Može li AI ukrasti Vaš crypto

Što su AI botovi?

AI botovi su softverski programi koji automatiziraju i neprestano usavršavaju kibernetičke napade na kriptovalute, čineći ih opasnijima od tradicionalnih metoda hakiranja. U srži današnjeg AI-kibernetičkog kriminala nalaze se upravo ovi botovi – sofisticirani alati sposobni analizirati goleme količine podataka, donositi autonomne odluke i izvršavati kompleksne zadatke bez ljudske intervencije.

Iako su AI botovi revolucionirali brojne industrije poput financija, zdravstva i korisničke podrške, istovremeno su postali moćno oružje u rukama kibernetičkih kriminalaca, osobito kada je riječ o svijetu kriptovaluta. Za razliku od “klasičnih” hakera, koji ovise o ručnom radu i tehničkom znanju, AI botovi mogu potpuno automatizirati napade, brzo se prilagoditi novim sigurnosnim mjerama te kontinuirano poboljšavati svoje taktike.

Najveća prijetnja koju AI botovi donose leži u njihovoj sposobnosti skaliranja napada. Dok jedan haker može ciljati ograničen broj korisnika ili platformi, AI botovi mogu istovremeno pokrenuti tisuće sofisticiranih napada, učeći iz svakog neuspjeha. Brzina kojom analiziraju blockchain transakcije, pametne ugovore i kripto novčanike omogućuje im da pronađu ranjivosti u svega nekoliko minuta.

Primjer takve prijetnje zabilježen je u listopadu 2024., kada je kompromitiran X račun Andyja Ayreya, developera AI bota Truth Terminal. Hakeri su iskoristili njegov račun za promociju lažnog memecoina Infinite Backrooms (IB), koji je u samo 45 minuta dosegao tržišnu vrijednost od 25 milijuna dolara, a prevaranti su se povukli s preko 600,000 dolara.

Izvor: cointelegraph

Kako AI botovi mogu ukrasti kriptovalute?

AI botovi danas ne samo da automatiziraju kripto prijevare — oni postaju pametniji, precizniji i sve teži za prepoznati. Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, prevaranti sada imaju pristup alatima koji mogu u trenu analizirati, manipulirati i napasti korisnike kriptovaluta na načine koji su prije nekoliko godina bili gotovo nezamislivi.

  1. AI phishing botovi
    Phishing napadi nisu novost u svijetu kripta, ali AI ih je podigao na sasvim novu razinu. Umjesto očitih, loše napisanih e-mailova, današnji AI botovi generiraju personalizirane poruke koje savršeno oponašaju komunikaciju legitimnih platformi poput Coinbasea ili MetaMaska. Koriste podatke iz procurjelih baza, društvenih mreža pa čak i blockchaina kako bi stvorili uvjerljive prijevare. Primjerice, početkom 2024. godine AI phishing kampanja oštetila je korisnike Coinbasea za gotovo 65 milijuna dolara. Sličan slučaj dogodio se kada je lažni airdrop OpenAI tokena, uz korištenje lažne stranice nalik pravoj, ispraznio kriptovalute korisnika koji su povezali svoje novčanike.

Neki botovi idu i korak dalje – koriste AI chat sučelja kako bi se lažno predstavljali kao korisnička podrška i uvjerili žrtve da im “radi verifikacije” otkriju privatne ključeve ili 2FA kodove. U kombinaciji s malicioznim softverom poput Mars Stealera, koji može ukrasti podatke iz više od 40 različitih wallet ekstenzija i aplikacija, korisnici mogu izgubiti sredstva bez ijednog upozorenja.

  1. Botovi za iskorištavanje ranjivosti
    Pametni ugovori (smart contracts) često sadrže sigurnosne propuste, a AI botovi ih pronalaze brže nego ikad. Oni kontinuirano skeniraju blockchain mreže poput Ethereuma i BNB Smart Chaina u potrazi za novim, slabije osiguranim DeFi projektima. Čim detektiraju grešku, iskorištavaju je automatski, često unutar nekoliko minuta. Istraživanja su pokazala da AI chatbotovi poput GPT-3 mogu analizirati kod i pronaći propuste, poput onih u funkciji “withdraw”, što je bio uzrok napada na Fei Protocol – incident koji je rezultirao gubitkom od 80 milijuna dolara.
  2. Brute-force napadi poboljšani AI-em
    Nekad su brute-force napadi zahtijevali vrijeme i snagu, ali uz pomoć AI-a postaju zastrašujuće efikasni. Analizom prethodnih curenja lozinki, ovi botovi pronalaze obrasce i lako pogađaju slabije lozinke i seed phraseove. Istraživanja iz 2024. otkrila su da slabije zaštićeni desktop walleti poput Sparowa i Bithera postaju lake mete ako korisnici ne koriste dovoljno kompleksne lozinke.
  3. Deepfake prijevare
    Zamislite da gledate video poznatog kripto influencera ili čak CEO-a platforme koji vas poziva na ulaganje – a da zapravo gledate AI kopiju. AI generira realistične videozapise i glasovne poruke, koje lako mogu zavarati i iskusne investitore. Korištenjem deepfake tehnologije, prevaranti manipuliraju identitetima i uvjerljivo promoviraju lažne projekte.
  4. Botneti na društvenim mrežama
    Na platformama poput X-a i Telegrama, cijele mreže AI botova šire kripto prijevare velikom brzinom. Botneti poput “Fox8” koriste generativni AI kako bi kreirali stotine promotivnih poruka i odgovora u stvarnom vremenu. U jednom slučaju, lažni kripto giveaway koji je koristio deepfake video Elona Muska naveo je korisnike da pošalju sredstva prevarantima.

Izvor: cointelegraph

Prijevare automatiziranih trading botova

U svijetu kriptovaluta, “AI” je postala riječ koja se sve češće koristi za privlačenje investitora – osobito kada su u pitanju automatizirani trading botovi. Iako postoje legitimni alati koji koriste umjetnu inteligenciju za analizu tržišta, prevaranti često iskorištavaju hype oko AI-a kako bi prikrili sumnjive projekte ili klasične Ponzi sheme.

Jedan od najočitijih primjera je platforma YieldTrust.ai, koja je 2023. godine obećavala nevjerojatnih 2.2% povrata dnevno zahvaljujući “AI botu”. Na kraju su regulatori iz više američkih saveznih država otkrili da AI bot uopće nije postojao – radilo se o običnoj prijevari koja je samo koristila tehnološki žargon kako bi privukla ulaganja. Iako je platforma ugašena, mnogi su investitori ostali bez svog novca, zavedeni profesionalnim marketingom i lažnim obećanjima.

Čak i kada automatizirani trading bot zaista postoji, njegova učinkovitost često je daleko ispod onoga što se reklamira. Analitička firma Arkham Intelligence opisala je slučaj tzv. “arbitražnog bota” koji je u jednoj operaciji koristio flash loan vrijedan 200 milijuna dolara kako bi izveo niz složenih transakcija — rezultat? Dobit od samo 3.24 dolara.

Mnoge prijevare funkcioniraju tako da uzmu vašu uplatu, obave nekoliko nasumičnih transakcija (ako ih uopće obave), a zatim nude izgovore kada pokušate povući svoj novac. Uz to, koriste AI botove na društvenim mrežama kako bi lažirali pozitivne recenzije i stvarali privid uspjeha – stalno objavljujući “dobitke”.

Na tehničkijoj strani, postoje i stvarni botovi koje koriste hakeri – poput front-running botova u DeFi svijetu, koji se ubacuju u transakcije i kradu vrijednost putem sandwich napada, ili flash loan botova koji iskorištavaju privremene razlike u cijenama i ranjive pametne ugovore. Ovi alati rijetko su oglašeni krajnjim korisnicima – oni su namijenjeni izravnoj krađi i zahtijevaju visok nivo tehničkog znanja.

Teoretski, AI bi mogao poboljšati ove botove optimizacijom taktika i bržom prilagodbom tržišnim uvjetima. No ni najnapredniji AI ne može jamčiti dobitak – tržište kriptovaluta je izuzetno nepredvidivo. A rizik za korisnike je stvaran: ako algoritam za trgovanje ima grešku ili je zlonamjerno programiran, može u sekundi isprazniti vaš račun. Bilo je slučajeva gdje su “divlji” botovi izazvali nagle padove cijena ili isisali likvidnost iz poolova, ostavljajući ulagače s golemim gubicima zbog tzv. slippage efekta.

Izvor: cointelegraph

Kako AI potiče kibernetički kriminal?

Umjetna inteligencija ne samo da pomaže hakerima da optimiziraju postojeće napade, već zapravo “podučava” novu generaciju kibernetičkih kriminalaca kako da probiju kripto platforme – čak i ako nemaju tehničke vještine. Zahvaljujući AI alatima, phishing kampanje i malver napadi postali su masovniji, sofisticiraniji i znatno teži za otkrivanje.

Jedan od najopasnijih trendova je razvoj AI-generiranih malvera — zlonamjernih softverskih programa koji koriste AI kako bi se prilagodili i izbjegli detekciju. Posebno zabrinjava konceptualni primjer iz 2023. godine nazvan BlackMamba. Riječ je o polimorfnom keyloggeru koji koristi jezični model sličan ChatGPT-u da pri svakom pokretanju samostalno prepiše svoj kod. Svaka nova instanca je drugačija, što ga čini gotovo nevidljivim za antivirusne sustave i alate za detekciju napada.

U testovima, BlackMamba je uspio zaobići vodeći sustav za zaštitu krajnjih točaka, dok je tiho bilježio korisničke unose — uključujući lozinke za kripto mjenjačnice i fraze za oporavak novčanika. Iako je riječ o laboratorijskoj demonstraciji, prijetnja je stvarna: kriminalci već eksperimentiraju s AI-em za izradu “mutirajućih” virusa koji su znatno napredniji od klasičnih prijetnji.

AI također omogućuje prevarantima da iskoriste brendove popularnih alata za širenje malvera. Zabilježeni su brojni slučajevi lažnih ChatGPT aplikacija koje, umjesto pametnog asistenta, instaliraju virus za krađu kripta. Primjerice, korisnici su preusmjereni na lažne stranice s gumbom “Download for Windows”, koji zapravo preuzima zlonamjerni softver dizajniran da isprazni digitalne novčanike.

Još opasnija je činjenica da AI snižava tehničku barijeru za ulazak u svijet hakiranja. Nekada su kriminalci morali imati barem osnovno znanje programiranja da bi izradili phishing stranice ili viruse. Danas, na dark web forumima, dostupni su alati poput WormGPT i FraudGPT — ilegalni AI chatboti koji generiraju phishing emailove, malver kod i hakerske upute na zahtjev. Uz plaćenu pretplatu, i potpuno neiskusni napadači mogu kreirati uvjerljive prijevare, pisati vlastiti zlonamjerni softver ili skenirati aplikacije u potrazi za ranjivostima.

AI, dakle, ne samo da pojačava postojeće prijetnje – već ih čini dostupnima svima.

Izvor: cointelegraph

Kako zaštititi svoje kriptovalute?

S obzirom na sve sofisticiranije prijetnje koje pokreće umjetna inteligencija, zaštita digitalne imovine više nije opcija — postala je nužnost. Automatizirane prijevare, deepfake videa i AI botovi koji traže ranjivosti neprestano napadaju korisnike kripto prostora. Evo nekoliko ključnih koraka koje možete poduzeti kako biste se zaštitili:

Koristite hardverski novčanik: Većina AI malvera i phishing napada cilja “hot” novčanike povezane s internetom. Korištenjem hardverskih novčanika poput Ledgera ili Trezora, vaši privatni ključevi ostaju izvan mreže, čime ih činite gotovo nedostupnima za hakere i zlonamjerne botove. Tijekom kolapsa FTX-a 2022., upravo su korisnici s hardverskim novčanicima izbjegli goleme gubitke koje su pretrpjeli oni s fondovima na centraliziranim mjenjačnicama.

Omogućite višestruku autentifikaciju (MFA) i koristite jake lozinke: AI botovi koriste strojno učenje kako bi probili slabe lozinke, analizirajući uzorke iz prethodnih proboja podataka. Zato je ključno koristiti kompleksne lozinke i aktivirati MFA putem aplikacija kao što su Google Authenticator ili Authy. Izbjegavajte MFA putem SMS-a, jer napadači često koriste “SIM swap” napade za zaobilaženje takve zaštite.

Budite oprezni s AI-generiranim phishing porukama: Današnje phishing poruke, zahvaljujući AI-u, gotovo su nerazlučive od legitimnih emailova i poruka korisničke podrške. Nikada ne klikajte na sumnjive poveznice, uvijek ručno provjeravajte URL adrese i nikada — ali baš nikada — ne dijelite svoj seed ili privatni ključ, čak ni ako poruka djeluje potpuno uvjerljivo.

