
Ukoliko bi Ripple pobijedio, ovo bi vratilo XRP coin na američke
mjenjačnice, te bi privuklo američke investitore, što bi neizbježno
dovelo do rasta cijene. Nedavne vijesti povezane s tužbom navode
kako je ovo vrlo vjerojatan ishod s obzirom na to da SEC nema
dovoljno dokaza kojima bi mogli optužiti Ripple. S druge strane, ako
se pokaže da je Ripple provodio prodaju neregistriranih vrijednosnih
papira u iznosu od 1,3 milijarde dolara, možemo zaboraviti vraćanje
ove kripto valute na američke mjenjačnice, a time i budućnost ovog
projekta s obzirom na to da se većina operacija povezanih s Ripple-
om provodi u SAD-u.
Vizija Bitcoina i XRP-a slična je s obzirom na to da oba projekta ciljaju
pojeftiniti, pojednostaviti i osigurati transfer novca na globalnoj
razini. Kompromis koji su osnivači Ripple-a odlučili unijeti kako bi
dodatno pojeftinili slanje novca Ripple mrežom je otklanjanje
Blockchain tehnologije. Umjesto korištenja blockchaina, Ripple je
jednostavna centraliziran i sva se povijest transakcija sprema ne
jednu centraliziranu knjigu transakcija (eng. Ledger), dok se kod
Bitcoina ledger distribuira diljem svijeta što garantira maksimalnu
transparentnost i sigurnost. Još jedna velika razlika je inicijalna
ponuda novčića prilikom nastanka ovih projekata. Bitcoin je pokrenut
s nula novčića u opticaju, te je i kreator Bitcoina, Satoshi Nakamoto,
morao rudariti, odnosno trošiti energiju, kako bi zaradio Bitcoine. S
druge strane kod XRP-a je postojao takozvani pre-mine, putem kojeg
su kreatori XRP-a dobili novčiće prije nego što se njima trgovalo na
slobodnom tržištu. Osamdeset posto XRP-ove ponude dodijeljeno je
Ripple-u, dok je preostalih dvadeset posto uručeno suosnivačima i
glavnom timu. Ovo je ujedno i najveći problem XRP-a, zbog kojeg je
SEC i pokrenuo tužbu protiv projekta.
Unatoč brojnim kontroverzama, XRP ostaje jedna od najvećih kripto
valuta po tržišnoj kapitalizaciji, te je primamljiv svim investitorima
koji vjeruju u modernizaciju tradicionalnog bankarstva i financijskih
usluga, ali nisu previše entuzijastični za decentralizacijom koju nude
druge kripto valute. Može se koristiti kao i svaka druga kripto valuta,
za investiranje, no posebnost ove kripto valute krije se u vrlo niskim
transakcijskim naknadama što je čini odličnom za slanje manjih
iznosa novca. Ukoliko se odlučite investirati ili privremeno kupiti ovu
kripto valutu budite sigurni da je najbolje mjesto da to učinite
upravno na našim kriptomatima. Što vi mislite, tko će izaći kao
pobjednik suđenja između Ripple-a i SEC-a, svoje mišljenje podijelite
s nama na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).
Banke igraju ključnu ulogu u gospodarstvu pružajući financijske usluge i
olakšavajući protok novca. Međutim iako su usko povezane s vladom i drugim
državnim institucijama, što bi im trebalo smanjiti vjerojatnost propadanja, kao i
bilo koji drugi posao, banke su također financijski osjetljive što može dovesti do
njihovog propadanja. U nekim slučajevima, banke čak mogu ući u bankrot,
uzrokujući značajne financijske i društvene posljedice, ponekad i na globalnoj
razini. U današnjem blogu pokušat ćemo razjasniti kako točno dolazi do
bankrota banke, te kako se zaštiti od istog. Bez obzira jeste li pojedinac s
ušteđevinom na računu u banci ili poduzetnik s kreditom, ovo znanje moglo bi
Vam biti od koristi u prevenciji gubitka vašeg novca. Naravno, pogledat ćemo i
koja je uloga bitcoina i drugih kripto valuta u osiguravanju vašeg kapitala, te
koje su prednosti, a koje mane bitcoina u usporedbi s tradicionalnim bankama.
Kada vlada poveća prinos obveznica, što vlade često rade u vremenima visoke
stope inflacije, to može imati ozbiljne posljedice po bankarski sektor. Banke
često ulažu u obveznice kao način diversifikacije svojih ulaganja i povećanja
prinosa. Međutim, kada se prinosi obveznica povećaju, vrijednost postojećih
obveznica (koje banka posjeduje) na tržištu pada. To može dovesti do velikih
gubitaka za banke koje drže značajan postotak svoga kapitala, (uključujući i
sredstva štediša), u obveznicima. U takvoj situaciji, banke mogu pokušati
prodati obveznice po nižoj cijeni kako bi umanjile svoje gubitke. Međutim,
prodaja većeg broja obveznica na tržištu može dovesti do daljnjeg pada cijena
obveznica, što bi samo pogoršalo situaciju. Upravo ovo desilo se dvjema
bankama u SAD-u ove godine. Radi se o Sillicon Valley Bank i Signature Bank
bankama. Na sreću korisnika, država je odlučila „spasiti“ ove banke, te će
korisnici svoj novac dobiti nazad, ali moramo biti svjesni da ovo nije dugoročno
rješenje, te da država neće moći zauvijek izvlačiti banke. Osim toga, povećanje
prinosa obveznica može povećati kamatne stope, što je i slučaj u današnje
vrijeme s obzirom na to da je ovo jedna od politika kojom se vlade služe kako bi
smanjile inflaciju. Ova kamatna stopa negativno utječe na potražnju kredita,
što je glavni izvor zarade za većinu banaka, te im ovo dodatno smanjuje
profitabilnost poslovanja. Ako situacija postane previše ozbiljna i banke ne
uspiju isplatiti tražena sredstva korisnika, mogu se suočiti s bankrotom. U
takvom scenariju, kojeg možemo očekivati u nadolazećem periodu zbog
podizanja kamatnih stopa, banke bi bile prisiljene prodati svoju imovinu kako
bi pokrile svoje dugove i namirile svoje kreditore.
Kada banka propadne, uobičajeno je da se dio sredstava isplaćuje vlasnicima,
ali to ovisi o brojnim čimbenicima, uključujući pravila i zakone u zemlji u kojoj
se banka nalazi. U mnogim zemljama postoji osiguranje depozita koje jamči
vraćanje dijela ili cijelog iznosa depozita vlasnicima depozita u slučaju propasti
banke. U Sjedinjenim Državama na primjer, Federal Deposit Insurance
Corporation (FDIC) osigurava depozite do 250,000 dolara po vlasniku depozita.
S druge strane, u Europskoj uniji (EU), svaka država članica mora uspostaviti
sustav osiguranja depozita kako bi osigurala da će vlasnici depozita biti
zaštićeni u slučaju da banka propadne. Minimalni zahtjevi za zaštitu depozita
utvrđeni su na razini EU. Uobičajeno je da se vlasnicima depozita u EU
garantira povrat novca do iznosa od 100.000 eura po vlasniku depozita i banci.
To znači da ako vlasnik depozita ima manje od 100.000 eura na računu u banci
koja je propala, moći će dobiti natrag cijeli iznos svog novca. Dakle, osigurani
ste do 100.000 eura. Ako se pak bankrot banke desi zbog financijske krize,
velike su šanse da će država intervenirati u spašavanju banke, te da će vlasnici
novca dobiti i više od 100.000 eura u slučaju EU.
Sillicon Valley banka zatvorena je, odnosno bankrotirala, u ožujku 2023.
godine. Banka je zatvorena iz dva razloga, prvi je bio pad vrijednosti investicija
ove banke (među kojima su i državne obveznice). Drugi razlog bili su korisnici
banke koji su svoj novac tražili nazad, a banka ga u tom trenutku nije imala kod
sebe. Ovo je samo jedna od petsto pedeset banaka u SAD-u koje su propale od
početka 2001. godine. S druge strane ovo je najveći bankrot banke od 2008.
kada je bankrotirao Washington Mutual u zadnjoj velikoj recesiji. Sillicon Valley
Bank bila je šesnaesta najveća banka u SAD-u, s 209 milijarda dolara ukupne
vrijednosti imovine u prosincu 2022. godine.
Signature Bank zatvorena je svega dva dana kasnije, 12. ožujka 2023. nakon što
su korisnici povukli velike svote novca u strahu bankrota sličnog onome Sillicon
Valley banke. Možemo uvidjeti kako bankrot jedne banke može izazvati
lančanu reakciju propadanja drugih. Ovakav događaj u kojem korisnici
pokušavaju izvaditi svoja sredstva iz banke u strahu od propadanja poznatiji je
po engleskom nazivu ,,Bank Run“. Odmah iza Sillicon Valley banke ovo je druga
najveća koja je propala od 2008. godine, te je vladina agencija FDIC (Federal
Deposit Insurance Corporation) odlučila „spasiti“ ove banke, te vratiti sredstva
korisnicima, jer su ove banke bile „Too big to fail“, odnosno toliko važne za
financijski sustav da vlada nije mogla dopustiti bankrot zbog ozbiljnosti
ekonomskih posljedica koje bi to ostavilo.
