Što je mining?

mining crypto

Što je mining ili rudarenje kriptovaluta?

U današnjem blogu pričamo ti o rudarenju ilitiga miningu. Ako si ulagač, moguće je da se s rudarstvom nisi susreo, ali ovaj proces nije ništa manje zanimljiv od ulaganja u kriptovalute. Dapače. 

Rudarenje je proces kojim mreže specijaliziranih računala generiraju i puštaju nove kriptovalute, a pritom verificiraju nove transakcije. Proces rudarenja uključuje velike, decentralizirane globalne mreže računala koje provjeravaju i osiguravaju validnost blockchaina odnosno lanca blokova. O blockhainu možemo govoriti i kao o virtualnoj knjizi koja dokumentira kriptovalutne transakcije.

Kao nagrada rudarima za njihov doprinos u procesorskoj snazi globalne mreže računala – rudari su nagrađeni novim kripto novčićima. Ova “razmjena” na neki način osigurava mrežu, tvoreći pritom krug u kojem:

  • rudari održavaju i osiguravaju blockchain,
  • blockchain nagrađuje rudare kovanicama, 
  • kovanice kao nagrada nadalje potiču rudare da održavaju blockchain.

Kako možeš steći kriptovalute?

Postoje četiri primarna načina putem kojeg možeš steći Bitcoin, ali i druge kriptovalute..  Možeš ih:
  • Kupiti na Kriptomat ATMu na naše dvije lokacije u Zagrebu
  • Kupiti na burzi kao što su Coinbase, Binance, Kraken i slično
  • Primiti kao plaćanje za robu ili usluge koje si prodao
  • “Rudariti” odnosno “majnati” (engl. mining)
Danas pričamo o posljednjem

Rudarenje na primjeru Bitcoina

Do 2009., svatko s prosječnim kućnim računalom, bilo CPU, bilo GPU – mogao je sudjelovati u procesu rudarenja. Danas je to nemoguće te, se koriste kompleksniji, ASIC mineri (engl. Application-specific integrated circuit). Kako je blockchain rastao tijekom godina – razmjerno se povećala i računalna snaga potrebna za njegovo održavanje. Tako je u listopadu 2019. bilo potrebno 12 trilijuna puta više računalne snage za rudarenje jednog bitcoina, u odnosu na 2009. godinu kada su izrudareni prvi blokovi. Također, kako su se nagrade za rudare  smanjile – to je dovelo u pitanje isplativost rudarenja za amatere i hobiste. Sve je to nadalje rezultiralo time da je danas skoro pa cijelo rudarenje u rukama specijaliziranih kompanija ili grupe ljudi koji udružuju svoje resurse. Ipak, i danas postoje rudari koji rudare kao fizičke osobe.

Koliko je vremena potrebno za mining 1 Bitcoina?

Za kreiranje jednog bitcoina obično je potrebno otprilike 10 minuta, a jedan blok iznosi 6,25 btc. Hardver koji se koristi za rudarenje,  uvelike utječe na brzinu rudarenja. Bitcoini se u prosjeku rudare svakih 10 minuta. S povećanjem snage računala, sigurno je da će rudari lakše pronalaziti hasheve. Kako bi se osiguralo da se Bitcoin i nastavi rudariti svakih 10 minuta –  razina težine rudarenja se mora prilagoditi, na način da ako se brzina računalnog hardvera i broj rudara poveća, da to ne utječe na vrijeme potrebno za validaciju  novih blokova.

Prisjetimo se Bitcoina HavingaUvijek će biti samo 21 milijun bitcoina u optjecaju. Posljednji bi blok teoretski trebao biti “izrudaren” 2140. Godine. Pretpostavka jest da od tog trenutka nadalje, rudari se više neće oslanjati na novoizdani bitcoin kao nagradu, već će se umjesto toga oslanjati na naknade koje naplaćuju “zauzvrat” za obavljanje transakcija

HASH, NONCE, DIFFICULTY

Učeći o procesu rudarenja, sigurno ćeš naići na nove pojmove od kojih je jedan nezaobilazan, a to je “hash”.