Provjeravajte identitete prije nego što pošaljete sredstva: AI deepfake tehnologija može stvoriti vrlo uvjerljive videozapise i audio poruke koje imitiraju poznate osobe iz kripto industrije — ili čak vaše kontakte. Ako vam netko traži sredstva putem videa ili zvučne poruke, svakako potvrdite njihov identitet kroz drugi komunikacijski kanal.

Ostanite informirani: AI prijetnje se brzo razvijaju, pa je ključno biti u toku s novostima.

Kripto svijet nudi velike mogućnosti, ali i velike rizike — pogotovo u eri AI-ja. Uz pravilan pristup sigurnosti, moguće je uživati u prednostima tehnologije bez da postanete meta napada.

Izvor: cointelegraph

Budućnost AI-a i crypto sigurnosti

Kako se prijetnje u kripto prostoru koje pokreće umjetna inteligencija sve brže razvijaju, jednako brza mora biti i naša obrana. Proaktivna sigurnosna rješenja temeljena na AI-u postaju ključna za zaštitu digitalne imovine od sve sofisticiranijih napada.

U budućnosti možemo očekivati da će uloga AI-a u kibernetičkom kriminalu samo rasti. Napredni AI sustavi već sada automatiziraju složene napade — od deepfake videa koji imitiraju poznate osobe, do iskorištavanja pametnih ugovora u stvarnom vremenu i visoko ciljanih phishing prijevara. Ti će napadi biti sve teži za otkriti i zaustaviti pomoću tradicionalnih metoda.

Srećom, ista tehnologija koja se koristi za napad — može služiti i za obranu. Sigurnosne platforme poput CertiK-a već koriste napredne modele strojnog učenja za svakodnevno analiziranje milijuna blockchain transakcija, otkrivajući sumnjiva ponašanja u stvarnom vremenu. Kako prijetnje postaju pametnije, takvi sustavi postaju nezamjenjivi u sprečavanju velikih proboja, smanjenju financijskih gubitaka i očuvanju povjerenja u tržišta kriptovaluta.

U konačnici, budućnost sigurnosti u kriptu ovisit će o suradnji — ne samo između platformi i korisnika, već i između burzi, blockchain projekata, sigurnosnih tvrtki i regulatora. Samo zajedničkim snagama i korištenjem AI-a za predviđanje prijetnji možemo zaštititi ekosustav. Iako će AI-napadi postajati sve sofisticiraniji, upravo nam ta ista tehnologija može postati najjači saveznik — pod uvjetom da ostanemo informirani, proaktivni i prilagodljivi.

Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjeg bloga, te da ste naučili nešto novo i korisno. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Što je Nakamoto koeficijent?

Mjera dezentraliziranosti blockchaina

Decentralizacija označava raspodjelu kontrole i donošenja odluka unutar mreže, umjesto koncentracije moći u rukama jednog centralnog autoriteta. Za razliku od centraliziranih sustava, gdje jedna organizacija ili pojedinac upravlja svime, decentralizirane blockchain mreže raspoređuju podatke među brojnim sudionicima (čvorovima). Svaki čvor posjeduje kopiju knjige transakcija, čime se osigurava transparentnost i smanjuje rizik od manipulacije ili sistemskog kvara.

U svijetu blockchaina, decentralizirana mreža donosi niz ključnih prednosti:

  • Sigurnost: Uklanjanjem centralne točke napada, mreža postaje otpornija na zlonamjerne pokušaje kompromitacije.
  • Transparentnost: Sve transakcije bilježe se na javnoj knjizi dostupnoj svim sudionicima, čime se jača povjerenje u sustav.
  • Otpornost na kvarove: Čak i ako neki čvorovi zakažu, mreža ostaje funkcionalna zahvaljujući distribuiranoj strukturi.

Međutim, decentralizacija nije statično stanje – to je kontinuiran spektar koji se mijenja s rastom mreže, promjenama u upravljačkoj strukturi i razvojem konsenzus mehanizama. I da, postoji način da se izmjeri razina decentralizacije. Zove se Nakamoto koeficijent.

Izvor: cointelegraph

Što je Nakamoto koeficijent?

Nakamoto koeficijent je mjera kojom se kvantificira razina decentraliziranosti blockchain mreže. Predstavlja najmanji broj neovisnih entiteta — poput validatora, rudara ili operatera čvorova — koji bi morali surađivati kako bi mogli ometati ili ugroziti normalno funkcioniranje mreže.

Ovaj je koncept 2017. godine predstavio bivši tehnički direktor Coinbasea, Balaji Srinivasan, a ime je dobio po tvorcu Bitcoina – Satoshiju Nakamotu.

Što je Nakamoto koeficijent viši, to je mreža decentraliziranija i sigurnija. U takvim sustavima kontrola je ravnomjernije raspoređena među većim brojem sudionika, što otežava bilo kojoj maloj grupi da manipulira mrežom ili je napadne. S druge strane, niži Nakamoto koeficijent znači da manji broj entiteta ima veći utjecaj, što povećava rizik centralizacije i ranjivosti mreže.

Primjerice, blockchain s Nakamoto koeficijentom 1 bio bi izrazito centraliziran – dovoljna bi bila jedna organizacija da preuzme kontrolu nad mrežom. Nasuprot tome, mreža s koeficijentom 10 zahtijevala bi udruživanje barem deset neovisnih entiteta kako bi se mogla narušiti njezina sigurnost, što ukazuje na viši stupanj decentralizacije.

Izvor: cointelegraph

Kako se računa Nakamoto koeficijent?

Izračun Nakamoto koeficijenta uključuje nekoliko ključnih koraka:

  1. Identifikacija ključnih entiteta: Prvo je potrebno utvrditi glavne aktere u mreži – to mogu biti rudarski bazeni (mining pools), validatori, operateri čvorova ili dioničari. Riječ je o entitetima koji igraju važnu ulogu u funkcioniranju i sigurnosti mreže.
  2. Procjena razine kontrole: Sljedeći korak je analiza koliku kontrolu svaki od tih entiteta ima nad mrežom. Na primjer, u blockchainima temeljenima na dokazima o radu (Proof-of-Work, PoW) poput Bitcoina, to podrazumijeva ispitivanje raspodjele računalne snage (hashrate) među rudarskim bazenima. U sustavima temeljenima na dokazima o udjelu (Proof-of-Stake, PoS), analizira se raspodjela udjela među validatorima.
  3. Zbrajanje do praga od 51%: Nakon što se ocijeni utjecaj pojedinih entiteta, oni se rangiraju od najutjecajnijih prema manje utjecajnima. Zatim se njihovi postotci kumulativno zbrajaju dok ukupni iznos ne premaši 51%. Broj entiteta potreban za prelazak tog praga predstavlja Nakamoto koeficijent.

Primjerice, zamislimo PoW blockchain sa sljedećom raspodjelom hashratea među rudarskim bazenima:

  • Bazen A: 25%
  • Bazen B: 20%
  • Bazen C: 15%
  • Bazen D: 10%
  • Ostali: 30%

Krenimo redom: Bazen A ima 25%, dodamo Bazen B (ukupno 45%), zatim Bazen C (ukupno 60%). Budući da ova tri bazena zajedno premašuju 51%, Nakamoto koeficijent iznosi 3. To znači da bi se mreža mogla ugroziti ako bi se samo ta tri entiteta udružila.

Zanimljivost: Iako se Bitcoin često smatra simbolom decentralizacije, njegova rudarska infrastruktura je prilično centralizirana. Trenutno, Nakamoto koeficijent za Bitcoin iznosi samo 2 – što znači da svega dva rudarska bazena kontroliraju većinu računalne snage u mreži. No međutim tu je bitno napomenuti da je izuzetno malo vjerojatno da se ta dva ili bilo koja druga dva rudarska bezena udruže.

Izvor: cointelegraph

Ograničenja Nakamoto koeficijenta

Iako Nakamoto koeficijent predstavlja vrijedan alat za procjenu razine decentraliziranosti blockchain mreža, važno je imati na umu njegova ograničenja.

Statična slika
Nakamoto koeficijent daje samo trenutačan presjek stanja – pokazuje minimalni broj entiteta potrebnih za kompromitiranje mreže u određenom trenutku. No, blockchain mreže su dinamične: sudionici mijenjaju uloge, dolazi do pomaka u računalnoj snazi ili udjelima, a čvorovi dolaze i odlaze. Zbog toga koeficijent može brzo zastarjeti i ne odražavati stvarne okolnosti.

Fokus na podskupove
Ova metrika najčešće se fokusira na određene podsustave, poput rudarskih bazena ili validatora, zanemarujući druge važne aspekte decentralizacije. Na primjer, raznolikost softverskih klijenata, geografska raspodjela čvorova i koncentracija vlasništva tokena također značajno utječu na sigurnost i decentralizaciju mreže.

Varijacije u konsenzus mehanizmima
Različite blockchain mreže koriste različite mehanizme konsenzusa, koji na različite načine oblikuju decentralizaciju. Nakamoto koeficijent nije univerzalno primjenjiv na sve te sustave i često zahtijeva prilagodbu u načinu mjerenja.

Vanjski utjecaji
Regulatorne promjene, tehnološki napredak i tržišni trendovi također mogu utjecati na decentralizaciju mreže. Primjerice, zakoni u određenim zemljama mogu ograničiti rad čvorova ili rudarskih operacija, mijenjajući tako strukturu mreže – a ti faktori nisu nužno obuhvaćeni koeficijentom.

Zaključno, iako Nakamoto koeficijent nudi koristan uvid u određene aspekte decentralizacije, ne treba ga promatrati izolirano. Za cjelovitu sliku potrebno je kombinirati ovu metriku s drugim kvantitativnim pokazateljima i kvalitativnim analizama kako bi se doista razumjela decentraliziranost i sigurnost neke blockchain mreže.

Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjeg bloga, te da ste naučili nešto novo i korisno. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

BlackRockov BUIDL fond

Što je BlackRockov BUIDL fond?

BlackRock USD Institutional Digital Fund (BUIDL) prvi je tokenizirani novčani fond koji je lansirao BlackRock, najveći upravitelj imovine na svijetu. Ovaj fond omogućuje da se tradicionalni financijski proizvodi trguju kao kripto tokeni putem blockchain mreža. Novčani fondovi su investicijski fondovi koji ulažu u kratkoročne, visokolikvidne dužničke instrumente poput gotovine, njezinih ekvivalenata i državnih vrijednosnica s visokim kreditnim rejtingom, poput američkih trezorskih zapisa. Cilj im je pružiti ulagačima mjesto za privremeno ulaganje kapitala uz stabilan prinos, bez velikih oscilacija u vrijednosti. BlackRock sada takve proizvode nudi putem blockchaina kao što su Ethereum i Solana, kombinirajući sigurnost i strukturu tradicionalnih financija s transparentnošću i brzinom decentraliziranih tehnologija. Fond je zabilježio eksplozivan rast – od 667 milijuna do 1,8 milijardi dolara imovine pod upravljanjem u samo tri tjedna. Do 31. ožujka 2025. nastavio je privlačiti kapital, posebno od strane kripto ulagača, te sada djeluje na sedam blockchain mreža: Ethereum, Solana, Aptos, Arbitrum, Avalanche, Optimism i Polygon. Pokretanje BUIDL fonda označava jednu od najvažnijih institucionalnih integracija tradicionalnih financija i blockchain tehnologije, a istovremeno potvrđuje BlackRockovu strategiju približavanja kripto tržištu i njegovoj sve široj financijskoj prihvaćenosti. Ovakva institucionalna prisutnost dodatno legitimira prostor digitalne imovine i može potaknuti novi val ulaganja iz tradicionalnog financijskog sektora.

Izvor: cointelegraph

Kako funkcionira BUIDL fond?

BUIDL je tokenizirani fond koji ulaže u imovinu denominiranu u američkim dolarima, poput trezorskih zapisa SAD-a, gotovine i repo ugovora (repurchase agreements). Ulagači kupuju i prodaju BUIDL tokene, koji su vezani uz vrijednost dolara i isplaćuju dividende dnevno, a one se svakog mjeseca isporučuju izravno u novčanik investitora u obliku novih tokena.

Ovaj model omogućuje ulagačima da ostvaruju prinose, a pritom zadržavaju sigurnost i pouzdanost instrumenata tradicionalnih financija. Riječ je o obliku tokenizacije stvarne imovine (RWA – real-world assets), gdje se fizička ili tradicionalna imovina digitalno reprezentira putem tokena na blockchainu.