Rješenje problema
Rješenje ovog problema vrlo je jednostavno, kreacija banke koja bi za svaki
položeni euro držala taj isti euro umjesto da ga investira u različite financijske
instrumente koji se smatraju nisko rizičnima, ali ipak sadrže rizik. Naravno,
postoji problem i kod ovog rješenja, a to je da ne postoji banka koja se voljna
odreći dodatnih profita koje ostvaruje investiranjem kapitala. Ovo je i razlog
zašto ovakva banka još uvijek ne postoji. No, kao i uvijek postoji alternativa, a
ta alternativa je Bitcoin. Digitalna imovina gdje pristup vašem novcu imate
samo vi. U vremenima propadanja banaka Bitcoin se pokazuje kao najbolja
alternativa, no najveći problem još su uvijek prevelike oscilacije cijene u
kratkim vremenskim periodima. No i ovaj problem sve je manji s obzirom na to
da podatci ukazuju na sve manje oscilacije cijene, odnosno sve veću stabilnost i
kontinuirani rast. Upravo zato kriptomat direktno šalje kripto valute na vaš
novčanik, gdje pristup vašem novcu imate samo vi. Ovo nosi neke rizike (ako
izgubite ključeve izgubili ste pristup vašem novcu), ali i prednosti (nemoguće je
da netko drugi izgubi vaš novac). Zato vam kao i uvijek preporučujemo da svoj
novac sklonite s mjenjačnica i drugih servisa, te da ga pohranite u svoj
novčanik, gdje ga samo vi kontrolirate.
Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga, te da ste naučili nešto
novo. Bilo bi odlično kada bi ste vaše mišljenje o trenutnoj, ali i budućoj,
situaciji s bankama podijelili s nama na našim društvenim mrežama (Instagram,
Twitter).
Najjednostavnije rečeno airdrop je marketinška strategija koja
uključuje slanje coina ili tokena na neku adresu. Možemo ovo
usporediti s ostavljanjem letaka na automobilima nekog parkirališta,
samo što dobitnici nekog letka ne mogu prodati taj letak jer on
drugim ljudima nema nikakvu vrijednost. S druge strane dobitnici
crypto airdropa svoju nagradu mogu prodati na nekoj
decentraliziranoj ili centraliziranoj mjenjačnici za neku od poznatijih
kriptovaluta, te onda unovčiti dobiveni iznos na recimo
kriptomatovom ATM-u. U većini slučajeva vrijednost dobivenoga
airdropa gotovo je nepostojeća, no postoji mali postotak airdropova
koji se višestruko isplate. Naprimjer, jedna od najpoznatijih
decentraliziranih mjenjačnica Uniswap, svoj je coin mjenjačnice
odlučila pokloniti ranim korisnicima njihovih usluga kao što su
pružanje likvidnosti ili zamjenjivanje coina na njihovoj mjenjačnici.
Korisnici su dobili 400 UNI-ja koji su u trenutku pisanja ovoga bloga
vrijedni nešto više od 2,600 dolara, što uopće nije malo. Ako pak
pogledamo koliko su ovi coini bili vrijedni na vrhuncu cijene UNI-ja, dolazimo do brojke od 18,000 dolara. Analizom ovih podataka
dolazimo do saznanja da se itekako isplati sudjelovati u što većem
broju airdropova u nadi pronalaska onog koji će nas financijski
nagraditi.
Vrlo vjerojatno neočekivan podatak, ali najveći airdrop do sada
napravila je država El Salvador. Prilikom proglašavanja bitcoina
zakonskim sredstvom plaćanja El Salvador odlučio je građanima koji
preuzmu vladin službeni novčanik poslati, odnosno airdropati, 30
dolara vrijednosti bitcoina.
Pitanje koje si sada svi postavljate je kako učestvovati u nekom od
nadolazećih airdropova. Bitno je napomenuti da nitko sa sigurnošću
ne može tvrdi kako se kvalificirati za neki airdrop, već su airdropovi
“tajanstveni” odnosno ne znamo tko će napraviti airdrop i tko će sve
biti kvalificiran. Postoje neki uvjeti koji su u prošlosti bili potrebni za
ulazak u airdrop, pa se po njima vodimo za buduće airdropove. U
većini slučajeva najbolji način je pronalaženje različitih
decentraliziranih aplikacija koje bi potencijalno mogle napraviti svoj
coin ili token, jer isti može biti od koristi za korisnike te aplikacije.
Nakon što ste pronašli decentraliziranu aplikaciju koja još nema svoj
coin/token potrebno je što više koristiti neke od mogućnosti koje ta
aplikacija nudi. Naprimjer, ako se radi o nekoj decentraliziranoj
mjenjačnici trebali bi ste pokušati zamijeniti neke coine/tokene
koristeći upravo njihovu mjenjačnicu. Transakcije će biti spremljena
na blockchain, te kada i ako se mjenjačnica odluči za airdrop vidjet će
da ste vi bili jedan od aktivnih korisnika pa ste time postali
kvalificirani za airdrop.
Zašto Decentralizirane Aplikacije rade Airdropove?
Odgovor na gore postavljeno pitanje je prije svega odličan marketing.
Kreiranje coina ili tokena samo po sebi izlaže neku decentraliziranu
aplikaciju i njen proizvod, jer se ističu od drugih, no ukoliko taj
coin/token distribuirate već postojećim korisnicima oni će biti skloni
dodatno napomenuti vašu aplikaciju pred drugim ljudima, ovo
dovodi do još većeg izlaganja vašeg proizvoda. Ovo dovodi do novih
korisnika, a novi korisnici do veće zarade, time i veće cijene
coina/tokena. Drugi razlog su mogućnosti koje novokreirani
coin/token nudi. Naprimjer, svi korisnici neke X decentralizirane
mjenjačnice plaćaju proviziju od 0,5% prilikom razmjene coina na toj
mjenjačnici. S druge strane svi korisnici koji posjeduju token
mjenjačnice plaćat će proviziju od samo 0,25%. Na ovaj način
decentralizirana mjenjačnica može nuditi nešto niže provizije u
odnosnu na ostale, bez da smanjuje svoje profite.
Kada već govorimo o ovoj temi bitno je napomenuti jedan veliki
problem koji se pojavio paralelno s pojavom crypto airdropova. Radi
se o brojnim prevarama u kojima prevaranti tvrde kako ste upravo vi
dobitnik najnovijeg airdropa. Jedini problem koji se pojavljuje je da
se za preuzimanje nagrade potrebno ulogirati uz šifru i privatne
ključeve vašega novčanika. Nakon što ste odradili traženo
primjećujete da se nikakvi novi tokeni nisu pojavili u vašem
novčaniku, a nešto kasnije gubite pristup jer ste “hakirani”. Zapravo
niste hakirani, već ste podatke za prijavu na svoj novčanik dali
prevarantima. Upravo iz ovog razloga bitno je sve provjeriti prije
nego što ste prijavljujete kako bi ste pokupili nagradu. Jednostavno
pogledajte npr. Twitter profil, ako na službenom profilu aplikacije
nema nikakvih informacije o airdropu vrlo vjerojatno se radi o
prevari. Još jedna bitna stvar za napomenuti je da vas nitko neće
tražiti dvanaest ili dvadeset i četiri riječi koje ste zapisali za oporavak
novčanika, ako izgubite pristup, te ako vas netko traži iste, odmah
znate da ste naišli na prevaru.
Prednosti Crypto Airdropa
Prva i osnovna prednost crypto airdropova u usporedbi s ostalim
načinima kreiranja coina/tokena je ta da se airdropom ravnopravnije
rasporede. Tradicionalna metoda postavljanja coina/tokena na
slobodno tržište dovodi do toga da pojedinci koji raspolažu većom
količinom kapitala kupe veće količine ponude coina. S druge strane
airdropom se ponuda raspodjeljuje svim korisnicima, a to dovodi do
nešto ravnopravnije distribucije s obzirom na to da svi korisnici
dobivaju jednaku količinu coina/tokena. Druga prednost je
unikatnost koju projekat ostvaruje nakon airdropa. Postoje brojne
decentralizirane aplikacije (velika kompeticija), no one koje imaju
svoj token ostvaruju neku vrstu originalnosti. U mogućnosti su
ponuditi neke posebne usluge pojedincima koji posjeduju njihov coin
i time privlače veći broj korisnika, jer su jednostavno rečeno bolji od
konkurencije u nekom aspektu svoga poslovanja. Još jedna prednost
je nagrađivanje ranih korisnika aplikacije koji su je koristili dok je još
bila u razvoju. Rani korisnici često su izvor informacija za developere
o nedostatcima koje je potrebno popraviti, odnosno oni koriste
aplikaciju s brojnim nedostatcima, pa ih je razumljivo nagraditi.
Veliki nedostatak airdropova najjednostavnije rečeno je nagrađivanje
korisnika umjesto developera. Developer koji se trudi unaprijediti
projekt trebao bi biti prioritet prilikom distribucije novonastalog
tokena u odnosu na korisnike, ipak često je situacija drugačija jer je
za ekspanziju poslovanja projekta bolje nagrađivanje korisnika zbog
marketinškoga efekta. Već smo ranije spomenuli brojne prevare koje
se javljaju zbog pojave airdropova, no ovaj problem lagano je zaobići
pravilnom provjerom podataka o airdropu. Još jedan nedostatak koji
je prisutan kod manje poznatih projekata je manjak likvidnosti u
trenutku nastanka tokena. Ovo dovodi do velikog pada cijene, te se
često ispostavlja da je token, samo nekoliko dana nakon kreiranja,
gotovo bezvrijedan.
Crypto airdrop je odlična metoda za projekte i kompanije da privuku
pažnju na svoj proizvod, izdvoje neke svoje posebnosti i ponude
nešto što rade bolje u odnosu na ostale projekte. Pogledali smo neke
od rizika asociranih s airdropovima, naveli smo neke prednosti, ali i
mane airdropova. Ono što nas zanima je vaše mišljenje o
airdropovima, te jeste li nekada već sudjelovali u nekom. O tome
nam možete pisati na društvenim mrežama (Instagram, Twitter).