“Hash” je alfanumerički kod koji se koristi za predstavljanje riječi, poruke ili podataka. U procesu rudarenja bitcoina temeljenom na Proof-of-Work konsenzus mehanizmu – važeći hash mora zadovoljiti određene kriterije – odnosnom, mora započeti s određenim nizom nula. Bitcoin se temelji na “sha256”  hash algoritmu koji, nakon što se izvrši,  uvijek iznosi 64 znamenke, odnosno 256 bitova.  Ono što rudari traže, odnosno pokušavaju pogoditi je “nonce”

“Nonce” je jedini podatak koji rudari mogu dodati, a izgleda kao jednokratni niz. Rudari ga unose, kako bi promijenili hash izlaz, tako da ima vrijednost jednaku cilju rudarenja. Dakle, možemo reći da je “nonce” način za postizanje ciljeva rudarenja. Razina težine, odnosno “mining difficulty” određuje koliko je minimalno nula potrebno kako bi se blok smatrao validnim. To znači da rudari konstantno mijenjajuu “nonce” sve dok ne zadovolje određeni uvjet, odnosno dok ne postignu određeni broj nula na početku hasha. “Mining difficulty” ovisi o globalnom hash rate-u, to jest, o jedinici kojom se označava jačina “majnera”, odnosno koliko hasheva pojeidni miner može provjeriti u sekundi. Kada globalni has hrate raste – raste i difficulty, a to se korigira svakih 2016 blokova ili otprilike svaka dva tjedna. isto tako, kada globalni hash rate pada – onda pada i difficulty.

Rudari uzimaju blok transakcija i određenu količinu podataka, te kao rezultatdobivaju određeni hash koji može izgledati ovako: “89s950gdtksa3849tjd7471bcff1e96e53fbcd602c7438a38d8e4257bbe78bdd”

Takav hash nije dobar jer ne sadrži  određeni broj nula na početku koje su potrebne kako bi se blok smatrao validnim i kako bi se dodao u blockchain.

Evo i primjer validnog hasha: 00000000000000000002cf16881a7cd5312ec584ca17147f63292544780d10eee”

Proces kripto rudarenja

Specijalizirana računala izvode izračune koji su potrebni u provjeri i bilježenju svake nove bitcoin transakcije. Time se postiže visoka sigurnost blockchain. Provjera blockchaina zahtijeva ogromnu količinu računalne snage, koju dobrovoljno pridonose rudari. Rudarenje bitcoina možemo usporediti s vođenjem velikog podatkovnog odnosno data centra. 

Rudari – bili fizičke, bili pravne osobe, kupuju hardver, te  plaćaju električnu energiju potrebnu za njegov rad, ali i za hlađenje. Kako bi ovo uopće bilo isplativo, vrijednost zarađenih novčića mora biti veća od troškova rudarenja tih novčića. 

Rudari odnosno mineri utrkuju se s ciljem da pronađu hash i nonce koji se međusobno podudaraju. Podudaranje hasha i nonceaa je preduvjet da bi  blok u lancu postao validan. Svako računalo, odnosno rudar, se na mreži “utrkuje” u tome tko će prvi pogoditi 64-znamenkasti heksadecimalni broj poznat kao “hash”. Što brže računalo izbaci nagađanje, veća je vjerojatnost da će rudar zaraditi nagradu. Rudar “pobjednik” ažurira knjigu lanca blokova (engl. Blockchain ledger) sa svim novopotvrđenim transakcijama – dodajući u lanac tako novopotvrđeni „blok” koji sadrži sve te transakcije – i dobiva unaprijed određenu količinu novo kovanih bitcoina. Ovaj se proces u prosjeku događa svakih deset minuta.

Smanjivanje nagrada za rudarenje

Smanjenjivanje nagrada u direktnoj je korelaciji s procesom BitcoinHalvinga, odnosno prepolovljenja. Ukratko, krajem 2020. nagrada je iznosila 6,25 bitcoina, a prije toga bila je duplo veća. U 2024. nagrada će biti smanjena za polovicu, pa tako i svake četiri godine nakon toga. Zapravo, kako se bude povećavala težina rudarenja, nagrade će se smanjivati ​​sve dok više ne preostane bitcoina za rudarenje.

Zašto je rudarenje važno?

Osim što se rudarenjem “oslobađaju” nove kripto kovanice koje potom ulaze u optjecaj, rudarenje je ključno i za sigurnost Bitcoina, ali i mnogih drugih kriptovaluta. Ovaj proces “provjerava” i osigurava blockchain, što nadalje omogućuje:

  • Kriptovalutama da funkcioniraju kao peer-to-peer decentralizirana mreža koja nema potrebu za nadzorom treće strane; 
  • Rudarima da svojom računalnom snagom pridonesu blockchain mreži, u zamjenu za nagradu; 
  • Korisnicima su mineri najvažniji jer upravo oni upisuju transakcije u Blockchain mrežu, odnosno “izvršavaju” transakcije između pošiljatelja i primatelja kriptovaluta.