Ti digitalni tokeni, slično kao kriptovalute, mogu se trgovati na relevantnim decentraliziranim mrežama. Za razliku od tradicionalnih prijenosa imovine, koji često traju danima i karakterizira ih niska učinkovitost kapitala, tokenizirani oblici omogućuju gotovo trenutno trgovanje i namiru, uz bolju automatizaciju i niže troškove.

Ovakav hibridni pristup stvara most između tradicionalnih i kripto financija, pružajući ulagačima prednosti iz oba svijeta – stabilnost reguliranih financijskih proizvoda i brzinu, transparentnost te učinkovitost blockchain tehnologije.

Izvor: cointelegraph

Zašto je BUIDL fond bitan za kripto?

BUIDL fond BlackRocka predstavlja novu razinu institucionalne legitimnosti unutar kripto ekosustava. Zahvaljujući njemu, regulirane financijske institucije sada mogu s većim povjerenjem zakoračiti u svijet blockchaina – osobito putem dokazanih mreža poput Ethereuma i sve popularnije Solane.

Ovaj fond pokazuje kako blockchain tehnologija može imati konkretne i korisne primjene izvan špekulativnih ulaganja. Godinama je ulaganje u kripto bilo rezervirano za one dovoljno hrabre (ili znatiželjne) da trguju tokenima izravno ili proučavaju kompleksnost decentraliziranih financija (DeFi), što je za većinu institucionalnih investitora bilo previše rizično.

Povrh toga, nejasni regulatorni okviri često su potpuno onemogućavali institucionalnim fondovima, poput BlackRocka, bilo kakvu ozbiljnu uključenost u kripto prostor.

Dug niz godina kripto zajednica je tražila priznanje i prihvaćanje od strane tradicionalnog financijskog sektora. BUIDL nije samo znak prihvaćanja – on je zeleno svjetlo za aktivno sudjelovanje najvećih igrača u globalnim financijama. Njegov brzi uspjeh mogao bi biti okidač za val institucionalnih ulaganja kako se kripto sve više približava širokoj, mainstream upotrebi.

Izvor: cointelegraph

Utjecaj BUIDL fonda na tradicionalne financije

BUIDL fond predstavlja visokoprofilni primjer kako se proizvodi tradicionalnih financija mogu unaprijediti kroz tokenizaciju i blockchain tehnologiju. Pokazuje potencijal za daljnju tokenizaciju novčanih tržišta i stvarne imovine (RWA – real-world assets), otvarajući vrata inovativnijem dizajnu financijskih instrumenata.

„U godini od pokretanja BUIDL-a svjedočimo značajnom rastu potražnje za tokeniziranom stvarnom imovinom, što potvrđuje vrijednost ponude institucionalnih proizvoda na blockchainu,“ izjavio je Carlos Domingo, CEO i suosnivač tvrtke Securitize, partnera BlackRocka u lansiranju BUIDL fonda na Solana blockchainu. Kako tržište tokeniziranih trezorskih zapisa i RWA-a dobiva na zamahu, prelazak na Solanu – poznatu po brzini, skalabilnosti i niskim troškovima – bio je logičan sljedeći korak.

Za razliku od tradicionalnih novčanih fondova, koji često rade unutar ograničenog vremenskog okvira, tokenizirani fondovi poput BUIDL-a omogućuju neprekidan, 24-satni pristup i likvidnost, čime transformiraju način na koji investitori upravljaju svojom gotovinom i kratkoročnom imovinom.

BlackRock pritom nije jedini igrač u prostoru tokeniziranih fondova. Franklin Templeton razvio je sličan proizvod na blockchainu, čija tržišna kapitalizacija je do veljače 2025. premašila 600 milijardi dolara, dok je Figure Markets lansirao vlastiti stablecoin s kamatom – YLDS.

Zanimljivo je i da BUIDL ne privlači samo tradicionalne institucije – već i blockchain-native projekte. Primjerice, Ondo Finance je samo tjedan dana nakon lansiranja BUIDL fonda u ožujku 2024. premjestio čak 95 milijuna dolara iz vlastitog tokeniziranog fonda kratkoročnih obveznica u BUIDL, potvrđujući povjerenje i među najinovativnijim igračima u DeFi prostoru.

Izvor: cointelegraph

Benefiti BUIDL fonda za investitore

Tradicionalni novčani fondovi postoje već desetljećima, no BUIDL unosi niz ključnih prednosti koje ih prilagođavaju suvremenom digitalnom dobu. Korištenjem blockchain tehnologije, fond nudi veću brzinu, dostupnost i transparentnost u odnosu na klasične financijske proizvode.

Poboljšana brzina i učinkovitost: Kod ulaganja u BUIDL, vrijeme namire transakcija značajno je kraće nego u tradicionalnim financijama. To smanjuje administrativne troškove i opterećenja, čineći cijeli proces investicijski učinkovitijim.

Veća likvidnost i dostupnost: Investitori mogu kupovati i prodavati tokene fonda 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu – bez zatvorenih tržišta ili vikenda. To znači da imovina uvijek ostaje likvidna, čime se poboljšava kapitalna učinkovitost.

Novi načini ostvarivanja prinosa: BUIDL cilja stabilnu vrijednost od 1 dolara po tokenu, a dividende se obračunavaju svakodnevno i isplaćuju mjesečno u obliku novih tokena izravno u investitorov novčanik. Ovakav pristup potencijalno može donijeti veće prinose u odnosu na klasične oblike ulaganja s fiksnim prinosom.

Transparentnost i sigurnost: Sve transakcije i imovina fonda su tokenizirani i zabilježeni na relevantnim blockchain mrežama, što investitorima omogućuje potpunu vidljivost nad vlastitim ulaganjima te veću razinu sigurnosti i odgovornosti.

Izvor: cointelegraph

Rizici i izazovi BUIDL fonda

Brzi rast BUIDL fonda predstavlja pozitivan pomak u povezivanju tradicionalnih financija i blockchain tehnologije. Ipak, s tom inovacijom dolaze i novi rizici koje mnogi investitori možda još uvijek ne razumiju u potpunosti – što je posebno važno za tržišta novčanih fondova gdje su likvidnost i tehnološka pouzdanost ključni čimbenici.

Važno je razumjeti sljedeće potencijalne izazove:

Problemi s likvidnošću: Likvidnost je presudna za uspjeh svake klase imovine, osobito za izvedene proizvode. BUIDL trenutno cilja na kvalificirane investitore, što može ograničiti širu tržišnu adopciju i stvoriti određenu nelikvidnost u trgovanju.

Tehnička ranjivost: Temelj BUIDL fonda koristi pametne ugovore na Ethereum mreži za tokenizaciju američkih trezorskih zapisa. Svaka ranjivost u tim pametnim ugovorima može izložiti fond tehničkim kvarovima ili hakerskim napadima.

Manipulacija tržištem: Kriptotržište je poznato po volatilnosti, često uzrokovanoj manipulativnim taktikama poput “wash tradinga” i “pump-and-dump” shema. Kao novi tokenizirani proizvod s ograničenim opsegom trgovanja i likvidnosti, BUIDL može biti osjetljiv na ovakve manipulacije.

Rizik druge ugovorne strane: Iako BlackRock ima snažan ugled i predstavlja sigurnost s tradicionalne strane, u kripto prostoru postoji značajan rizik od strane posrednika. Primjerice, ako razmjena na kojoj se trguje BUIDL tokenima dođe u financijske poteškoće, to može negativno utjecati na dostupnost i pouzdanost fonda.

Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjeg bloga, te da ste naučili nešto novo i korisno. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Što se dešava s Blockchainom kada ga nitko ne koristi?

Zašto neki blockchaini umiru?

Iako blockchain tehnologija obećava decentraliziranu budućnost, ne žive svi projekti dovoljno dugo da to i ostvare. Neki blockchains jednostavno umiru – kad im ponestane korisnika, developera ili interesa zajednice. Bez aktivnog sudjelovanja, čak i najinovativnija mreža može postati prazna. Loša tokenomija, sigurnosni propusti, izostanak vizije ili jednostavno gubitak povjerenja mogu brzo ugasiti ono što je nekad bio obećavajući projekt. Čak i legitimni pokušaji mogu završiti kao neupotrebljive mreže čim validatori ugase svoje čvorove.

Izvor: cointelegraph

Izazovi usvajanja blockchaina u 2025.

Unatoč napretku nekih mreža poput Ethereuma i Solane, blockchain tehnologija se u 2025. godini i dalje suočava s brojnim izazovima. Regulativa je i dalje nejasna – države još pokušavaju definirati pravila, a previše stroga ili kontradiktorna pravila mogu usporiti razvoj. S tehničke strane, alatima za razvoj još uvijek nedostaje standardizacija, a rad s različitim programskim jezicima poput Solidityja, Rusta i Movea otežava pristup novim developerima.

Postoji i problem korisnika – mnoge mreže imaju velik broj botova koji sudjeluju samo zbog nagrada (airdropova), dok stvarnih korisnika ima malo. To stvara lažnu sliku aktivnosti. Infrastruktura je još jedan izazov – kvalitetni RPC servisi, decentralizirani validatori i alati koji rade pouzdano ključni su za ozbiljan rad blockchaina.

Za stabilan rast, projekt treba i zajednicu koja vjeruje u njegovu dugoročnu vrijednost. Također, važno je znati kako upravljati negativnim pričama i zadržati povjerenje korisnika, pogotovo kad se pojavi FUD (strah, nesigurnost i sumnja). Ethereum i Solana pokazali su da je moguće prebroditi krize i zadržati razvoj, ali većini projekata to nije lako postići.

Izvor: cointelegraph

Koji su blockchaini i dalje aktivni u 2025?

U travnju 2025. godine, nekoliko blockchaina i dalje bilježi visoku aktivnost i održava snažnu zajednicu korisnika i developera. Među najaktivnijima su Ethereum, Solana, Bitcoin, BNB Chain, Polkadot, Near, Sui i Tron. Svaki od njih ima svoju specifičnu nišu – bilo da se radi o brzini transakcija, decentraliziranim aplikacijama (DAppovima), skalabilnosti, interoperabilnosti ili skladištenju vrijednosti.

Bitcoin ostaje ključan kao digitalno zlato, s tržišnom kapitalizacijom većom od 1,6 bilijuna dolara i stabilnim prometom transakcija. Ethereum dominira u područjima DeFi-ja i NFT-ova, a zahvaljujući Layer 2 rješenjima poput Arbitruma, uspješno podnosi milijune transakcija dnevno. Solana se ističe po brzini i niskim troškovima, a koristi se u igrama i DeFi projektima, iako povremeni tehnički problemi i dalje izazivaju zabrinutost.

BNB Chain privlači velik broj korisnika zbog niskih naknada i jednostavne upotrebe, najviše u DeFi-ju i igrama, iako se često raspravlja o njegovoj centraliziranosti. Polkadot radi na povezivanju različitih blockchaina, uz stabilan razvoj i podršku zajednice developera. Near i Sui su među novijim mrežama koje pokazuju brzi rast, posebno u igrama i financijskim aplikacijama, dok se Tron uglavnom koristi za transfer stablecoina poput USDT-a.

Za razliku od njih, neki bivši veliki projekti poput EOS-a ili Terre danas su praktički neaktivni. Ključna razlika između aktivnih i neaktivnih blockchaina je svakodnevna upotreba – bez korisnika, developera i transakcija, mreža brzo gubi značaj.

Izvor: cointelegraph

Blockchaini koji su propali – što nije valjalo?

Primjeri poput EOS-a i Terre pokazuju da početni entuzijazam nije dovoljan za dugoročni uspjeh blockchaina. Mreže koje nemaju jasnu korisnost, stabilnu zajednicu i kontinuirani razvoj s vremenom gube na važnosti. EOS je, primjerice, u početku imao veliki potencijal i prikupio čak 4 milijarde dolara kroz ICO 2017. godine, no do 2025. aktivnost na mreži je minimalna. Problemi s upravljanjem i slaba prihvaćenost spriječili su daljnji rast.

Terra je prošla još teži pad. Njezin algoritamski stablecoin se urušio 2022. godine, što je uzrokovalo gubitak milijardi dolara i povuklo cijeli ekosustav u krizu. Ovi slučajevi pokazuju da blockchain ne može opstati samo na hypeu – potrebna je stvarna upotreba, sigurnost i kontinuirana evolucija.

Ključna razlika između uspješnih i propalih blockchaina često leži u zajednici. Aktivni developeri koji grade aplikacije, korisnici koji ih koriste te validatori koji održavaju mrežu – svi zajedno čine sustav otpornim. Bez te dinamike, čak i tehnički napredne mreže brzo postaju irelevantne.