Stablecoini su kripto valute čija vrijednost stoji spojena (eng. pegged)
s nekom tradicionalnom valutom, robom (npr. zlato, srebro…) ili
nekim drugim financijskim instrumentom. Najpoznatiji stablecoini
svoju vrijednost vežu uz dolar, radi se o Tehter-ovom USDT-u (kojeg
možete kupiti na našem kriptomatu), Circle-ovom USDC-u i Binance-
ovom BUSD-u. Timovi koji stoje iza navedenih coina tvrde da svaki
coin koji postoji u opticaju ima pokrivenost u vrijednosti od jednog
dolara. To znači da, ukoliko vi odlučite u bilo kojem trenutku prodati
neki od prethodno navedenih stablecoina možete to učiniti po cijeni
od jednog dolara. Stablecoini nude alternativu vodećim kripto
valutama kao što su bitcoin i ethereum, a najveća prednost im je što
nisu niti približno volatilni kao ostale kripto valute.
U prošlosti kada ste prodali neku kripto valutu na mjenjačnici, primili
ste traženu valutu na vaš bankovni račun. To znači da svaki put kada
ste prodavali ili kupovali kripto valute trebali ste vašu banku. Kako bi
se izbjegla ova potreba za bankama unutar kripto tržišta napravljeni
su stablecoini. Ovo je omogućilo lakše trgovanje kripto valutama, i
veći broj parova, odnosno nastanak većeg broja altcoina. Još jedna
prednost koja je dobivena nastankom stablecoina je mogućnost
povlačenja neke tradicionalne valute na vaš kripto novčanik. To znači
da ukoliko posjedujete neki stablecoin (npr. USDT) možete ga povući
na kripto novčanik čije ključeve kontrolirate upravo vi. Ovo vam
omogućuje da imate stabilnu valutu kao što je dolar, u vašem
novčaniku i ne ovisite o mjenjačnici ili banci. Jedini problem s ovom
metodom je da tim koji stoji iza stablecoina kojeg držite na svom
novčaniku u bilo kojem trenutku može zamrznuti (blacklist) vašu
adresu.
Kada govorimo o najboljem stablecoinu, potrebno je znati za što nam
je stablecoin potreban i koliko dugo ga planiramo držati. Ukoliko nam
je potrebna likvidnost s nekom drugom kripto valutom, vjerojatno je
najbolja opcija Tether-ov USDT. S druge strane, ako želimo biti
sigurniji, dugoročno Circle-ov USDC trebao bi biti nešto sigurniji s
obzirom na to da je visoko reguliran u SAD-u, pa ne bi trebao imati
problema s gubljenjem veze, odnosno pegga, s dolarom. Svakako, još
uvjek nemamo u potpunosti reguliran, siguran i vjerodostojan
stablecoin, te će biti potrebno dodatno raditi s regulatorima kako bi
došli do konačnog rješenja.
Jedna vrsta stablecoina koja se pojavila ne tako davno su
decentralizirani stablecoini. Ove kripto valute tvrde kako su uspješno
preuzele Bitcoinovu decentraliziranu narav, i spojile je s vrijednošću
neke tradicionalne valute kao što je dolar. Najpoznatiji primjer
ovakvog decentraliziranog stablecoina je UST, no ako pogledate
cijenu UST-a vidjet ćete da ona ne iznosi jedan dolar. Naime, nakon
pronalaska brojnih problema vezanih uz UST, stablecoin je izgubio
peg, odnosno spoj s dolarom i cijena je pala. Ovo je dovelo do
propasti cijelog Terra ekosistema i u samo nekoliko dana investitori
su izgubili preko četrdeset milijardi dolara. Postoje brojni razlozi za
ovaj fijasko, no jedno je očito, decentralizirani stablecoini još su u
razvoju i vjerojatno će im trebati još neko vrijeme kako bi pronašli
balans između decentraliziranosti i sigurnosti kako bi zadobili
povjerenje investitora.
Pojavom stablecoina javila se solucija za građane država s visokom
stopom inflacije. U posljednje vrijeme inflacije je svuda oko nas.
Postoje države čije su valute pogođene troznamenkastim brojevima
inflacije. Građani ovih država nemaju ponuđeno previše rješenja za
ovaj novonastali problem. Iako je Bitcoin prvobitno kreiran upravo
kako bi riješio ovaj problem, još uvjek je previše volatilan i nesiguran.
Ovdje stablecoini dolaze u igru. Građanima ovih država pune je
pogodnije ušteđevinu držati u digitalnome dolaru, kojemu trenutna
inflacija iznosi nešto više od šest posto, nego u domaćim valutama
čija se vrijednost drastično mijenja iz dana u dan. Ipak, ovo je daleko
od dugoročnog rješanja s obzirom na to da svi dobro znamo da sve
svjetske valute postepeno idu prema nuli. Jedino pravo dugoročno
rješenje je valuta s ograničenom ponudom, a to je upravo Bitcoin.
Postoje brojni problemi sa stablecoinima, od toga što su
centralizirani, do mogućnosti gubljena veze, odnosno pegga s
imovinom za koju su vezani. Uvjerljivo najveći problem je
netransparentnost njihova pokrića. Timovi koji izdaju ove stablecoine
često drže neke podatke privatnim, pa ne možemo sa sigurnošću
potvrditi pokrivenost istih. Ovo stvara strah investitora i gura neku
vrstu nesigurnosti zbog mogućnosti gubljena veze s imovinom za koju
su vezani. Naprimjer, uvjerljivo najveći stablecoin USDT, koji izdaje
Tether, još uvjek nije u potpunosti pokriven dolarom već raznim
derivatima čija vrijednost može oscilirati. Vjerojatno su svi USDT coini
pokriveni, no isto tako vjerojatno postoje dani kada derivati kojima je
USDT pokriven imaju oscilacije u cijeni i ukoliko bi se zatražila prodaja
svih USDT coina, Tether fondacija ne bi imala dovoljno novca za
isplatiti sve držače coina. Ipak, mala je vjerojatnost da će korisnici USDT-a u jednom danu zatražiti otkupljenje preko sedamdeset
milijardi dolara vrijednosti USDT-a.
Engleski central bank digital currencies, digitalne su valute koje bi
izdavale centralne banke diljem svijeta. Trenutno su u razvoju u SAD-
u, Europskoj uniji i još nekim zemljama. S obizirom na to da bi ih
izdavala banka vrijednost bi im bila bi vezana uz valutu kojom ta
banka upravlja. Ideja ovih valuta je apsolutna kontrola banke nad
novcem korisnika. Problem koji mnogi ljudi uviđaju je apsolutna
kontrola koju bi banke i vlade mogle zloupotrijebiti. One bi imale
mogućnost zamrzavanja sredstva korisnika, koji se recimo ne slažu s
nekim novonastalim pravilima. Upravo je ovo razlog zašto je nastao
Bitcoin. Decentralizirana, autonomna valuta, gdje pristup vašim
sredstvima imate samo vi.
Stablecoini su se pojavili kao mješavina kripto valute i tradicionalne
valute. U današnje vrijeme teško će te dublje uči u kripto tržište bez
posjedovanja stablecoina, s toga vam mi preporučujemo da ih
nabavite upravno na našim kriptomatima. Stablecoini koriste
tehnologiju blockchaina, te su time transakcije koje se vrše javne
odnosno transparentne, s druge strane preuzeli su stabilnost koju
nude tradicionalne fiat valute. Najveći problem je manjak regulative i
nesigurnost zbog manjka evidencije pokrivenosti ovih coina pravim
valutama. Jedno je očito, centralne banke prepoznale su ovaj
brzorastući dio kripto tržišta, te su se i same zainteresirale za
razvijanje svojih digitalnih valuta. Takozvani CBDC-ijevi, koje banke
razvijaju, mogli bi drastično smanjiti slobode pojedinca, iz prethodno
navedenih razloga, pa im se iz tog razloga moramo odupirati.
Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga, a voljeli bismo kada bi ste iskustva sa stablecoinima podijelili s nama na našim
društvenim mrežama (Twitter, Instagram).
Fear and greed index jedan je od brojnih indikatora koji se koristi u
pokušaju determiniranja budućeg kretanja cijene neke imovine
(bitcoin, dionice…). Index je prvobitno kreirao CNNMoney kako bi
pratili dvije glavne emocije ulagača u tržište dionica, strah i pohlepu.
Ideja iza indexa je sljedeća, ukoliko na tržištu postoji previše pohlepe,
a time i euforije, ljudi su skloniji kupovati dionice bez prethodnog
istraživanja. Ovo dovodi do neracionalnog rasta cijene, i često je
vrijeme kada pametni ulagači, koji su kupili po nižim cijenama,
odlučuju prodati svoje pozicije kako bi realizirali profite, jer smatraju
da se neracionalan rast ne može još dugo nastaviti. S druge strane
kada je na tržištu vidljiv strah, prosječni ulagači nisu skloni kupovati s
obzirom na to da smatraju da će cijena vjerojatno ići na dolje. Ovo je
vrijeme kada se pametni ulagači ponovno uključuju u igru i kupuju
rekordno niske cijene. Najnoviji primjer koji pokazuje točnost ovoga
indikatora je strah koji je postojao dok se bitcoinom trgovalo na
cijeni od oko 16,000$, a sad, nakon rasta, indikator pokazuje
postepeni prelazak prema pohlepi. Ukoliko ste zainteresirani za
motrenje ovoga indikatora u kripto tržištu, to možete učiniti na
sljedećem linku.
Kao što smo prethodno utvrdili, Fear and Greed Index pokušava
determinirati kretanje cijene neke imovine na temelju emocija koje
investitori imaju o tržištu. Vrijednost ovoga indexa varira između 100
i 0, gdje veće vrijednosti ukazuju na više pohlepe, dok niže vrijednosti
upućuju na strah i manjak optimističnosti investitora. Neki od faktora
koji se promatraju prilikom računanja vrijednosti indexa su
volatilnost i zamah tržišta. Ovdje velike oscilacije u cijeni prema gore
indiciraju pohlepu, dok velike oscilacije prema dolje ukazuju na strah
investitora. Ipak, dva najbitnija indikatora su raspoloženje ljudi na
društvenim mrežama i Google trendovi. Ukoliko su investitori previše
optimistični i uvjereni u rast cijene, te Google trendovi sugeriraju
veliku zainteresiranost za kripto valutama, index će pokazivati
ekstremnu pohlepu. Suprotno tome, ako postoji manjak
zainteresiranosti i investitori na društvenim mrežama pokazuju
nesigurnost, index će pokazivati vrijednosti ekstremnoga straha.
Kombinacija svih prethodno navedenih faktora koriste se u
kalkuliranju vrijednosti indexa, te se on ažurira svakih dvadeset i
četiri sata. Alternative.me koristi sljedeće indikatore u svojim
kalkulacijama vrijednosti indexa:
Volatilnost tržišta u posljednjih 30 i 90 dana (25%)
Zamah i volumen tržišta (25%)
Društvene mreže (15%)
Ankete (15%)
Dominantnost bitcoina na tržištu kriptovaluta (10%)
Fear and Greed Index, u kombinaciji s drugim indikatorima, može
odlično poslužiti kako bi ste lakše odredili kada je pravo vrijeme za
ulazak, a kada za izlazak iz tržišta. Jednostavno kada je pohlepa na
rekordno visokim razinama trebali bi ste razmotriti prodavanje, s
druge strane, kad tržištem vlada strah i manjak optimističnosti
možda je vrijeme za polagani ulazak u tržište. Bitno je napomenuti da
nije preporučljivo investiranje temeljeno samo na indexu, već bi ga
trebalo koristiti u kombinaciji s drugim indikatorima i vijestima o
opće ekonomskoj situaciji u svijetu.
Skeptici ovoga indikatora često navode kako vrijednost indexa
previše varira iz dana u dan, te ga je iz tih razloga nemoguće koristiti
prilikom ulaganja. Još jedan argument protiv indexa je taj da za
većinu investitora strategija kupovanja i držanja je najbolja. Protivno
tome, index potiče čest ulazak i izlazak s tržišta, a povijesno gledano
to dovodi do manjih povrata na investicije.
Fear and Greed Index u kombinaciji s tehničkom i fundamentalnom
analizom, te vijestima o tržištu, može nam odlično poslužiti u
determiniranju sljedećeg poteza tržišta. Naučili smo kako index
funkcionira i kako ga najbolje iskoristiti u svoju korist, te koji su
nedostatci indexa. Svakako smo zaključili da je index potrebno
koristiti u kombinaciji s drugim indikatorima i imati dugoročni plan.
Ako se smatrate iskusnijim investitorom indeks vam može dodatno
pomoći povećati povrate na investicije, no ukoliko se smatrate
prosječnim investitorom i tek učite osnove tehničke i fundamentalne
analize, strategija ulaganja i držanja vjerojatno je bolja za Vas.
Obavezno s nama podijelite na društvenim mrežama (Instagram,
Twitter) jeste li se već prije susreli s Fear and Greed Indexom i je li
Vam bio od koristi.
Pametni ugovor je program, izgrađen na blockchainu, koji automatizira radnje tradicionalnoga ugovora. Trenutno se pametni ugovori najviše koriste na području tehnologije i financija, no postoji ogroman prostor za ekspanziju ove inovativne tehnologije o kojoj ćemo pričati u današnjem blogu. Radi se o jednostavnome principu; ako je X uvjet zadovoljen, onda se provodi Y radnja (if then), ovo je skoro sva znanost iza pametnih ugovora. Pametni ugovori omogućuju transakcije i sporazume između dva anonimna entiteta na Blockchainu, bez potrebe za trećom stranom, kao što je to slučaj s tradicionalnim ugovorima. Nastankom Bitcoina, postojanje pametnih ugovora bilo je omogućeno, no prva kriptovaluta koja je krenula primjenjivati pametne ugovore bio je Ethereum. Danas gotovo sve aplikacije izgrađene na Ethereumu koriste pametne ugovore za svoj rad, a osim Ethereuma pojavile su se i brojne druge mreže koje primjenom pametnih ugovora omogućuju izgradnju raznih aplikacija na Blockchainu. U trenutku pisanja, nešto manje od 48 milijardi dolara zaključano je u pametnim ugovorima, a ovaj broj rasti će pronalaskom novih i inovativnih načina za korištenje pametnih ugovora.
Pametni ugovori prvobitno su predstavljeni od strane američkog informatičara Nick Szaboa, koji je 1998. kreirao digitalnu valutu Bit Gold, 10 godina prije nastanka Bitcoina. Postoje i brojni ljudi koji vjeruju da je upravo Szabo anonimni kreator Bitcoina, ali je on to osporio. Nick je predložio uporabu pametnih ugovora u kupnji i prodaji obveznica i drugih financijski instrumenata, a kao što ćemo malo kasnije saznati, danas, 25 godina kasnije, pametni ugovori koriste se upravo prilikom trgovine kripto valuta, ali i drugih vrijednosnih instrumenata.
Upotreba pametnih ugovora
Budući da pametni ugovori služe za izvršavanje sporazuma, područje primjene ove inovativne tehnologije ogromno je. Jedan od najjednostavnijih primjera je kupnja i prodaja između dvije strane. Kupac će svoj novac zaključati u pametni ugovor. Pametni ugovor otključat će taj novac i poslati ga prodavaču tek kada prodavač svoj proizvod zaključa u pametni ugovor. U trenutku kada oba entiteta izvrše traženu radnju (depozit novca i proizvoda), pametni ugovor prodavaču će poslati novac, a kupcu isporučiti kupljeni proizvod. Ovaj primjer predočuje nam kako možemo u potpunosti ukloniti potrebu za trećim stranama kao što je eBay ili neka druga online aukcijska platforma. Pametni ugovor u ovom bi slučaju poslužio kao posrednik, jedina je razlika što pametni ugovor može ukloniti velike transakcijske naknade koje online aukcijske platforme naplaćuju, te je u potpunosti decentraliziran i autonoman. Trenutno neki od najpoznatijih pametnih ugovora su decentralizirane mjenjačnice kripto valuta i druge decentralizirane financijske platforme (DeFi). Kupnja i prodaja nekretnina, dionica i druge robe, kreditiranje, rješavanje sporova i zdravstvena skrb samo su neka od područja koja bi prosperirala primjenom pametnih ugovora.
Najprimjetnija pozitivna strana pametnih ugovora je uklanjanje potrebe za trećom stranom prilikom izvršavanja određenog sporazuma. Osim ovoga, brzina kojom se pametni ugovori izvršavaju, nemjerljivo je veća od one tradicionalnih ugovora. Razlog ovome je jednostavan, u trenutku kada su svi traženi uvjeti zadovoljeni ugovor dopušta izvršavanje tražene radnje. Još neke od prednosti u usporedbi s tradicionalnim ugovorima su digitalizacija i troškovi provedbe. Dok je s tradicionalnim ugovorima potrebna fizička prisutnost, pametni ugovori su u potpunosti digitalni i možete im pristupiti bilo gdje na svijetu, ukoliko ste povezani na Internet. Troškovi korištenja ugovora također su puno pristupačniji kod pametnih u odnosu na tradicionalne s obzirom na to da se pametni ugovori koriste u većem volumenu, pa se mala provizija za korištenje istog višestruko multiplicira kako ugovor koristi sve više ljudi. Ovo omogućuje da developeri pametnih ugovora ostvaruju zadovoljavajuću zaradu, te u isto vrijeme pružaju jeftine usluge korisnicima ugovora.
Loše strane pametnih ugovora
Jedna od prvih stvari koju je potrebno definirati prije upotrebe pametnih ugovora su rizici kojima se izlažete upotrebom istih. Ako su developeri pametnoga ugovora propustili neki detalj koji omogućuje zloupotrebu pametnoga ugovora vjerojatno će netko pokušati “prevariti” pametni ugovor. Na ovaj su način, u prošlosti, izgubljene velike količine sredstava zaključanih u pametnim ugovorima. Samo u 2022. hakeri pametnih ugovora ukrali su preko dvije milijarde dolara, a najveća krađa bila je hakiranje Ronin bridge-a, gdje je ukradeno preko šesto milijuna dolara u Ethereumu i USD coinu. Problem s hakiranjem pametnih ugovora je sljedeći; ukradeni novac, u većini slučajeva, nalazi se na nekoj od decentraliziranih mreža kao što je Ethereum. To znači da ne postoji jedan centralni autoritet (npr. banka) koji ima mogućnost zamrzivanja sredstava u novčaniku hakera, te da jednom kada su sredstava ukradena teško ih je povratiti. Ipak, postoji i solucija za ovaj problem. Neki od hakiranih pametnih ugovora stupili su u kontakt s hakerima i ponudili im novčanu nagradu, nekada čak i posao, ukoliko vrate ukradena sredstva. Na ovaj način obje strane imaju koristi od hakiranja. Haker je dobio novčanu nagradu, a developeri pametnoga ugovora uvidjeli su propust u kodu koji je potrebno ispraviti.