Izvor: cointelegraph

Kako uočiti živi blockchain

Postoji nekoliko ključnih pokazatelja koji otkrivaju je li neki blockchain i dalje aktivan i zdrav. Prvi su promet i broj transakcija – ako mreža redovno obrađuje velik broj transakcija, to znači da se koristi. Niska aktivnost može ukazivati na smanjen interes ili probleme. Ukupna zaključana vrijednost (TVL) u DeFi protokolima također je važna – ako korisnici povlače sredstva, to može biti znak nepovjerenja u mrežu.

Razvojna aktivnost je još jedan bitan faktor. Ako se ne razvijaju novi projekti i ako developeri napuštaju mrežu, to može značiti da nema napretka. Broj validatora i čvorova pokazuje koliko je mreža decentralizirana i sigurna – više validacijskih čvorova znači veću otpornost. Također, likvidnost i općenito stanje onchain ekonomije pokazuju koliko je mreža aktivna i korisna.

Primjer iz travnja 2025. pokazuje kako projekti reagiraju na probleme. Popularna igra Infecteddotfun prešla je s mreže Base na Solanu jer Base nije mogla podnijeti visoku potražnju. Igra je imala preko 130,000 prijava u 48 sati, što je uzrokovalo gužvu, skupe transakcije i probleme u radu igre. Tim je naveo da je Solana nudila bolje uvjete za skaliranje i angažiranu zajednicu. Takve migracije često ukazuju na slabosti jednog lanca i prednosti drugog.

Izvor: cointelegraph

Što vraća blockchain u upotrebu?

Blockchain koji je pao u zaborav ponekad se može vratiti u život, ali samo ako pronađe novi smisao i poticaje za korištenje. Najvažnije je da postoji stvarna potreba koju ta mreža može riješiti – bilo kroz novu primjenu, bolju skalabilnost, niže naknade ili bolju povezanost s drugim lancima. Tehnička poboljšanja i nadogradnje mogu ponovno privući korisnike i developere.

Razni poticaji poput grantova, airdropova ili nagrada za likvidnost mogu pomoći da se aktivnost vrati. Neki projekti se odluče zaokrenuti prema modelu layer-2 rješenja ili se povežu s većim, aktivnijim ekosustavima kako bi ostali relevantni.

No najvažniji faktor je zajednica. Ako projekt i dalje ima grupu ljudi koji vjeruju u njegovu vrijednost i budućnost, postoji šansa za oporavak. Solana je dobar primjer – nakon FTX-a mnogi su je otpisali, ali zahvaljujući upornoj zajednici i razvoju, ponovno je izgradila svoj položaj.

Blockchain industrija brzo se mijenja. Neki projekti uspiju, drugi nestanu, ali oni koji opstaju imaju zajednicu, korisnost i sposobnost prilagodbe. Čak i ako je neka mreža trenutno neaktivna, nije nužno zauvijek izgubljena.

Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjeg bloga, ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Kako hedge fondovi ulaze u kripto tržište

Što su hedge fondovi i zašto su zainteresirani za kripto?

Zamislite hedge fondove kao ekskluzivne financijske klubove u kojima se upravitelji velikim kapitalom natječu u potrazi za izvanrednim prinosima, često koristeći sofisticirane strategije i veliku dozu slobode u investiranju. Za razliku od tradicionalnih investicijskih fondova, hedge fondovi ne igraju po strogim pravilima – njihova snaga leži upravo u fleksibilnosti i spremnosti na riskantne, ali potencijalno vrlo unosne poteze. Upravo zato njihovo sve veće zanimanje za kripto tržište ne dolazi kao iznenađenje. Potaknuti jasnijim regulatornim okvirima, poput europskog MiCA zakona, te pojavom spot Bitcoin ETF-ova, hedge fondovi sada s više povjerenja ulaze u svijet digitalnih valuta. No njihov interes nije motiviran samo regulativom – kripto tržište nudi priliku za diverzifikaciju portfelja i ostvarenje visokih prinosa kroz inovativne projekte i tokeniziranu imovinu.

Izvor: cointelegraph

Kripto hedge fondovi koje treba gledati u 2025.

Odabrati najbolje kripto hedge fondove nije jednostavno – tržište se brzo mijenja, a strategije evoluiraju iz dana u dan. Ipak, nekoliko ključnih igrača već sada oblikuje budućnost kripto prostora svojim potezima i velikim ulaganjima.

Pantera Capital jedan je od pionira u ovom prostoru, s povijesti ulaganja u Bitcoin koja seže još u 2013. kada je BTC vrijedio svega 65 dolara. Danas im je portfelj prepun jakih projekata i rizičnog kapitala u ranoj fazi, uključujući Polkadot, Cosmos i Filecoin. Pantera ne ulaže samo u tokene – njihova rani potezi, poput kupnje 2% globalne BTC ponude, govore o viziji i hrabrosti kojom pristupaju tržištu.

Morgan Creek Digital, kao kripto-firma poznatog Morgan Creek Capitala, cilja institucionalne ulagače poput mirovinskih fondova. Partnerstvom s Bitwiseom lansirali su Digital Asset Index Fund, nudeći izloženost top 10 kriptovaluta i gradeći dugoročnu strategiju temeljem blockchaina i umjetne inteligencije.

BH Digital, kripto ogranak Brevan Howard fonda, kombinira vrhunsko upravljanje rizicima s dubokim znanjem kripto tržišta. Aktivni su u cijelom spektru – od likvidnih tokena do venture ulaganja i blockchain governancea. U 2024. godini čak 51% aktivnosti bilo im je usmjereno na staking i node operacije, uz ulaganja u projekte poput Messari, Injective i Ethena.

Galaxy Digital nudi i aktivno upravljane fondove i indeksna rješenja, s portfeljem u kojem se nalaze Monero, EOS i Avalanche. Posebno su zanimljivi po tome što prate trendove – dok se izazovi u rudarenju Bitcoina gomilaju, Galaxy se okreće AI sektoru, čime dodatno diverzificira svoje prihode. Njihova hedge strategija je u 2024. skočila za nevjerojatnih 90%.

Multicoin Capital gradi svoje ime kroz diverzifikaciju i fokus na dugoročne blockchain potencijale. Rano su prepoznali Solanu, a danas ulažu i u projekte poput Algoranda i Neara. Uz naglasak na likvidnost i tržišno djelovanje, Multicoin pokazuje kako se klasične strategije mogu uspješno preslikati na decentralizirani svijet.

Zanimljivo je i to da mnogi fondovi sve više istražuju i alternativne digitalne imovine – stablecoine, tokenizirane komoditete i NFT-ove, čime dodatno proširuju svoju prisutnost u digitalnoj ekonomiji.

Izvor: cointelegraph

Kako hedge fondovi rade velike poteze na kripto tržištu

Hedge fondovi ne ulaze u kripto svijet samo radi eksperimentiranja — oni ulaze s preciznim strategijama i ciljem da maksimiziraju prinose, čak i u najnestabilnijim tržišnim uvjetima. Ključ njihove uspješnosti leži u korištenju naprednih taktika koje su već dokazane u tradicionalnim financijama, ali sada prilagođene digitalnim valutama.

Jedna od najpopularnijih strategija su long i short pozicije – fondovi ulažu u tokene za koje vjeruju da će rasti (long), dok istovremeno preuzimaju short pozicije protiv onih za koje očekuju pad. Ovakva dvostrana oklada omogućava im profit i kad tržište raste i kad pada, što je posebno korisno u volatilnim uvjetima kakvi su česti u kriptu.

Tu je i kvantitativno trgovanje, gdje se koriste napredni algoritmi i modeli za analizu tržišta u stvarnom vremenu. Ove strategije se oslanjaju na ogromne količine podataka kako bi prepoznale mikro-trendove i prilike za brze i precizne trgovine – često brže nego što bi ljudski trader mogao reagirati.

Arbitraža je još jedan pametan potez – iskorištavanje razlika u cijeni iste kripto imovine na različitim burzama. Kupovina na jednoj platformi i prodaja na drugoj gotovo trenutno omogućava fondovima sigurnu dobit bez izlaganja velikom riziku.

Kao market makeri, hedge fondovi aktivno kupuju i prodaju tokene, osiguravajući likvidnost tržištu. Zauzvrat, zarađuju na spreadu – razlici između kupovne i prodajne cijene – dok istovremeno stabiliziraju tržišno okruženje.

Isto tako, nekolicina fondova istražuje mogućnosti unutar DeFi prostora – od yield farminga do stakinga. Zaključavanjem tokena u decentraliziranim protokolima, ostvaruju pasivne prihode i dodatnu diverzifikaciju portfelja.

Izvor: cointelegraph

Trebate li ulagati u kripto hedge fondove?

Kripto hedge fondovi definitivno privlače pažnju – ali znači li to da biste i vi trebali uskočiti? Prije bilo kakve odluke, ključno je procijeniti vlastitu spremnost na rizik. Kripto tržište je iznimno volatilno i nepredvidivo, pa ovakvo ulaganje nije za svakoga. Ako vas stresira dnevno praćenje cijena ili vam nije ugodno s mogućnošću značajnih gubitaka, možda je bolje razmotriti konzervativnije opcije.

Također, važno je definirati vlastite investicijske ciljeve – tražite li brze dobitke ili dugoročno pozicioniranje u digitalnim inovacijama? Pravi hedge fond može biti odlična prilika, ali samo ako se njegova strategija i razina rizika poklapaju s vašima. Obratite pažnju na ugled fonda, povijesne rezultate i iskustvo tima, ali i na konkretne strategije koje koriste – bilo da se radi o arbitraži, yield farmingu ili kvantitativnom trgovanju.

Ne zaboravite ni na praktične aspekte: naknade, transparentnost i likvidnost. Neki fondovi imaju visoke upravljačke troškove ili dugotrajne lock-up periode tijekom kojih ne možete povući svoj kapital. Također, provjerite koliko su usklađeni s regulatornim okvirom jer sigurnost vašeg ulaganja uvelike ovisi i o pravnim standardima koje fond poštuje.

Zaključno, ulaganje u kripto hedge fondove može donijeti značajne dobitke – ali samo onima koji su dobro informirani, svjesni rizika i investiraju u skladu sa svojim financijskim profilom, te ulažu samo ono što su spremni izgubiti.

Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjeg bloga. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Kada prodati kriptovalute – pronalazak prave izlazne strategije

Važnost izlazne strategije

U svijetu kriptovaluta, gdje volatilnost često diktira nagle oscilacije tržišta, izlazna strategija predstavlja ključnu komponentu uspješnog investiranja. Radi se o unaprijed definiranom planu za prodaju imovine s ciljem smanjenja rizika ili ostvarivanja konkretnih financijskih ciljeva. Investitori koji ulaze u tržište bez jasne izlazne strategije često se suočavaju s donošenjem impulzivnih odluka – poput panične prodaje tijekom pada tržišta ili kupnje vođene strahom od propuštanja prilike (FOMO).

Nema univerzalnog pristupa: izlazna strategija ovisi o vrsti kriptovalute, tržišnim uvjetima te osobnim ciljevima investitora. Dugoročni ulagači, primjerice, možda će čekati da cijena dosegne određenu razinu prije prodaje, dok će dnevni trgovci izlaziti iz pozicija temeljem tehničkih indikatora i trenutnih tržišnih signala.

Izvor: cointelegraph

Scenariji koji mogu dovesti do prodaje

Prodaja kriptovaluta često nije nasumična, već se temelji na unaprijed definiranim nivoima ili konkretnim životnim okolnostima. U nastavku su neki od najčešćih scenarija koji navode investitore da razmotre izlazak s tržišta:

  1. Dostizanje ciljane cijene
    Mnogi ulagači postavljaju jasne ciljeve kada kupuju kripto – primjerice, kupovina Ethera na $2,000 uz plan prodaje na $4,000. Kada se ta cijena postigne, to postaje signal za prodaju. Takav pristup omogućava disciplinirano trgovanje i osigurava dobit prije mogućih preokreta na tržištu. Ciljne cijene mogu se temeljiti na osobnim financijskim ciljevima, prethodnim rekordnim vrijednostima ili tehničkim razinama otpora.
  2. Aktiviranje stop-loss naloga
    Stop-loss je unaprijed postavljena razina cijene na kojoj se imovina automatski prodaje kako bi se ograničili gubici. Na primjer, ako je Bitcoin kupljen po $92,000, a stop-loss postavljen na $87,000, kriptovaluta će se prodati čim padne na tu cijenu. Ova strategija je osobito korisna u nestabilnim tržišnim uvjetima, jer pomaže u očuvanju kapitala.
  3. Prevelika tržišna valuacija ili balon
    Kada cijene naglo premaše stvarnu vrijednost imovine, često se formiraju tržišni baloni. Prodaja se u takvim trenucima može potaknuti prepoznavanjem precijenjenosti, vanjskim šokovima poput gospodarskih kriza, promjenom tržišnog sentimenta, rastućim kamatnim stopama ili regulatornim pritiscima. Ignoriranje ovih znakova može dovesti do ozbiljnih gubitaka ako balon naglo pukne.
  4. Osobne financijske potrebe
    Ponekad prodaja nije uvjetovana tržištem, već osobnim ciljevima – otplata duga, velika kupovina ili neočekivani troškovi. Na primjer, investitor koji godinama akumulira ETH može odlučiti prodati dio kako bi prikupio novac za učešće pri kupovini nekretnine.
  5. Promjene u osnovama kriptovalute
    Fundamentalne promjene u projektu mogu značajno utjecati na njegovu dugoročnu vrijednost. Tu spadaju sigurnosni propusti, regulatorne zabrane, gubitak konkurentske prednosti ili tehnološka stagnacija. U takvim slučajevima prodaja može biti najbolji način za izbjegavanje većih gubitaka.
  6. Rebalansiranje portfelja
    Volatilnost kripta može lako poremetiti ravnotežu investicijskog portfelja. Ako Bitcoin, koji je inicijalno činio 50% ulaganja, poraste i dosegne 70%, investitor može odlučiti prodati dio BTC-a kako bi se vratio na prvotnu raspodjelu i smanjio rizik.
  7. Dugotrajni silazni trendovi ili bear marketi
    U periodima dugoročnog pada cijena, poznatim kao bear marketi, investitori se često odlučuju za ranu prodaju kako bi očuvali kapital. Isto tako, ako tržište ulazi u fazu oporavka, iskusniji trgovci mogu iskoristiti kraće rallyje za strateški izlazak.

Izvor: cointelegraph

3 faktora koja treba analizirati kada razmišljate o prodaji kriptovaluta

Iako je kripto tržište specifično po svojoj dinamici, osnovna pravila strateške prodaje, upravljanja rizikom i usklađenosti s temeljnim pokazateljima tržišta ostaju univerzalna. Investitori poput Cathie Wood i Balajija Srinivasana često naglašavaju važnost dugoročnog ulaganja u projekte poput Bitcoina, ali i nužnost prilagodbe u skladu s promjenama na tržištu. Kada razmišljate o prodaji kriptovaluta, ova tri faktora mogu vam pomoći donijeti mudru odluku:

  1. Kada se S-krivulja rasta izravna
    Cathie Wood često ulaže u projekte s velikim potencijalom rasta, koji se vizualno prikazuju kao S-krivulja – nagli početni rast, a zatim usporavanje. Ako ključni pokazatelji poput rasta broja korisnika ili obujma transakcija prestanu značajno rasti i ostanu stabilni, to može ukazivati na to da je kriptovaluta dosegla fazu zasićenja. Takva stagnacija sugerira da je glavni val rasta prošao i da je daljnji značajan porast cijene sve manje vjerojatan – u tom trenutku prodaja može biti pametan potez.
  2. Preusmjeravanje kapitala radi veće koristi (oportunitetni trošak)
    Ulaganje u kripto nije samo pitanje “ostati ili izaći”, već i pitanje optimizacije. Ako se pojavi novi projekt s boljim omjerom rizika i potencijalnog prinosa, primjerice brža i jeftinija layer-2 rješenja u usporedbi s postojećim layer-1 platformama, preusmjeravanje sredstava može povećati ukupnu učinkovitost portfelja. Ovdje ne napuštate kripto svijet, već samo maksimizirate svoj potencijal prebacujući sredstva tamo gdje mogu donijeti veću vrijednost.
  3. Rješavanje problema asimetričnih informacija (adverse selection)
    U svijetu kriptovaluta često postoji neravnoteža u dostupnosti informacija, što može dovesti do loših odluka. Primjer toga je kolaps Terra LUNA i UST-a u 2022. godini, kada su mnogi mali ulagači izgubili novac zbog nepouzdanog algoritamskog modela koji je obećavao visoke prinose. Neki veliki ulagači, s boljim pristupom informacijama, povukli su se na vrijeme, što je izazvalo sumnje u moguće manipulacije i skrivanje rizika. Kada se pojave znakovi da u projektu postoji “nešto što se ne govori” – to može biti jasan signal za izlazak i zaštitu kapitala.

Izvor: cointelegraph

Alati i indikatori za prodaju na vrijeme

Iako ne postoji alat koji može garantirati savršeno vrijeme za prodaju, iskusni trgovci i investitori oslanjaju se na kombinaciju različitih pokazatelja kako bi donijeli informirane odluke. Ključ je u razumijevanju tržišnih signala i povezivanju podataka iz više izvora.

On-chain metrike
On-chain analiza podrazumijeva proučavanje podataka izravno s blockchaina – poput broja aktivnih adresa, volumena transakcija i aktivnosti “kitova” (velikih ulagača). Nagli porast velikih transakcija iz poznatih novčanika često je znak da se priprema veća prodaja, što može izazvati pad cijene.

Tehnička analiza
Korištenje grafikona, razina podrške i otpora, te indikatora poput RSI (relativni indeks snage) pomaže u procjeni je li tržište “prekupovano” ili “preprodano”. Na primjer, ako RSI premaši vrijednost 70, to može signalizirati da je cijena pretjerano narasla, što mnogi koriste kao signal za prodaju.

Makroekonomski događaji
Širi gospodarski faktori, poput promjena kamatnih stopa, inflacije ili geopolitičkih napetosti, mogu snažno utjecati na kripto tržište. Povijesno gledano, objave američkog Fed-a često su uzrokovale oscilacije u cijeni Bitcoina zbog njegove povezanosti s makroekonomskim trendovima.

Tržišni sentiment
Analiza raspoloženja tržišta kroz društvene mreže, vijesti i indekse sentimenta (poput Fear & Greed Indexa) može otkriti kolektivni stav ulagača. Ekstremni optimizam često prethodi vrhuncima cijena, dok masovni strah može biti znak da se približava preokret.

Tokenomija i nadolazeći događaji
Elementi poput ukupne ponude tokena, otključavanja velikih količina i nadogradnji protokola mogu snažno utjecati na cijenu. Na primjer, najava prelaska Ethereuma na proof-of-stake 2022. godine uzrokovala je povećanu tržišnu aktivnost i volatilnost.

Izvor: cointelegraph

Rizici prerane ili prekasne prodaje

Jedan od najvećih izazova u svijetu kriptovaluta je odrediti kada je pravi trenutak za prodaju. Tržište je izuzetno volatilno, a pogrešan tajming može značiti ili propuštenu zaradu – ili značajne gubitke.

Prerana prodaja može rezultirati gubitkom potencijalne dobiti, osobito ako kriptovaluta nastavi rasti nakon što probije prethodne povijesne vrhunce. Legendarni primjer je Laszlo Hanyecz, poznat po prvoj stvarnoj kupnji Bitcoinom – dvije pizze u svibnju 2010. koje je platio s 10,000 BTC-a. Iako je taj potez bio povijesno važan, današnja vrijednost tih Bitcoina mjeri se u milijardama dolara.

S druge strane, prekasna prodaja može rezultirati ozbiljnim gubicima, osobito tijekom bear marketa ili iznenadnih korekcija. Povijest nas uči koliko kripto tržište može biti nepredvidivo – primjerice, Bitcoin je pao s oko $69.000 u studenom 2021. na ispod $16.000 u studenom 2022., izazivajući paniku među investitorima.

Unatoč toj nestabilnosti, neki investitori svjesno odlučuju ne prodavati. Michael Saylor, suosnivač MicroStrategyja, poznat je po svojoj strategiji “HODL-a”. Njegova kompanija kontinuirano akumulira Bitcoin, čak i tijekom najgorih padova. Ovakav dugoročni pristup temelji se na snažnom uvjerenju u buduću vrijednost Bitcoina – ali nosi i značajne rizike, jer zahtijeva strpljenje i otpornost na ekstremnu volatilnost.

Izvor: cointelegraph

Uloga emocija ostaje ključni izazov

Jedan od najvećih izazova pri prodaji kriptovaluta nije povezan s tehničkom analizom ili tržišnim pokazateljima – već s vlastitim emocijama. Strah i pohlepa često su najjači psihološki okidači koji mogu zamagliti racionalno razmišljanje. Pohlepa tjera investitore da drže pozicije i nakon što su ciljevi dosegnuti, nadajući se još većim dobicima, dok strah vodi do panične prodaje tijekom naglih padova tržišta.

Upravo zato je unaprijed definirana izlazna strategija ključ za ublažavanje impulzivnih odluka. Kad već unaprijed znate pod kojim uvjetima prodajete – bilo da se radi o cijenovnim ciljevima, promjenama na tržištu ili osobnim okolnostima – manja je šansa da ćete reagirati emocionalno. U svijetu koji je poznat po špekulacijama i iznenadnim oscilacijama cijena, kontrola emocija postaje jednako važna kao i analiza tržišta.
Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga, te da ste naučili nešto novo i korisno. Ako imate bilo kakva pitanje ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društevnim mrežama (Twitter, Instagram).

Rizici korištenja trading botova i AI asistenata

Što su trading botovi?

Trading botovi su automatizirani softverski programi osmišljeni da preuzmu kontrolu nad trgovanjem, uklanjajući ljudsku procjenu iz procesa. Njihova osnovna funkcija je praćenje unaprijed definiranih pravila i strategija, analiziranje tržišnih podataka poput cijena, trendova i volumena te izvršavanje naloga bez ikakvog ljudskog nadzora. Iako zvuči primamljivo, ovakav pristup trgovini često vodi do nepredvidivih i riskantnih ishoda. Botovi ne razmišljaju kritički, ne razumiju kontekst tržišnih događaja i nemaju sposobnost prilagodbe kada tržište podivlja. Iako su prisutni na tržištu od kraja 1990-ih, njihova nekontrolirana upotreba sve češće dovodi do financijskih gubitaka i volatilnosti na tržištu.

Izvor: cointelegraph

Ključne značajke trading botova

Trading botovi funkcioniraju neprekidno, 24 sata dnevno, što znači da nikada ne propuštaju priliku – ali ni rizik. Njihova brzina izvršavanja naloga može biti korisna u određenim uvjetima, no također može pojačati tržišnu nestabilnost, osobito u situacijama naglih promjena. Osim toga, botovi slijede unaprijed definirana pravila bez odstupanja, čime se eliminiraju emocionalne odluke, ali i nužna fleksibilnost u složenim tržišnim uvjetima. Oslanjanje isključivo na automatizirane strategije može dovesti do ozbiljnih financijskih gubitaka, posebno ako tržište neočekivano reagira na vanjske faktore koje bot ne može predvidjeti.

Izvor: cointelegraph

Tipovi trading botova

Trading botovi dolaze u različitim oblicima, ali svi dijele zajedničku slabost – slijepo se oslanjaju na unaprijed programirane strategije, bez razumijevanja šireg tržišnog konteksta.

  • Arbitražni botovi koriste razlike u cijenama između burzi kako bi ostvarili dobit. Na primjer, ako je Bitcoin na jednoj burzi 30.000 $, a na drugoj 30.200 $, bot može kupiti na jeftinijoj i prodati na skupljoj burzi. Iako arbitraža zvuči kao sigurna strategija, u praksi može biti rizična zbog kašnjenja u izvršenju naloga, likvidnosti i skrivenih troškova transakcija.
  • Trendovski botovi prate tržišni momentum i trguju na temelju cjenovnih trendova. Primjerice, mogu kupiti kada cijena prijeđe određeni pomični prosjek i prodati kada padne ispod njega. No, ovi botovi su daleko od nepogrešivih – često podbacuju kada tržište ne pokazuje jasan trend, što može dovesti do serije loših naloga i značajnih gubitaka.
  • Market-making botovi postavljaju istovremene naloge za kupnju i prodaju kako bi osigurali likvidnost tržišta. Na primjer, mogu postaviti kupovni nalog na 29,950$ i prodajni na 30,050$, zarađujući na malim razlikama u cijeni. Iako pomažu u stabilizaciji tržišta, ovi botovi često rade u korist velikih igrača, dok manji ulagači mogu biti žrtve manipulacija i iznenadnih promjena u tržišnim uvjetima.

U teoriji, ovi botovi mogu izgledati efikasno, ali u praksi često nailaze na prepreke koje mogu dovesti do nepredviđenih gubitaka, osobito za manje iskusne korisnike.