Pametni ugovori spremni su za veliki rast i razvoj u nadolazećim godinama. Uz napredak Blockchain tehnologije, pametni ugovori imaju potencijal revolucionirati različite industrije i tehnologije, te donijeti novo razdoblje jeftinih, transparentnih, povjerljivih i decentraliziranih ugovora, odnosno aplikacija. Kako sve veći broj ljudi postaje svjestan brojnih pogodnosti koje pametni ugovori nude, tako će potražnja za istima rasti, to će zauzvrat pridonijeti i potaknuti razvoj novih, sofisticiranijih platformi i alata za pametne ugovore, dodatno proširujući njihove mogućnosti i područja primjene. Mogućnosti su uistinu beskrajne, a budućnost pametnih ugovora svijetla. Iskorištavanjem Blockchain tehnologije, pametni ugovori mogu pridonijeti napretku pravednijeg i učinkovitijeg svijeta.
Litecoin je kriptovaluta koja je nastala račvanjem (eng. fork) Bitcoin mreže u 2011. godini. Nastao je kako bi poboljšao neke od nedostataka koje je skupina developera uočila kod Bitcoina, među kojima su najbitniji premalen broj transakcija po sekundi, što će neizbježno dovesti do skupih transakcija, te mogućnost centralizacije rudarskih operacija što je već danas vidljivo kod Bitcoina s obzirom na to da se većina rudarenja odvija na za to visokospecijaliziranim postrojenjima (što dovodi do određenog stupnja centralizacije). Litecoin je uspješno riješio problem premalenog broja transakcija s obzirom na to da je broj transakcija na Litecoinu otprilike 54 transakcije po sekundi (eng. tps) što je jedanaest puta više od Bitcoinovih 5 transakcija po sekundi. No, međutim ni Litecoin nije uspješno riješio problem centralizacije rudarskih operacija, te se i kod Litecoina većina istih odvija u centraliziranim postrojenjima. Jedna od često korištenih usporedba za Litecoin i Bitcoin je ona srebra i zlata. Bitcoin se razvio kao spremište vrijednosti (zlato u tradicionalnome svijetu), dok je Litecoin zauzeo poziciju srebra koje se češće koristilo u svakidašnjim transakcijama.
Charlie Lee, nekadašnji inženjer za google, jedan je od prvih kreatora
takozvanih altcoina (termin koji se upotrebljava za sve coine osim
Bitcoina). Charlie Lee osmislio je u potpunosti novi hashing algoritam
koji se koristi u rudarenju Litecoina (danas i za neke druge
kriptovalute kao što je Dogecoin – najpoznatija meme kriptovaluta),
a naziva se Scrypt. Sve proof of work kriptovalute koje koriste ovaj
algoritam mogu se rudariti zajedno uz Litecoin. Ovo omogućuje
rudarima nešto veću zaradu u odnosu one koji rudare samo jednu
kriptovalutu. Još jedna pogodnostukoju Scrypt algoritam omogućuje
Litecoinu je da postigne znatno brže i jeftinije transakcije u odnosu
na Bitcoin. Na ovaj je način Charlie htio privući pažnju vlasnika
trgovina koji su razmatrali uvođenje Bitcoina kao sredstva plaćanja,
no to je bilo nemoguće zbog previsokih transakcijskih naknada i
općenito sporih transakcija. Tijekom prethodnog desetljeća Bitcoin
developeri ipak su uspješno riješili i ovaj problem primjenjujući layer
2 mrežu Lightning Network koja omogućava neviđen broj transakcija
po sekundi (ne zna se točan broj no procjenjuje se na oko milijun
transakcija po sekundi) uz gotovo nepostojeću naknadu za
provođenje transakcija.
Slično kao i kod Bitcoina, Litecoin je zadržao jednu od najbitnijih
karakteristika vezanih uz inflaciju na mreži. Radi se naravno o
halvingu koji je česta tema svih špekulanata s obzirom na to da
nakon što se nagrada za pronađeni blok prepolovi, inflacija se
također prepolavlja, a to dovodi do porasta cijene (manja ponuda, a
ista potražnja). Jedan od razloga zašto je Litecoin u posljednje
vrijeme aktualan u crypto zajednicama je upravo nadolazeći halving
koji bi se trebao dogoditi u prvim danima kolovoza ove godine.
Ovime će se nagrada za pronađeni blok smanjiti s trenutnih 12,5
Litecoina na 6,25.
Kao što smo prethodno naveli Litecoin dijeli brojne karakteristike s Bitcoinom. Oba koriste proof of work za verifikaciju transakcija na mreži, no osim razlike u količini transakcija koje mreža može procesuirati u zadanom periodu tu je i razlika u ponudi, odnosno supplyu Litecoina u odnosnu na Bitcoin. Litecoin ima ograničenu ponudu na 84 milijuna novčića, dok je to kod Bitcoina dobro poznatih 21 milijun novčića. Jednostavna matematika nam ovdje govori da je ponuda Litecoina četiri puta veća od Bitcoinove, uzrok ovoga je što Litecoin novi blok dodaje svakih dvije i pol minute u odnosnu na Bitcoinovih deset minuta što je točno četiri puta češće. Još jedna nezaboravna razlika je da se svaki Bitcoin do danas morao izrudariti (to znači da je i kreator Satoshi Nakamoto morao rudariti Bitcoine kako bi ih dobio) dok su kod Litecoina postojali takozvani premined novčići (150) za koje nije bilo potrebno uložiti procesorsku snagu, a time i električnu energiju, kako bi ih kreator zavrijedio, već ih je jednostavno prisvojio. Kada govorimo o trenutnoj ponudi, Bitcoin je već uspješno otključao skoro 92% svoje ponude, dok kod Litecoina taj broj iznosi 86% ukupne ponude.
Jedan od problema koji prati Litecoin još od 2017. je činjenica da je kreator Litecoina Charlie Lee prodao većinu svoga udjela u Litecoinu što je izazvalo paniku među ulagačima. Međutim znatno veći problem vezan uz Litecoin bila je pojava layer 2 rješenja, kao što je Lightning Network, na Bitcoinu. Layer 2 rješenja omogućila su povećanje broja transakcija na Bitcoin mreži uz zanemarive transakcijske naknade. Tu su i novije kriptovalute koje nude i druge mogućnosti osim spremišta vrijednosti, a kao bonus imaju i puno veći broj transakcija po sekundi u odnosu na Litecoin, uz jeftinije transakcijske naknade.
Budućnost Litecoina
Prethodno smo uvidjeli kako je Litecoin uspješno riješio neke probleme koji su rano uviđeni na Bitcoin mreži, no s druge strane pojavio se veći broj problema nego što je očekivano. Nadalje pojavom layer 2 rješenja na Bitcoinu korisnicima je omogućena razmjena novčića u kratkim vremenskim periodima uz nepostojeće nakanade za transakcije, sve to dok koriste najviše decentraliziranu mrežu s namanjom inflacijom (Bitcoin). Pojava drugih kriptovaluta koje nude i druge mogućnosti kao što su izgradnja decentraliziranih aplikacija, pametnih ugovara i drugih stvari dodatno je pridonijela padu popularnosti Litecoina. Ono što Litecoin svakako ima na svojoj strani je činjenica da je jedna od prvih kriptovaluta, i ukoliko bi se u skorije vrijeme na samoj mreži pojavili neki noviteti koji bi proširili upotrebu Litecoina, to bi zasigurno omogućilo veću prihvaćenost ove gotovo zaboravljene kriptovalute. Ako Vas je čitanje zainteresiralo za kupnju Litecoina, jedna od opcija koju pruža Kriptomat upravo je kupnja i prodaja ove kriptovalute. Uz najniže provizije i najmanji trošak Vašega vremena, na najjednostavniji ćete način Litecoin kupiti kešom upravo na našim Kriptomatima.
Bitcoin je najpoznatija i najraširenija decentralizirana digitalna valuta koja se može kupiti, prodati i mijenjati poput fiat valuta koje svakodnevno koristimo – a ono što ga razlikuje jest da tijekom razmjene ne postoji centralizirani posrednik poput banke. Bitcoin (BTC) je prva kriptovaluta između više od 19,000.00 koje postoje danas.
Od svog javnog lansiranja 2009. kada je vrijedio 0.00532 dolara po 1 BTC, a mogao se kupiti jedino putem neslužbenih online kanala – ova je valuta dramatično porasla u vrijednosti. U studenom 2021. vrijednost bitcoina doseže svoj vrhunac, a cijena 1 bitcoina (BTC) premašuje 65,000.00 američkih dolara. Taj porast vrijednosti povezuje se s generalno povećanim interesom za ovu kriptovalutu, a mi bismo istaknuli par ključnih događaja koji su zasigurrno doprinijeli:
pokretanje Bitcoin ETF-a (eng. Bitcoin Exchange Traded Fund) u Sjedinjenim Državama;
objava multinacionalne kompanije Tesla Inc. o svojoj dugoročno isplativoj investiciji u Bitcoin u vrijednosti od 1.5 milijarde dolara;
Izlazak Coinbasea na burzu, IPO (Coinbase je inače najveća američka centralizirana kripto burza, CEX).
Iako Bitcoin bilježi pad nakon 2021., s obzirom na ograničen broj kovanica u opticaju (21 milijun kovanica fiksno) – možemo očekivati da će mu vrijednost samo rasti, tim više jer ga sve veći broj ulagača počinje tretirati kao svojevrsno digitalno zlato. Takvu primjenu ove kriptovalute možemo usporediti s uključivanjem zlata u tradicionalni portfelj dionica zbog redukcije rizika (tzv. “Hedging”).
Unatoč nestabilnoj povijesti, priča o Bitcoinu ima veliki značaj za kripto svijet, te odražava uspon decentraliziranih financija (eng. “DeFi”), pojavu blockchain tehnologije i brojnih inovacija koje mijenjaju način na koji ulagači razmišljaju o trgovini, kao i o tome što budućnost kriptovalute može imati.
Što je Bitcoin “Halving”?
Bitcoin “Halving” odnosi se na postepeno smanjenje brzine kojom nove jedinice ove kriptovalute ulaze u opticaj, a događa se u prosjek svake četiri godine.
“Halving” strategija je dio programiranja na kojem se temelji virtualna valuta kako bi se osiguralo da njena ukupna ponuda na kripto tržištu bila fiksna. Ako si ulagač ili tek planiraš postati – važno je znati ponešto o “halvingu” jer je ono uvelike utjecalo na fluktuacije u cijeni bitcoina kroz povijest.
Ono što je valja istaknuti i zapamtiti je da “halving”:
smanjuje brzinu oslobađanja novih bitcoina;
doprinosi smanjenju stope inflacije;
osigurava ograničenu količinu bitcoina u opticaju (21 milijun kovanica fiksno);
održava stabilnu vrijednost kriptovalute; doprinosi održivosti rudarenja (eng. mining) koje je kod Bitcoin blockchaina izuzetno važno s obzirom na “Proof-of-Work” mehanizam koji direktno ovisi o rudarima.
Procjenjuje se da će za 120 godina sve kovanice biti izrudarene, ili kako bismo u kripto žargonu rekli “izmajnane”, te da mineri neće dobivati nove kovanice kao nagradu. Umjesto toga, nastavit će zarađivati od naknada za transakcije. Do sada je izrudareno već 19 milijuna kovanica, što znači da preostaju još 2 milijuna koja će tek biti izrudarena. Suprotno ograničenom broju kovanica kao što je to u slučaju Bitcoina – kod fiat valuta s neograničenim zalihama (npr. američki dolar), uočavamo veću osjetljivost na inflaciju, ali i na ostale tržišne rizike.
Kako funkcionira?
Da bismo razumjeli kako funkcionira prepolovljavanje Bitcoina, prvo moramo ukratko proći osnove o tome kako se stvara kriptovaluta . Bitcoini nastaju putem decentraliziranog sustava, u kojem sudionici poznati kao rudari (eng. “miners”) koriste moćne računalne sustave za rješavanje kriptografskih zagonetki kako bi provjerili i potvrdili transakcije unutar Bitcoin blockchain. Zauzvrat dobivaju isplatu u obliku novostvorenih bitcoina.
Rudarenje Bitcoina možemo usporediti sa svojevrsnim natjecanjem. Rudari se u biti utrkuju tko će prvi dodati nove blokove u blockchain. Za svaki dodani blok dobivaju određeni broj novih bitcoina kao nagradu i tu dolazimo do potrebe za “halvingom”. Začetnici Bitcoina isprogramirali su lanac tako da se nagrada za rudarenje bloka smanjuje za pola u pravilnim intervalima, odnosno nakon 210, 000.00 dodanih blokova. S obzirom na to da su trenutno potrebne oko četiri godine kako bi se toliko blokova dodalo u lanac – kažemo da se “halving “ događa u intervalima od otprilike četiri godine. Posljednje i treće prepolovljenje dogodilo se u svibnju 2020, a sljedeće se očekuje 2024. U teoriji, nakon što se izrudari ukupno 21 milijun bitcoina, novi se više neće proizvoditi. Prema riječima izvršnog direktora Qiuidaxa – afričke mjenjačnice kriptovaluta (Buchi Oko, CEO), baš kao što postoji ograničena količina zlata na Zemlji, tako je i količina Bitcoina ograničena u digitalnom okruženju. Stoga, na Bitcoin možemo gledati kao na digitalni prirodni resurs aka digitalno zlato. Niže je primjer jedne kripto objave na Twitteru, koji je inače jedna od popularnijih društvenih mreža među kripto entuzijastima. U ovoj Twitter objavi, kripto entuzijast i ulagač “špekulira” o budućim halvinzima Bitcoina, i o tome kako će se ono odraziti na vrijednost ove kriptovalute.
Bitcoin je izgrađen na distribuiranom digitalnom zapisu koji se zove blockchain . Kao što i sam naziv sugerira, blockchain je povezani lanac podataka koji je sastavljen od jedinica koje se nazivaju blokovi i sadrže informacije o svakoj transakciji, kao što su datum i vrijeme, ukupna vrijednost, te jedinstveni identifikacijski kod koji je vezan uz svaku pojedinu razmjenu. Unosi su nanizani kronološkim redom stvarajući digitalni lanac blokova, a jednom kada se blok doda u blockchain postaje dostupan svima koji ga žele vidjeti, djelujući kao javna knjiga svih transakcija kriptovaluta.
Blockchain bismo jednostavno mogli objasniti tako da ga usporedimo s otvorenom Google Docs datotekom, na kojoj kolaborativno i istovremeno može raditi bilo tko. Iako ideja da svatko može pristupiti blockchainu zvuči riskantno – to je upravo ono što ga čini pouzdanim i sigurnim. Naime, da bi se transakcijski blok dodao u Bitcoin blockchain, moraju ga verificirati rudari uz pomoć čvorova (eng. nodes). U procesu verifikacije, koriste se jedinstveni kodovi za prepoznavanje korisničkih novčanika (engl. “Crypto Wallet”) i transakcija, a koji moraju biti u skladu s pravim uzorkom šifriranja.
“Proof-of -Work”konsenzus mehanizam na kojem počiva Bitcoin
U odnosu na inovativniji i energetski učinkovitiji “Proof-of-Stake” mehanizam, čiju praktičnosti i prihvaćenost još uvijek evaluiramo u praksi, “Proof-of-Work” sa sobom donosi veće troškove opreme, kao i veću potrošnju energije potrebne za provjeru valjanosti blok informacija i transakcija. Bilo kako bilo, oba mehanizma konsenzusa pomažu lancima blokova sinkronizirati podatke, potvrditi informacije,te obraditi transakcije. Do sada su se obje metode pokazale uspješnima u održavanju blockchaina, iako svaka ima svoje prednosti i mane.
Ukratko, razlika je u tome što se kod PoS-a kreatori blokova nazivaju validatorima koji provjeravaju transakcije, potvrđuje aktivnost, glasaju o ishodima, te vode evidenciju. Kod PoW-a, na kojem počiva Bitcoin, kreatori blokova nazivaju se rudari. Oni rade na pronalaženju hasha, kriptografskog broja, kako bi potvrdili transakcije, a zauzvrat su nagrađeni. Iako “PoW” mehanizam karakterističan za Bitcoin, moguć je prelazak na “Proof-of-Stake”. Međutim, potrebne su godine za uspješnu implementaciju, kao i pristanak Bitcoin zajednice na promjenu.
Više o konsenzus mehanizmima (eng.”consensus mechanism”) možeš pročitati na našem prethodnom blogu posvećenom temi “Spajanja” koje dogodilo na Ethereum mreži. U članku te detaljno vodimo kroz razlike, ali i sličnosti PoW i PoS mehanizma. Za članak “Ethereum Merge”, klikni ovdje.
Što je rudarenje i trebaš li rudariti kako bi ostvario zaradu?
Rudarenje je složen računalni proces kojim se nove transakcije dodaju u Bitcoin blockchain. Kako bi proces bio uspješan potrebno je snažno računalo i pristup golemim količinama električne energije. Dobro je znati da se danas rudarenje Bitcoina ipak nagrađuje nešto manje nego u počecima. To dodatno otežava pokrivanje rastućih računalnih i električnih troškova. Iako zanimljivo, rudarenje nije neophodno kako bi se upustio u svoj Bitcoin pothvat. Za početak, možeš započeti s kupnjom i prodajom.
Na koje se sve načine koristi Bitcoin?
Kao alternativan način ulaganja;
kao pomoć u diversifikaciji rizika portfelja kriptovaluta (prije spomenuti “hedging”);
za plaćanje roba i usluga (danas postoje velike tvrtke koje prihvaćaju Bitcoin, a neke od njih su Microsoft, PayPal);
za slanje novca, primjerice iz Hrvatske u Japan ili Kinu (brže i jeftinije u odnosu na banku);
za uslugu koja vam omogućuje povezivanje debitne kartice s vašim kripto računom (to znači da možeš koristiti Bitcoin na isti način na koji bi koristio svoju kreditnu karticu);
Ukratko, Bitcoin pruža mogućnost pohrane vrijednosti bez oslanjanja na valutu koju podupire centralni sustav, banke i vlada.
Kako kupiti Bitcoin?
Većina ljudi kupuje Bitcoin na burzama kriptovaluta (engl. “Cryptocurrency exchange”). Burze omogućuju kupnju, prodaju, ali i posjedovanje kriptovalute. Postavljanje računa na centraliziranim kripto burzama (eng. “CEX”), slično je otvaranju brokerskog računa – zahtijeva potvrdu identiteta, te navođenje izvora financiranja poput bankovnog računa ili debitne kartice. Neke od glavnih CEX burzi uključuju Coinbase, Kraken i Gemini.
Osim centraliziranih, postoje i decentralizirane kriptoburze (eng. “DEX”), kod kojih nije potrebna navedena verifikacija, već spajanje novčanika na platformu kako bi se obavile željene transakcije. Glavne prednosti DEX burzi su niže transakcijske naknade, izravni pristup vlastitoj digitalnoj imovini, te smanjena regulatorna opterećenja. Iako CEX burze također nude svoje prednosti – kao što su veća likvidnost i pojačana regulatorna jamstva – ovakve burze obično zahtijevaju stavljanje imovine na skrbništvo prije trgovanja. Ovaj zahtjev se uvelike kosi s idealima kripto svijeta o držanju vlastite imovine pod izravnom kontrolom, stoga su CEX burze češće korištene od strane institucionalnih, a manje od strane individualnih ulagača.