Izvor: cointelegraph

Rizici korištenja trading botova

Iako se trading botovi često promoviraju kao alati za optimizaciju trgovanja i uštedu vremena, njihova upotreba dolazi s ozbiljnim rizicima. Njihova najveća slabost leži u nemogučnosti promišljanja – botovi slijepo prate unaprijed definirana pravila i ne mogu se prilagoditi naglim promjenama na tržištu bez ručne intervencije. U uvjetima povećane volatilnosti ili neočekivanih događaja, ovo može rezultirati nizom loših odluka koje brzo eskaliraju u značajne financijske gubitke.

Osim toga, trading botovi nemaju sposobnost razumijevanja šireg tržišnog konteksta. Ne mogu pratiti vijesti, političke odluke ili regulatorne promjene koje mogu drastično utjecati na cijene imovine. Ova ograničenja ih čine izuzetno rizičnima u dinamičnim tržišnim uvjetima, gdje ljudska procjena i prilagodljivost često igraju ključnu ulogu u izbjegavanju gubitaka.

Iako su se AI sustavi počeli razvijati s ciljem smanjenja ovih rizika, oslanjanje na automatizirane strategije i dalje ostavlja ulagače izložene tehničkim kvarovima, programskim greškama i potencijalnoj manipulaciji tržišta od strane moćnijih pojedinaca na tržištu.

Vrijedi napomenuti da se procjenjuje kako trading botovi čine između 60% i 80% ukupnog volumena trgovanja na tradicionalnim financijskim tržištima. U visoko volatilnom svijetu kriptovaluta, gdje su cijene nepredvidive i podložne naglim oscilacijama, ovakvi alati mogu generirati dobit samo u idealnim uvjetima – ali isto tako mogu uzrokovati velike gubitke ako nisu pažljivo nadzirani.

Izvor: cointelegraph

Što su AI asistenti?

AI asistenti predstavljaju novu generaciju automatiziranih alata koji koriste umjetnu inteligenciju za analizu velikih količina podataka, prepoznavanje obrazaca i donošenje trgovačkih odluka bez ljudske intervencije. Iako se često reklamiraju kao naprednija verzija trading botova, njihova stvarna učinkovitost i sigurnost još uvijek su pod velikim upitnikom.

Ključne značajke AI asistenata

  • Samoučenje – AI sustavi koriste tehnike strojnog učenja kako bi poboljšali svoje performanse na temelju prošlih podataka. Međutim, ovakva metoda može dovesti do neželjenih ishoda ako algoritam „nauči“ pogrešne obrasce ili se temelji na netočnim ili manipuliranim podacima.
  • Prilagodljivost – AI asistenti mogu mijenjati strategije u stvarnom vremenu, ali ta fleksibilnost ne znači nužno sigurnost. Brze prilagodbe mogu rezultirati impulzivnim odlukama koje povećavaju rizik umjesto da ga smanjuju.

Izvor: cointelegraph

Primjene AI asistenata

  • Prediktivna analiza – AI se koristi za predviđanje kretanja cijena na temelju povijesnih podataka, ali nijedan model ne može savršeno predvidjeti budućnost. U nestabilnim tržišnim uvjetima, ovakva predviđanja često postaju beskorisna ili čak opasna.
  • Analiza sentimenta – AI može analizirati vijesti i društvene mreže kako bi procijenio raspoloženje tržišta, no ovo otvara vrata manipulaciji. Botovi mogu reagirati na lažne informacije ili orkestrirane kampanje, umjesto na stvarne tržišne trendove.
  • Upravljanje rizikom – AI sustavi obećavaju dinamično prilagođavanje tržišnim promjenama, ali u praksi njihova sposobnost smanjenja rizika ostaje neprovjerena. Povijest pokazuje da se čak i najsofisticiraniji modeli mogu slomiti u ekstremnim tržišnim uvjetima.

Unatoč obećanjima da će AI asistenti revolucionirati trgovanje, stvarnost je da su oni još uvijek eksperimentalni alati s brojnim ograničenjima i nepredvidivim rizicima. Njihova široka primjena može donijeti jednako problema koliko i koristi, osobito u rukama neiskusnih ulagača.

Izvor: cointelegraph

Rizici korištenja AI asistenata

Oslanjanje na AI asistente u trgovanju nosi brojne rizike koji se često zanemaruju u marketinškim materijalima. Ključni problem leži u njihovoj ovisnosti o kvaliteti podataka – ako su podaci netočni, pristrani ili manipulirani, AI može donositi pogrešne odluke s ozbiljnim financijskim posljedicama. Još jedan zabrinjavajući aspekt je njihova „black box” priroda – ulagači često nemaju uvid u način na koji AI donosi odluke, što otežava razumijevanje, ispravljanje grešaka i prepoznavanje potencijalnih rizika.

Osim toga, AI sustavi su skloni „prenaučavanju” povijesnih obrazaca, što znači da mogu biti potpuno neučinkoviti u novim ili nepredvidivim situacijama, poput naglih tržišnih krahova ili geopolitičkih previranja. Njihovo funkcioniranje zahtijeva ogromne računalne resurse, što ih čini skupima za implementaciju i održavanje – a ni visoki troškovi ne jamče uspjeh.

Dodatni rizik predstavljaju sigurnosne ranjivosti – manipulacija podacima, krađa algoritama i cyber napadi mogu ugroziti stabilnost AI sustava i dovesti do katastrofalnih posljedica za korisnike.

Iako se AI asistenti često predstavljaju kao rješenje za nesavršenosti trading botova, realnost je da oni donose novi skup problema i nepredvidivih izazova. Njihova primjena može biti opasna, osobito za ulagače koji nemaju duboko tehničko razumijevanje njihove složenosti i ograničenja.

Izvor: cointelegraph

Ključne razlike između trading botova i AI asistenata

Iako trading botovi i AI asistenti dijele zajednički cilj automatizacije trgovanja, ključne razlike između njih ukazuju na potencijalne opasnosti i ograničenja.

  1. Prilagodljivost
    • Trading botovi: Ovi botovi slijepo prate unaprijed definirana pravila, bez mogućnosti prilagodbe novim podacima ili tržišnim promjenama. Na primjer, bot može prodati dionicu kada cijena padne ispod određenog praga, bez obzira na širi tržišni kontekst, što može dovesti do loših odluka u nestabilnim uvjetima.
    • AI asistenti: Iako se AI asistenti hvale svojom sposobnošću prilagodbe i učenja iz podataka, ovo “učenje” može biti previše nepredvidivo i ovisno o kvaliteti podataka. AI sustavi mogu reagirati na temelju obrazaca koji ne uzimaju u obzir vanjske čimbenike, što može rezultirati neefikasnim odlukama kad tržište ne slijedi očekivane trendove.
  2. Kompleksnost
    • Trading botovi: Napravljeni su za specifične zadatke, poput izvršavanja naloga kada se ispune tehnički uvjeti, te su idealni za jednostavne, ponavljajuće zadatke. Međutim, njihova jednostavnost također znači da nisu sposobni analizirati šire tržišne uvjete, što ih čini neučinkovitima u dinamičnim situacijama.
    • AI asistenti: Iako AI sustavi mogu obraditi velike količine nestrukturiranih podataka (poput vijesti i društvenih medija), njihova složenost može biti loša. U praksi, njihova sposobnost interpretacije podataka često je previše apstraktna i može dovesti do nepoželjnih odluka koje bi ljudski trader mogao izbjeći, posebice u kriznim trenucima.
  3. Donošenje odluka
    • Trading botovi: Donose odluke isključivo na temelju unaprijed postavljenih pravila, bez ikakvog razumijevanja šireg tržišnog okvira. Ovaj pristup može biti brz, ali vrlo rizičan, jer ne uzima u obzir vanjske faktore poput vijesti ili političkih događaja koji mogu utjecati na tržište.
    • AI asistenti: Iako AI obećava napredne strategije donošenja odluka, njihova učinkovitost ovisi o točnosti podataka i sposobnosti modela da prepozna prave obrasce. U stvarnosti, AI može pogrešno interpretirati informacije ili se osloniti na netočne zaključke, što može dovesti do loših trgovinskih odluka i većih gubitaka.

U konačnici, iako AI asistenti obećavaju veću sofisticiranost u donošenju odluka, njihova složenost i ovisnost o kvaliteti podataka čine ih podložnima nepredvidivim ishodima. Trading botovi, iako jednostavniji, također nose svoje vlastite rizike zbog svoje rigidnosti i nesposobnosti da se prilagode tržišnim promjenama.

Izvor: cointelegraph

Zašto ne biste trebali koristiti trading botove ili AI asistente?

Iako se trading botovi i AI asistenti često predstavljaju kao alati koji mogu unaprijediti trgovanje i maksimizirati dobit, stvarnost je daleko složenija i rizičnija. Ovi sustavi, bez obzira na svoju brzinu i sofisticiranost, oslanjaju se na unaprijed definirane strategije i podatke koji često ne uzimaju u obzir širi kontekst tržišnih promjena, političkih odluka ili globalnih kriza. Nemogučnost razmišljanja botova može dovesti do ozbiljnih gubitaka u uvjetima tržišne nestabilnosti, dok složenost AI asistenata može stvoriti problem u interpretaciji podataka, dovodeći do pogrešnih odluka.

Dodatno, i trading botovi i AI sustavi nose sa sobom sigurnosne rizike, od manipulacije podacima do potencijalnih cyber napada koji mogu uništiti financijske portfelje. Ne manje važno, visoki troškovi implementacije i održavanja ovih tehnologija čine ih dostupnima samo velikim igračima, dok manji investitori mogu biti izloženi nesigurnim rezultatima i neočekivanim gubicima.

Umjesto da se oslanjate na neprovjerene tehnologije, puno je sigurnije koristiti strategije temeljenje na ljudskom razmišljanju, analizi i prilagodbi tržišnim uvjetima. Trgovanje nije samo o brzini i automatizaciji, već o razumijevanju tržišta, donošenju informiranih odluka i upravljanju rizicima. Sve to ne možete postići oslanjanjem na robote koji ne razumiju što se stvarno događa.

Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjeg bloga, te da ste naučili nešto novo i korisno. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Što su storage tokeni i kako funkcioniraju?

Što su storage tokeni?

Storage tokeni su digitalni resursi koji dokazuju vlasništvo nad podacima pohranjenima na decentraliziranoj mreži za pohranu. Slično kao što račun potvrđuje vlasništvo nad kupljenim proizvodom, storage tokeni potvrđuju vaše pravo na pristup i korištenje pohranjenih podataka. To znači da možete dohvatiti svoje podatke u bilo kojem trenutku te čak prodati ili prenijeti vlasništvo na drugu osobu. Poput drugih kriptovaluta, storage tokeni mogu se kupovati i prodavati na različitim mjenjačnicama, a njihova vrijednost ovisi o potražnji za prostorom za pohranu.

Izvor: cointelegraph

Kako dobiti storage tokene?

Storage tokene možete steći na nekoliko načina putem decentraliziranih platformi za pohranu podataka. Jedan od načina je pružanje vlastitog prostora za pohranu mreži, što možete učiniti pokretanjem čvora (noda) na svom računalu ili serveru. Da biste započeli, potrebno je preuzeti aplikaciju platforme, registrirati se i povezati svoj uređaj za pohranu, poput tvrdog diska, s mrežom. Nakon postavljanja, platforma počinje koristiti vaš prostor za pohranu, a zauzvrat dobivate storage tokene za pohranjivanje podataka drugih korisnika.

Drugi način stjecanja storage tokena je sudjelovanje u procesu upravljanja platformom. To može uključivati glasanje o budućim odlukama ili doprinos razvoju platforme, što korisnicima često donosi nagrade u obliku tokena.

Izvor: cointelegraph

Što je decentralizirana pohrana i kako funkcionira?

Decentralizirana pohrana distribuira podatke preko više računala ili servera umjesto da se oslanja na jedan centralizirani poslužitelj. Ovaj pristup povećava privatnost, sigurnost i otpornost sustava, smanjujući rizik od kvarova ili cenzure.

Međutim, postoje i određeni nedostaci. Ako velik broj računala u mreži prestane raditi ili ne odgovara, pristup podacima može postati otežan. Osim toga, budući da je potrebno komunicirati s više računala, dohvaćanje podataka ponekad može trajati duže.

Ključnu ulogu u funkcioniranju decentralizirane pohrane ima blockchain tehnologija. Ona osigurava podatke tako što ih šifrira i organizira u kriptografski povezane blokove, čineći ih sigurnima i nepromjenjivima. Time se gotovo onemogućuje neovlašteni pristup ili izmjena podataka.

Izvor: cointelegraph

Decentralizirana pohrana u odnosu na tradicionalna rješenja u oblaku

Tvrtke i pojedinci često koriste centralizirane usluge za pohranu velikih količina podataka. Tradicionalne cloud platforme poput OneDrivea ili Dropboxa pohranjuju podatke na jedan ili više servera pod upravom centraliziranih organizacija. Iako su takva rješenja praktična, dolaze s određenim rizicima.

Milijuni korisnika mogu izgubiti svoje podatke u slučaju tehničkih problema ili kibernetičkih napada na ove platforme. Osim toga, privatnost korisnika može biti ugrožena ako pružatelji usluga prodaju ili koriste njihove osobne podatke bez dopuštenja.

Decentralizirane platforme za pohranu, koje koriste blockchain tehnologiju, nude rješenja za ove probleme. Distribuiranjem podataka na više čvorova u mreži smanjuje se rizik od gubitka podataka i povećava sigurnost. Korisnici zadržavaju potpunu kontrolu nad svojim informacijama, bez straha da će ih centralizirana organizacija prodati ili izmijeniti.

Neke decentralizirane platforme također omogućuju korisnicima da zarade kriptovalute dijeljenjem neiskorištenog prostora za pohranu, što ih čini sigurnijom i isplativijom alternativom. Iako centralizirana pohrana ima svoje prednosti, decentralizirana pohrana postaje sve popularnija među onima koji traže veću sigurnost, privatnost i financijske nagrade.

Zanimljivost: Decentralizirane platforme mogu smanjiti ekološki otisak tradicionalnih cloud rješenja tako što koriste već postojeći, neiskorišteni prostor za pohranu na individualnim uređajima.

Izvor: cointelegraph

Uporaba storage tokena

Storage tokeni imaju široku primjenu u različitim industrijama, zbog čega su posljednjih godina privukli veliku pažnju. Evo nekoliko najčešćih slučajeva uporabe:

  • Pohrana datoteka – Storage tokeni poput Filecoina omogućuju korisnicima sigurno i učinkovito pohranjivanje podataka bez oslanjanja na centralizirane pružatelje usluga. Time se osigurava integritet podataka i lakši pristup informacijama.
  • Monetizacija podataka – Tokeni poput Ocean Protocola i Arweavea omogućuju sigurnije i transparentnije dijeljenje podataka. Istovremeno, pojedincima i tvrtkama daju mogućnost zarade od vlastitih podataka uz zadržavanje kontrole nad njima.
  • Decentralizirane aplikacije (DApps) – Tokeni poput Holo (HOT) pomažu programerima DApp aplikacija pružanjem sigurne infrastrukture za pohranu podataka aplikacija.
  • Upravljanje opskrbnim lancima – Tokeni poput OriginTraila (TRAC) poboljšavaju transparentnost opskrbnih lanaca omogućujući sigurno pohranjivanje podataka o podrijetlu proizvoda.
  • GameFi – Tokeni poput Chiliza (CHZ) omogućuju igračima sigurnu pohranu virtualnih predmeta unutar igara i njihovu razmjenu s drugim igračima.

Ukratko, storage tokeni imaju potencijal preoblikovati način na koji pohranjujemo i razmjenjujemo podatke te nude učinkovitija rješenja u raznim industrijama.

Izvor: cointelegraph

Kako investirati u storage tokene

Prije ulaganja u storage tokene, važno je napomenuti da ne postoji potpuno sigurna investicija te da ovo nije financijski savjet. Kao i kod svih ulaganja u kriptovalute, postoji rizik gubitka kapitala, pa se preporučuje temeljito istraživanje prije donošenja odluka.

Korak 1: Istraživanje tržišta

Prvi korak u ulaganju u storage tokene je razumijevanje tržišta. Prilikom odabira pravog tokena uzmite u obzir faktore poput aktivnosti mreže, potencijala rasta cijene i jednostavnosti korištenja. Svaki storage token ima specifične karakteristike i temelji se na različitim tehnologijama, stoga je važno upoznati se s njegovom primjenom i problemima koje nastoji riješiti.

Prilikom istraživanja projekata obratite pažnju na:

  • Tim i razvoj – Provjerite razvojni tim, njihov dosadašnji rad i planove za budućnost.
  • Zajednicu i ekosustav – Aktivna zajednica često ukazuje na zdrav projekt s većim šansama za uspjeh.
  • Partnerstva i integracije – Snažne suradnje s etabliranim tvrtkama mogu povećati vjerodostojnost i tržišnu vrijednost projekta.

Korak 2: Odabir investicijske strategije

Ovisno o vašim financijskim ciljevima i toleranciji na rizik, možete birati između nekoliko strategija ulaganja:

  • Dugoročno držanje (HODL) – Kupnja i čuvanje tokena uz očekivanje rasta njihove vrijednosti kroz vrijeme.
  • Aktivno trgovanje – Ako imate iskustva u trgovanju, možete iskoristiti kratkoročne promjene cijena za ostvarivanje profita.
  • Staking i yield farming – Neke platforme nude mogućnost zaključavanja tokena u zamjenu za nagrade, čime ostvarujete pasivan prihod.

Korak 3: Sudjelovanje u ekosustavu

Osim klasičnih investicija, možete zaraditi storage tokene aktivnim sudjelovanjem u njihovom ekosustavu:

  • Postanite host ili node – Pružanjem dodatnog prostora za pohranu mreži možete zaraditi tokene, dok validacijom transakcija kao node doprinosite stabilnosti mreže.
  • Sudjelujte u upravljanju (governance) – Neki projekti omogućuju vlasnicima tokena glasanje o budućem razvoju mreže, što može povećati vrijednost vašeg ulaganja.

Zanimljivost: Neke decentralizirane platforme omogućuju zaradu tokena ne samo pružanjem prostora za pohranu već i dijeljenjem datoteka s drugim korisnicima. Što više ljudi pristupa vašim podacima, to više tokena možete zaraditi.

Izvor: cointelegraph

Trebate li početi koristiti decentraliziranu pohranu i zarađivati storage tokene?

S rastućom popularnošću blockchain tehnologije, korisnici diljem svijeta mogu učinkovito iznajmljivati svoj višak prostora za pohranu. Decentralizirana pohrana, zaštićena enkripcijom i bazirana na peer-to-peer mrežama, ne samo da povećava globalni kapacitet pohrane podataka već i omogućuje pojedincima zaradu od neiskorištenog prostora na tvrdom disku.

Međutim, prije nego što odlučite sudjelovati, važno je pažljivo razmotriti potencijalne rizike i koristi. Postavljanje i upravljanje decentraliziranom pohranom može biti tehnički zahtjevno, a vrijednost storage tokena varira ovisno o tržišnoj potražnji i dostupnom prostoru za pohranu.

Ipak, ako imate dodatni prostor za pohranu i ugodno vam je raditi s tehnologijama decentralizirane pohrane, pridruživanje mreži može biti dobar način za ostvarivanje dodatnih prihoda.

U konačnici, odluka o korištenju decentralizirane pohrane ovisi o vašim osobnim ciljevima, toleranciji na rizik i tehničkom znanju.

Nadamo se da ste uživali čitajući današnji blog, te da ste naučili nešto novo i korisno. Ako imate bilo kakva pitanja uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

DeepSeek vs. ChatGPT (glavne razlike, prednosti, za što se koriste)

DeepSeek

DeepSeek je kineska AI kompanija osnovana 2023. godine s ciljem razvoja naprednih modela i ubrzanja puta prema umjetnoj inteligenciji (AI). Njihov najnoviji model, DeepSeek-R1, predstavljen početkom 2025., izazvao je veliku pažnju zbog svoje iznimne učinkovitosti i niske cijene treniranja od samo 6 milijuna dolara, a pritom postiže rezultate usporedive s OpenAI-evim GPT-4o. Ključ njegove snage leži u inovativnoj mixture of experts (MoE) arhitekturi, koja omogućava modelu da dinamički bira specijalizirane neuronske komponente za obradu svakog zadatka, umjesto da aktivira cijelu mrežu. Osim toga, DeepSeek-R1 se ističe u matematičkom rezoniranju i programiranju, gdje koristi metodu chain-of-thought reasoning za poboljšano logičko zaključivanje. Za razliku od većine konkurentskih AI modela, DeepSeek promiče open-source pristup, omogućujući programerima i organizacijama da slobodno koriste i prilagođavaju njegove modele. Njegov rast uzdrmao je industriju umjetne inteligencije, a čak je i lansiranje DeepSeek-R1 izazvalo povijesni pad Nvidijine tržišne vrijednosti od 589 milijardi dolara u jednom danu.

Izvor: cointelegraph

ChatGPT

ChatGPT je generativni AI chatbot koji je razvio OpenAI i lansirao ga 2022. godine. Baziran na jezičnom modelu GPT-4o, omogućava korisnicima prirodnu i fluidnu komunikaciju, prilagodbu stila, dužine i jezika odgovora. Osim napredne razumijevanja i generacije prirodnog jezika, ChatGPT se ističe svojom multimodalnom integracijom, što znači da osim teksta može obrađivati i generirati slike te glasovne odgovore. Također, podržava naprednu analizu podataka, omogućujući korisnicima da učitavaju dokumente za sažimanje ili izvlačenje ključnih informacija. Velika prednost ChatGPT-a je i podrška za eksterne dodatke, uključujući alate za pretraživanje interneta, interpretaciju koda te integraciju s platformama kao što su Expedia, OpenTable i Slack. Njegov razvoj zahtijevao je ogroman financijski ulog – procjene sugeriraju da je samo treniranje modela GPT-4 koštalo između 41 i 78 milijuna dolara, što naglašava resursnu prednost OpenAI-ja u usporedbi s mnogim konkurentima.

Izvor: cointelegraph

DeepSeek vs. ChatGPT: Analiza performansi umjetne inteligencije

Pri usporedbi DeepSeek R1 i ChatGPT-4o, ključni faktori uključuju točnost, učinkovitost i prilagodljivost. DeepSeek R1 briljira u strukturiranom zaključivanju, osobito u matematici i kodiranju, postižući 90% točnosti u rješavanju matematičkih problema, dok ChatGPT-4o postiže 83% na naprednim STEM testovima. U programiranju, DeepSeek R1 ima 97% uspješnosti u logičkim zadacima, dok se ChatGPT-4o ističe u višekoračnom rezoniranju i obradi općeg znanja, s 89. percentilom na Codeforcesu, što ga čini snažnim alatom za programere.

Što se tiče učinkovitosti, DeepSeek R1 koristi MoE (Mixture of Experts) arhitekturu, koja mu omogućava da aktivira samo 37 milijardi parametara po upitu, unatoč tome što ih ima 671 milijardu. Nasuprot tome, ChatGPT-4o koristi monolitnu strukturu od 1,8 trilijuna parametara, što povećava resursne zahtjeve. Trening DeepSeek R1 trajao je 55 dana i koštao 5,5 milijuna dolara, dok je ChatGPT-4o zahtijevao preko 100 milijuna dolara, što DeepSeek čini pristupačnijim rješenjem za tvrtke.

U pogledu skalabilnosti, ChatGPT-4o nadmašuje DeepSeek R1 s kontekstualnim prozorom od 200,000 tokena, dok DeepSeek podržava 128,000 tokena, što ograničava njegovu sposobnost rada s dugim dokumentima. Osim toga, ChatGPT-4o je multimodalan i podržava tekst, glas i slike, dok je DeepSeek R1 isključivo tekstualni model, što mu smanjuje svestranost u AI aplikacijama koje uključuju vizualne i audio podatke.

Izvor: cointelegraph

Briga o privatnosti i sigurnosti podataka

Obje platforme suočavaju se s izazovima vezanim uz privatnost podataka i sigurnost, no DeepSeek je pod većim nadzorom zbog svoje povezanosti s Kinom. DeepSeek pohranjuje korisničke podatke na serverima u Kini, što je izazvalo zabrinutost, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje stručnjaci upozoravaju na potencijalni pristup podacima od strane kineske vlade – slično kontroverzama oko TikToka. Njegova politika privatnosti također otkriva da prikuplja širok raspon korisničkih podataka, uključujući tekstualne i glasovne unose, učitane datoteke i povijest razgovora, što je potaknulo upozorenja protiv dijeljenja osjetljivih informacija na platformi.

S druge strane, ChatGPT također prikuplja korisničke podatke, uključujući osobne informacije i detalje o korištenju, no OpenAI je implementirao mjere zaštite podataka. Ipak, sigurnosni rizici i dalje postoje – primjerice, između lipnja 2022. i svibnja 2023. oko 100,000 ChatGPT korisničkih računa bilo je kompromitirano i prodano na dark webu, što je ukazalo na ranjivosti u zaštiti podataka.