Bez obzira gdje se odlučiš kupiti svoj Bitcoin, trebat ćeš Bitcoin novčanik (eng. “Crypto Wallet”)u koji ćeš ga pohraniti nakon obavljene kupnje. Neki od primjera online novčanika su Trust Wallet, Exodus, Electrum, Mycelium, MetaMask i brojni drugi.
Napomena: Budući da rudari moraju potvrditi Bitcoin transakcije, možeš očekivati da će proći neko kraće vrijeme kako bi na svom računu vidio obavljenu kupnju Bitcoina. To je vrijeme skraćeno kod novog konsenzus mehanizma “Proof-of-Stake” na koji je prešao Ethereum blockchain.
Kako kupiti ili prodati Bitcoin putem Kriptomata?
Ako želiš izbjeći burze, istražiti dodatan način kupnje / prodaje ili se osloniti na offline kanale – uz par jednostavnih koraka možeš obaviti sve potrebno putem KRIPTOMATA. Saznaj više uz detaljne upute i video tutoriale na:
A) Kako kupiti Bitcoin i ostale kripto valute putem KRIPTOMATA? B) Kako prodati Bitcoin i ostale kripto valute putem KRIPTOMATA?
Sljedećeg tjedna pričamo ti još detaljnije o razlikama između Bitcoina i zlata. Do tada, prođi kroz ovaj članak i obrati nam se ako te zanima više ili ako trebaš dodatno pojašnjenje. Pronađi nas i zaprati na društvenim mrežama putem linka i piši nam!
Nedavno smo vam s velikim uzbuđenjem ispričali sve o Ethereovom spajanju koje se dogodilo u rujnu, ali danas idemo “back to basics” i pričamo vam sve o Ethereumu kao mreži, kovanici, ali i načinu funkcioniranja. Kao kriptovaluta, Ethereum se pojavio 2014. godine kada je jedan od suosnivača – Vitalik Buterin, uložio sve svoje napore u razvoj blockchain tehnologije. Cilj mu je bio posvetiti se razvoju nove valute koja će ujedno biti i više od toga, a to je – svjetsko računalo.
U odnosu na razvoj Bitcoina, koji je započeo 2006. pod pseudonimom Satoshi Nakamoto, a kulminirao objavljivanjem tehničkih knjiga i pokretanjem Bitcoin mreže tri godine kasnije. Kronološki, to znači da Ethereum kaska, iako – po pitanju inovativnosti – ne kaska nimalo! Štoviše, prošlog je mjeseca to i dokazao dugo očekivanim “Spajanjem”, kao i najavom svih budućih nadogradnji.
Ethereum poput Bitcoina, temelji svoju distribuiranu bazu na blockchain tehnologiji i načelu decentraliziranosti, ali omogućuje i izvršavanje drugih vrsta transakcija, te pohranu različitih vrsta podataka.
Osim transakcija koje se događaju direktno između dva korisnika (bez treće strane), Ethereum funkcionira i kao “open source” blockchain platforma ilitiga decentralizirani lanac zapisa koja omogućava bilo kome da na njoj izgradi i koristi decentralizirane aplikacije. Povrh toga, Ethereum podržava drugu najveću svjetsku kriptovalutu prema tržišnoj kapitalizaciji – ether.
Isto kao kod Bitcoin sustava, Ethereum sustav nitko ne kontrolira i ne posjeduje, ali je glavna razlika u tome što je protokol kod potonjeg dizajniran tako da bude što prilagodljiviji i fleksibilniji. Štoviše, prilagodba i fleksibilnost pametnih ugovora su upravo temeljne vrijednosti na kojoj počiva ideja Ethereum blockchaina.
Pametnom dosta (nije)! Upoznajmo pametne ugovore aka “Smart Contracts”
Pametni ugovori su programi koji automatski izvršavaju transakcije nakon što su ispunjeni određeni uvjeti, bez potrebe za posrednikom kao što je banka, tvrtka ili neki drugi entitet. Hajdemo osvijestiti potrebu za posrednikom u svakodnevnom životu. Bili očiti ili ne – posrednici poput Facebooka, Twittera, Instagrama, itd. prožimaju naše digitalne živote. Pa, tako čak i jednostavno dijeljenje fotografije hrane ili obiteljskog trenutka s najbližima – zahtijeva središnje tijelo koje ne samo da upravlja mrežom – već također postavlja pravila privatnosti, prikuplja podatke i servira personalizirani sadržaj na temelju istih.
Suprotno tome – iako rijetko percipirani kao takvi, pametni ugovori omogućuju automatizaciju jednostavnijih i složenih digitalnih zadataka bez potrebe za centraliziranim entitetom koji upravlja i odobrava transakcije. Time je automatski otklonjena mogućnost serviranja personaliziranih informacija na temelju prijašnjih ponašanja, te bi, ako bi ovaj sustav postao “mainstream” – naše pretrage na brojnim tražilicama, bile manje bombardirane tijekom digitalnog korisničkog iskustva, a mi bi kao korisnici bili manje pod utjecajem oglašivača.
Što omogućuje Pametne Ugovore (eng. Smart Contracts?)
Pametne ugovore omogućuju lanci blokova, odnosno decentralizirana mreža računala koja zajedno provode pravila na mreži bez središnjeg entiteta. Kod konvencionalnih ugovora, dokument ocrtava uvjete odnosa između dviju strana, koji su provedivi prema zakonu. U slučaju da strana A prekrši uvjete, strana B može podignuti optužnicu protiv strane A zbog nepoštivanja ugovora. Da bi strana B bila u mogućnosti podignuti optužnicu, potrebna joj je i treća strana, odnosno sud.
Kod pametnih ugovora, novost je to da ugovori funkcioniraju automatski, te su “učvršćeni” bez uplitanja treće strane. Ovakvi ugovori nisu uvelike korišteni izvan Ethereuma sustava i upitno je hoće li ikada postati glavni način upravljanja transakcija. Međutim, “pristaše” Ethereuma vjeruju kako će upravo Ethereum s vremenom postati standard za izvršavanje online transakcija, kao i standard za njihovu sigurnost. Stotine decentraliziranih aplikacija (eng. “Dapps”) na bazi pametnih ugovora već su pokrenute, a neki od primjera su MakerDAO i Compound. Takve aplikacije koriste pametne ugovore kako bi se korisnicima omogućilo posuđivanje i zarađivanje kamata.
Zašto pametni ugovori?
Ideju pametnih ugovora potpisuje je računalni znanstvenik i kriptograf Nick Szabo. On ih je opisao kao neku vrstu digitalnog automata za prodaju. Njegov poznati primjer opisuje kako korisnici unošenjem vrijednost od 1 dolara u automat, mogu kroz automat dobiti predmet u protuvrijednosti uloženog iznosa. U ovom bazičnom primjeru radilo se o grickalicama ili o bezalkoholnom piću. Da povučemo paralelu – pametni ugovori u kripto svijetu su isti u toliko što uz određeni unos od primjerice 1 dolara, korisnik očekuje određenu protuvrijednost. Ako ovu logiku dalje primjenimo na Ethereum – pametni ugovor će jednom korisniku omogućiti da drugom korisniku pošalje 10 ether tokena, na način da se taj iznos ne “rasprši” do određenog datuma.
Osnovni pametni ugovori
Iako je Bitcoin je prvi podržavao osnovne pametne ugovore, oni su bili poprilično ograničeni u odnosu na Ethereumove. Kod Bitcoina, svaka transakcija ujedno predstavlja i pametni ugovor jer će mreža odobriti transakcije samo ako je ispunjen određen uvjet – a to je da korisnik pruži digitalni potpis kojim dokazuje da on uistinu posjeduje kriptovalutu za koju tvrdi da je posjeduje. Samo vlasnik Bitcoina koji posjeduje privatni ključ, o kojem smo vam pisali u našem prošlom blogu – može proizvesti takav digitalni potpis.
Kod Ethereuma – bazični jezik pametnog ugovora, zamijenjen je naprednijim jezikom koji programerima omogućuje korištenje blockchaina za obradu više od samih transakcija kriptovaluta. Ethereum jezik pametnog ugovora je kompletan (eng. “Turing-complete”), a podržava širi skup računalnih instrukcija bez ograničenja. Programerima to omogućava da napišu bilo koji pametni ugovor koji im padne na pamet.
Iako Ethereum pametni ugovor ima očite prednosti, to ujedno znači da je manje testiran, a u toliko i ranjiv. Ethereum je već pretrpio milijune dolara gubitaka zbog nedostataka pametnih ugovorima, ali je isto tako i uveliko pridonio daljnjem napretku Ethereum platforme o čemu svjedoče i brojne recentno najavljene nadogradnje. Veliki napredak na Ethereum mreži bilo je nedavno Spajanje ilitiga Merge. Kako smo otkrili u prošlom blogu – Spajanje predstavlja samo jednu od planiranih nadogradnji koja vodi do veće skalabilnosti Ethereum mreže, a trenutni potencijal nadogradnje je tek na 40%. Smatra se da će Ethereum mreža svoj puni potencijal postići kroz sljedeće dvije godine, a prema riječima osnivača Ethereuma – Vitalika Buterina – nakon Mergea stižu i Surge, Verge, Purge i Splurge!
Ethereum dovršen 40% …ali, psst – još puno toga dolazi nakon “Spajanja”!
Prisjetimo se – spajanje je bazirano na kombinaciji Ethereum glavne mreže s “Proof-of-Stake” beacon chainom, te je označilo samo prvu u nizu nadogradnji.
Razlog koji unutar Ethereum Foundationa navode za sve “duboke promjene” je želja da mrežu učine moćnijom i robusnijom. Ono što je za sada postignuto je veća brzina transakcija i smanjena potrošnja energije.
Prema riječima Vitalika – iako Ethereum danas može obraditi oko 15-20 transakcija po sekundi, u bliskoj budućnosti najavljuje povećanu brzinu od 100.000 transakcija po sekundi. Zanimljivo je da on o svim razvojnim obećanjima govori s toliko entuzijazma, da je svim nadogradnjama dao imena koja se rimuju!
Pa, hajdemo ponešto reći o svakoj.
Surge nadogradnja odnosi se na daljnje skaliranje Ethereum mreže (eng. Ethereum Sharding), na smanjenje troškova skupnih transakcija – (eng. “rollups” i “bundled transactions”), ali i na olakšano upravljanje čvorovima (eng. “nodes”) koji osiguravaju Ethereum mrežu. Prema riječima Vitalika, Ethereum danas može obraditi oko 15-20 transakcija u sekundi, ali se u bliskoj budućnosti planira povećana brzina od 100.000 transakcija u sekundi.
Verge nadogradnja odnosi se na tehnički aspekt, te na uvođenje novih matematičkih dokaza u mrežu. Za korisnike to znači da će postati mrežni validatori bez potrebe za pohranom velike količine podataka na svojim strojevima. Također, korištenjem mreže bazirane na načelu “Proof-of-Stake” – validatorima sa zaključanim ili “uloženim” etherom bit će omogućena potvrda i provjera transakcija. Ova nadogradnja uvelike će doprinijeti decentralizaciji, koja je postala upitna kada se “Spajanje” počelo najavljivati.
Purge ilitiga čišćenje – je nadogradnja koja se odnosi na čišćenje stare povijesti na Ethereum mreži, kao i na pokušaj stvarnog smanjenja količine prostora koji je potreban hard disku. Ovoj nadogradnji cilj je pojednostavljenje Ethereum protokola tijekom vremena, te odbacivanje čvorova kao lokacije za pohanu prošlih transakcija.
Splurge nadogradnja je za sada najmanje definirana, a osnivač nam o njoj otkriva da se odnosi na sve zabavne stvari koje tek slijede.
Bilo kako bilo, osim što ove nadogradnje predstavljaju veliki tehnološki napredak, moramo priznati da nas i zabavljaju. Sigurni smo da će one biti jedne o tema naših budućih kripto tema!
Što s vrijednosti Ethereuma nakon spajanja i gdje možeš pratiti promjene?
Nakon što se “Spajanje” dogodilo, Ethereum je krenuo tonuti. U prvim satima nakon spajanja ETH je pao na 1485 USD, a tijekom rujna, taj je pad iznosio čak 18.5 %, pa još dodatnih 5.6%, čime je ETH dosegnuo najnižu vrijednost od 1416,57 USD.
Unatoč inovativnosti koja se dogodila na Ethereum mreži – svjedočimo da taj događaj nije doprinio rastu cijene ove druge po redu najveće kriptovalute. Ovih je dana Ethereum probio 1400 USD – što je najniža vrijednost,koja nije viđena od kraja srpnja.
Kako bi ostao u toku i redovno pratio pad i rast Ethereuma u stvarnom vremenu – s tobom dijelimo jedan od izvora gdje lako možeš izvršiti provjeru – Ethereumprice.org. Uostalom, ako koristiš neki od “Hot Walleta”, lako zaviriš u aplikaciju i provjeriš stanje na burzi na današnji dan, a ako o temi “Crypto Walleta” želiš znati više – skokni do našeg prošlotjednog bloga o Walletima.
Po pitanju Ethereuma, mi smo i dalje optimistični oko daljnjeg rasta vrijednosti. Pratimo sve vijesti i objave, kritički ih analiziramo, a s vama dijelimo ono najrelevantnije. Sve ovo što se sada događa je moguća posljedica tipičnih trikova na tržištima valuta – kako kripto, tako i onih tradicionalnih. Moguće je da je početni “Hype” oko najave “Spajanja” pumpao potražnju, pa time i cijenu ethera – a nakon što se “Spajanje” dogodilo, trgovci su mahom krenuli prodavati kupljenje ethere – što je vrlo brzo utjecalo na pad vrijednosti. Moguće je da je to bio samo kratkoročni pad ETH-a, te da će ova kriptovaluta nadalje samo rasti – osobito, ako uzmemo u obzir da je prijelaz Ethereuma na energetski učinkovitiji “consensus mechanism” privukao dodatni interes tradicionalnih financijskih institucija i ulagača.
Kako se postavlja pametni ugovor?
Programer može stvoriti pametni ugovor tako da napiše ploču koda, nakon čega gura pametni ugovor u mrežu Ethereum. Taj je korak ono što provodi ugovor – pri tome ne dopuštajući nikome da uzme novac osim ako ne slijedi točna pravila u kodu. Tisuće računala iz cijelog svijeta tada imaju kopiju ovog pametnog ugovora.
Korištenje pametnih ugovora
U ovom dijelu članka s tobom kroz par natuknica dijelimo ponešto o primjeni pametnih ugovora:
Računi s višestrukim potpisom koji osiguravaju da se sredstva na računima mogu potrošiti samo ako se traženi postotak korisnika slaže.
Kodiranje financijskih sporazuma koje se odnosi na upravljanje ugovorima među korisnicima. Primjerice, ako jedan korisnik kupuje osiguranje od osiguravajućeg društva, pravila o tome kada i kako se osiguranje može otkupiti – programiraju se upravo u pametni ugovor.
Sporazumi temeljeni na vanjskom svijetu omogućuju povlačenje podataka iz vanjskog svijeta (financijskih, političkih ili bilo kojih drugih) uz pomoć proročanstva (eng. “oracles”). Proročanstvo šalje podatke iz vanjskog svijeta (poput dnevne temperature / broja političkih glasova) u blockchain sustav. Tada, pametni ugovor na lancu blokova počinje koristiti podatke kako bi se ispoštovala pravila, te kako bi se donijela odluka o tome hoće li se isplatiti novac i kome.
Slično kao što funkcionira softverska baza podataka, pametni ugovori mogu raditi odnosno surađivati s drugim pametnim ugovorima u lancu (eng. “Third party collaboration”).
Pohrana se odnosi na podatke o registraciji domene ili o zapisu o članstvu. Pohrana podataka u blockchainu poput Ethereuma, jedinstvena je po tome što su podaci nepromjenjivi, te se ne mogu se izbrisati.
Trošak koji se veže uz pametne ugovore
Kako bi tisuće računala diljem svijeta potvrđivalo pametne ugovore, potrebna je energija, koja često nije jeftina, osobito u trenutku velike energetske krize – čemu svjedoče nedavni veliki porasti naknada za Ethereum. Pri tome je korisnik onaj koji mora platiti naknadu, obično u etheru (Ethereumov izvorni token). U principu, naknade za transakcije rastu kako mreža postaje zagušenija.
Jesu li pametni ugovori zakonski provedeni?
Ako se pita mnoge zagovornike Ethereuma – pametni ugovori trebaju živjeti izvan pravnog sustava jer se provode automatski, te ne zahtijevaju centralni entitet poput središnje banke. Ako rade kako bi trebali, korisnici neće morati ići na sud da bi riješili sukobe. Ipak, ostaje otvoreno pitanje o tome kako će pametni ugovori funkcionirati unutar sadašnjeg pravnog sustava.
Prema istraživačkom radu partnera Stuarta D. Levija i Alexa B. Liptona iz 2018.- utvrđeno je da bi američki zakon trebao priznati mnoge pametne ugovore. Međutim, kako svaka država ima drugačiji pravni pristup kriptovalutama i lancima blokova – dolazi do neusklađenosti s obzirom na to da neke države više prihvaćaju novu tehnologiju od drugih.
Pametni ugovori – budućnost ili farsa?
Mnogi programeri, istraživači, pa čak i pravni stručnjaci, liječnici – dijele uzbuđenje i optimizam vezan za najavljena obećanja pametnih ugovora.
Unatoč optimizmu, koji je pojačan nedavnim naprecima na mreži prelaskom na Proof-of-Stake način rada, primjena pametnih ugovora u mainstream svijetu vjerojatno će pričekati. Dok korisnici pametnih ugovora ne moraju vjerovati posrednicima, korisnici moraju vjerovati u to da je kod ispravno napisan. To je veliki zahtjev s obzirom na to da još uvijek postoje veliki sigurnosni problemi. Tijekom godina, otkriveno je mnogo hakerskih malverzacija koje su koristile nedostatke mreže kako bi krali sredstva korisnika. Mi se nadamo da će problemi biti sve manji, Ethereum mreža sve naprednija, a planirane nadogradnje koje pridonose razvoju decentraliziranih aplikacija i internetu biti uspješno realizirane.
U timu Kriptomat.hr, cilj nam je nam je povećati broj kriptomata u Hrvatskoj na urbanim lokacijama, ali i proširiti spektar ponude naših kriptovaluta.
U trenutnoj ponudi imamo i Ethereum kriptovalutu kojoj posvećujemo ovaj članak, a u ostaloj ponudi kod nas možete pronaći i Bitcoin, Litecoin, Ripple, Dogecoin, DAI, Bitcoin Cash, a prodati Bitcoin, Litecoin, Ethereum, DAI. O uputama kako i gdje kupiti i prodati, pročitaj na linkovima uključenim tekst – a mi smo tu da odgovorimo na tvoja pitanja. Pronađi naš kontakt ovdje, te ostani u toku s temama iz kripto svijeta prateći naš aktualni Instagram profil!
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.