Izvor: cointelegraph

Usklađenost s propisima

Etničke i etičke zabrinutosti u vezi s AI jezičnim modelima obuhvaćaju pristranost, dezinformacije i cenzuru. Primjetno je da DeepSeek cenzurira rasprave o temama koje kineska vlada smatra osjetljivima, poput prosvjeda i pitanja ljudskih prava u Kini. Slične kritike nisu ograničene samo na DeepSeek; ChatGPT se također suočava s osudama zbog generiranja pristranog ili diskriminatornog sadržaja te povremeno proizvodi štetne ili zavaravajuće informacije. Ovi problemi proizlaze iz pristranosti sadržane u podacima za treniranje, čime se dodatno naglašavaju izazovi u osiguravanju etički prihvatljivih izlaza umjetne inteligencije. Iako OpenAI prepoznaje ove zabrinutosti i radi na strategijama za njihovo ublažavanje, problemi se i dalje nastavljaju.

Izvor: cointelegraph

Odabir između DeepSeek-a i ChatGPT-a

DeepSeek je dokazao da AI modeli mogu biti učinkoviti, pristupačni i konkurentni, čak i bez ogromnih financijskih i računalnih resursa kakve imaju OpenAI ili Google. Međutim, ChatGPT i dalje ima prednost u određenim područjima, pa izbor između ova dva modela ovisi o specifičnim potrebama korisnika.

Kada odabrati DeepSeek R1?
Pristupačna AI rješenja – Pogodan za tvrtke koje traže visokoučinkovit AI uz niže operativne troškove.
Tehnički i STEM zadaci – Idealan za složeno kodiranje, debugiranje i logičko rješavanje problema.
Prilagodljivost i open-source – Omogućuje organizacijama da modificiraju model prema vlastitim potrebama.

Kada odabrati ChatGPT-4o?
Multimodalna funkcionalnost – Najbolji izbor za zadatke koji uključuju tekst, glas i slike.
Korisnička podrška i široka primjena – Odličan za chatbotove, obradu dokumenata i opću komunikaciju.
Dugotrajni kontekst – Podržava dulje razgovore i složene memorijske zadatke.

Ova rastuća konkurencija u AI industriji pogoduje inovacijama, snižavanju troškova i povećanoj dostupnosti, sprječavajući monopole da diktiraju razvoj i cijene umjetne inteligencije, pa možemo zaključiti da konkurencija pogoduje korisnicima, koji će očigledno dobivati pristup sve boljim i jeftinijim AI modelima.

Nadamo se da ste uživali u današnjem blogu, te da ste naučili nešto novo. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Potrvde Bitcoin transakcija

Jednostavno razumijevanje Bitcoin potvrda

U tradicionalnom financijskom sustavu, proces potvrda Bitcoin transakcija može se usporediti s obradom i namirenjem čekova. Kada položite ček, banka privremeno pripisuje sredstva na vaš račun, ali ona nisu odmah dostupna. Banka prvo mora provjeriti valjanost čeka i osigurati da izdavatelj ima dovoljno sredstava. Ovaj proces uključuje više koraka i može potrajati nekoliko dana, dok ček prolazi kroz različite bankovne institucije. Tek nakon što su svi koraci dovršeni, transakcija se smatra konačnom, a sredstva u potpunosti dostupnima.

Slično tome, kada se Bitcoin transakcija inicira, ona se emitira u mrežu, ali ostaje nepotvrđena sve dok je rudari ne uključe u blok. Svaki novi blok dodan u blockchain donosi dodatne potvrde, čime se dodatno osigurava valjanost transakcije. Kao što ček zahtijeva više koraka kako bi bio obrađen, tako i Bitcoin transakcija treba više potvrda kako bi bila konačna i sigurna.

Jesi li znao? Bitcoin transakcijske naknade plaća pošiljatelj i određuju se prema veličini podataka transakcije, a ne prema iznosu koji se šalje. To znači da slanje 1 BTC-a može imati istu naknadu kao i slanje 100 BTC-a, pod uvjetom da je veličina transakcijskih podataka identična.

Izvor: cointelegraph

Proces potvrde Bitcoin novčanika

Kada korisnik inicira Bitcoin transakciju putem novčanika, cijeli proces od stvaranja do potvrde prolazi kroz nekoliko ključnih koraka:

  • Stvaranje transakcije: Korisnik unosi Bitcoin adresu primatelja i iznos koji želi poslati. Softver novčanika tada konstruira transakciju koja uključuje ulaze (nepotrošeni Bitcoin korisnika) i izlaze (adresu primatelja te mogući ostatak koji se vraća pošiljatelju).
  • Digitalni potpis: Novčanik koristi privatni ključ korisnika za digitalno potpisivanje transakcije, čime osigurava njezinu autentičnost i sprječava neovlaštene izmjene.
  • Emitiranje u mrežu: Potpisana transakcija šalje se u Bitcoin mrežu i ulazi u bazen nepotvrđenih transakcija poznat kao “mempool”.
  • Provjera od strane čvorova: Bitcoin čvorovi provjeravaju strukturu transakcije, potpise i osiguravaju da ulazi nisu već iskorišteni. Valjane transakcije ostaju u mempoolu dok ne budu uključene u blok.
  • Uključivanje u blok: Rudari odabiru transakcije iz mempoola, prioritiziraju ih (često na temelju naknade za transakciju) i pokušavaju ih uključiti u sljedeći blok rješavajući složeni matematički problem kako bi pronašli odgovarajući hash.
  • Potvrda: Kada rudar uspješno doda blok s transakcijom u blockchain, transakcija dobiva svoju prvu potvrdu. Svaki sljedeći blok koji se doda u lanac donosi dodatne potvrde, čime se transakcija dodatno osigurava.

Tijekom cijelog ovog procesa, Bitcoin novčanici korisnicima pružaju ažuriranja o statusu transakcije. Najčešći pokazatelji uključuju:

  • Na čekanju/nepotvrđeno: Transakcija je kreirana i poslana u mrežu, ali još nije uključena u blok.
  • Potvrđeno: Transakcija je uključena u blok i dobila je barem jednu potvrdu.
  • Broj potvrda: Većina novčanika prikazuje broj potvrda koje je transakcija primila – što ih je više, to je transakcija sigurnija i konačnija.

Jeste li znali? Korisnici mogu pratiti napredak svojih transakcija pomoću jedinstvenog identifikatora transakcije (TXID), koji pruža novčanik. Unosom TXID-a u blockchain explorer moguće je vidjeti detaljne informacije o transakciji, uključujući njezin status i broj potvrda.

Izvor: cointelegraph

Objašnjenje potvrda blockchaina u odnosu na konačnost blockchaina

U Bitcoin mreži, potvrde označavaju broj blokova dodanih u blockchain nakon bloka u kojem se nalazi određena transakcija, čime se povećava njezina sigurnost. S druge strane, konačnost transakcije odnosi se na trenutak kada transakcija postane nepovratna i trajno zabilježena.

Važno je ne miješati ta dva pojma.

Na Bitcoin mreži, potvrde su probabilističke – svaka nova potvrda dodatno otežava poništavanje transakcije, čime se postupno povećava njezina konačnost. Primjerice, Bitcoin transakcija se općenito smatra konačnom nakon šest potvrda, što obično traje otprilike sat vremena.

Međutim, postoje i drugi oblici konačnosti koji su karakteristični za različite blockchain mreže:

  • Deterministička (apsolutna) konačnost: Neki blockchaini postižu trenutnu i nepovratnu konačnost transakcija putem konsenzusnih mehanizama koji omogućuju instantnu potvrdu. Jednom kada se transakcija validira i doda u blockchain, više je nije moguće izmijeniti ili poništiti. Ovaj pristup koristi se u mrežama s algoritmima poput praktične bizantske otpornosti na greške (pBFT). Primjerice, Algorand koristi takve mehanizme kako bi osigurao trenutnu i nepovratnu potvrdu transakcija.
  • Ekonomska konačnost: U proof-of-stake (PoS) sustavima, ekonomska konačnost se postiže tako što povrat transakcija postaje financijski neisplativ. Validatori moraju uložiti određeni iznos kriptovalute kao kolateral. Ako pokušaju potvrditi lažne transakcije, riskiraju gubitak uloženog iznosa, što ih odvraća od zlonamjernog ponašanja. Ova ekonomska zaštita osigurava da jednom potvrđene transakcije ostaju trajno valjane.

Izvor: cointelegraph

Vrijeme potvrde Bitcoin transakcija u 2025.

Prosječno vrijeme potvrde Bitcoin transakcija ovisi o nekoliko čimbenika, uključujući zagušenost mreže, veličinu bloka, dinamiku transakcijskih naknada i skalabilnost mreže.​

Čimbenici koji utječu na vrijeme potvrde:

  • Zagušenost mreže: Povećana popularnost Bitcoina dovodi do većeg broja transakcija, što može uzrokovati zagušenje mreže. To rezultira zaostajanjem nepotvrđenih transakcija i duljim vremenom čekanja na potvrdu.​
  • Ograničenja veličine bloka: Bitcoin blokovi imaju ograničenje veličine od 1 megabajta, što ograničava broj transakcija koje se mogu uključiti u svaki blok. Tijekom razdoblja visokog prometa, ovo ograničenje može pridonijeti kašnjenjima u obradi i potvrdi transakcija.​
  • Dinamika transakcijskih naknada: Rudari često prioritiziraju transakcije s višim naknadama. Korisnici koji prilože niže naknade svojim transakcijama mogu iskusiti dulje vrijeme potvrde, posebno tijekom zagušenja mreže kada je konkurencija za prostor u bloku intenzivnija.​
  • Izazovi skalabilnosti: Dizajn Bitcoin mreže suočava se s izazovima skalabilnosti. Kombinacija fiksnih veličina blokova i intervala od 10 minuta između blokova ograničava kapacitet sustava da učinkovito obradi sve veći broj transakcija, što dovodi do povećanja vremena potvrde.​

Izvor: cointelegraph

Strategije za brze potvrde Bitcoin transakcija

Ponekad je važno da se Bitcoin transakcije potvrde što prije – primjerice, prilikom trgovanja ili vremenski osjetljivih kupnji. U drugim slučajevima, poput osobnih transfera, dulje čekanje nije problem. Razumijevanje kada je brzina ključna može vam pomoći da bolje planirate svoje transakcije.

Postavite odgovarajuću naknadu ili riskirajte kašnjenja

Rudari daju prednost transakcijama s višim naknadama. Ako ne uključite dovoljnu naknadu, vaša transakcija može ostati u mempoolu satima ili čak danima. U ekstremnim slučajevima, može ostati nepotvrđena i nikada ne ući u blok. Većina novčanika nudi preporuke za naknade na temelju trenutnih uvjeta mreže, pa ih je korisno pratiti.

Kako ubrzati spore transakcije uz opcije novčanika

Ako ste već poslali transakciju s niskom naknadom i ona je zapela, postoje načini da je ubrzate:

  • Replace-by-Fee (RBF): Ova opcija omogućuje vam da ponovno pošaljete istu transakciju s većom naknadom, čime povećavate šansu za bržu potvrdu.
  • Child-Pays-For-Parent (CPFP): Ako imate zapelu transakciju, možete poslati novu (tzv. “child” transakciju”) s visokom naknadom. Rudari će tada obraditi obje zajedno kako bi zaradili više naknada.

Izvor: cointelegraph

Budućnost potvrda Bitcoin transakcija

Bitcoin zajednica aktivno radi na rješavanju problema sve duljih vremena potvrde transakcija. Osim već implementiranih Layer-2 rješenja, poput Lightning Networka, i značajnih nadogradnji, poput SegWita, očekuje se da će Bitcoin mreža u budućnosti dobiti još naprednije mehanizme skalabilnosti.

Moguća rješenja za brže potvrde:

  • Rollup tehnologije: Rollupi obrađuju više transakcija izvan glavnog lanca (off-chain) i zatim ih grupiraju u jednu transakciju na glavnom Bitcoin blockchainu. To značajno povećava propusnost i smanjuje naknade, dok se sigurnost održava konačnim obračunom na glavnom lancu.
  • Novi state kanali: State kanali omogućuju dvjema stranama da obavljaju brojne transakcije izvan blockchaina, pri čemu se samo početna i završna transakcija bilježe on-chain. To smanjuje zagušenje mreže i ubrzava prijenos sredstava.
  • Sidechain rješenja: Sidechainovi rade paralelno s glavnim Bitcoin blockchainom, omogućujući prijenos sredstava između mreža. Oni olakšavaju eksperimentiranje s novim značajkama i mogu obraditi veći broj transakcija bez opterećenja glavne mreže.

Iako se Bitcoin razvija kako bi ostao relevantan u svijetu novih blockchain rješenja s iznimno brzom i determinističkom finalnošću, tek će vrijeme pokazati hoće li ova poboljšanja biti dovoljna za održavanje njegove dominantne uloge.

Nadamo se da ste uživali u današnjem blogu. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).