Je li rudarenje Bitcoina legalno?

Ako se pitaš je li rudarenje Bitcoina legalno — odgovor je da, ali ne svugdje. Dok se u nekim zemljama svijeta kao što je El Salvador planira izgradnja novog “Bitcoin grada”, te se donose odluke o budućnosti rudarenja na bazi geotermalne energije – postoje i lokacije u svijetu gdje je rudarenje strogo zabranjeno. Primjeri zemalja su Kina, Alžir, Nepal, Rusija, Bolivija, Egipat, Maroko, Ekvador i Pakistan. U Republici Hrvatskoj rudarenje nije zabranjeno, ali isto tako, ne postoji niti jasan jurisdikcijski okvir. Generalni stav o kriptovalutama u RH je takav da je zarada ostvarena kroz kriptovalute definirana kao dohodak. Stoga, iako se posjedovanje kriptovaluta ne oporezuje,  zarada od trgovanja ili prodaje se  smatra zaradom. Drugim riječima, ako izrudariš bitcoin, te prodajom ostvariš kapitalni dobitak – isti će biti oporezovan. Ako te zanima više o porezima na kriptovalute, svrati na naš prethodno objavljeni blog na ovu temu.

Najava sljedećeg bloga: Nadamo se da si uživao u današnjoj temi, a već idućeg tjedna očekuje te i nova tema. U slučaju pitanja ili tema o kojima bi volio znati više – piši nam, ili putem društvenih mreža, ili putem e-maila. S uzbuđenjem pripremamo članak za sljedeću srijedu. 

Do čitanja, 

Tvoj Kriptomat.hr Tim 

Etika i Blockchain

crypto ethics

Zašto je vrijeme da počnemo govoriti o etici blockchaina?

Dok Blockchain tehnologija mijenja prirodu novca i organizacija – svjedočimo globalnoj situaciji koja ukazuje na potrebu da bismo kao društvo trebali početi razmišljati o pozitivnim i negativnim utjecajima nove tehnologije, ali i raditi na unaprjeđenju postojećih regulacija.

Kako blockchain doprinosi poboljšanju etičnog djelovanja?

Ključni atributi blockchaina kao što su transparentnost, nepromjenjivost i povjerenje – omogućuju ovoj tehnologiji da uvelike pridonese suzbijanju neetičnog djelovanja. Upravo priroda blockchaina podrazumijeva da možemo vjerovati jedni drugima, jer povjerenje ovdje nije problem. Ono je kao i informacije – distribuirano i osigurano, jer ovisi o svim sudionicima u lancu blokova.
Zbog svih navedenih karakteristika, blockhain tehnologija djeluje obećavajuće u mnogobrojnim djelatnostima i područjima kao što su financije, imovinska prava, osobni podaci, donacije, humanitarne akcije. U jednom od naših prijašnjih blogova, ispričali smo sve o blockchainu, te izdvojili više različitim primjenama, kao što su: politički izbori, zdravstvo i znanosti, kupoprodaja nekretnina.

Procjena rizika novih tehnologija

Kada dođe do razvoja novih tehnologija, kao što je to bilo u slučaju blockchaina tijekom 80-ih – potrebna je procjena rizika kako bi se postavio zakonit i etičan model u startu. Ako želimo da se određena ekonomska korist ostvari od nove tehnologije – ona mora biti upotrebljiva i primjenjiva. Pri tome, ne smije kršiti zakone tržišta na koja se želi plasirati, te mora uspostaviti odnos povjerenja s korisnicima tehnologije.

Sva nadzorna tijela za zaštitu osobnih podataka u EU, već su donijele odluke o tome kada su takve procjene obavezne. Ta odluka obuhvaća sve nove pametne tehnologije, kao što su pametni uređaji, pametni gradovi, praćenja, GPS uređaji i slično. Time se zapravo osigurava da se rizici za temeljna prava i slobode predvide unaprijed, te da se pravovremeno ugrade zaštitne mjere koje su nužne da bi se rizici smanjili. Takve procjene ne bi trebale biti tajni dokument, već bi se trebale javno objaviti radi osiguravanja transparentnosti pojedine tehnologije ili projekta.

Etika i Blockchain - zajedno!

Iako se svijet kriptovaluta često spominje u kontekstu prijevara, prema akademiji i znanstvenim institutima – ne samo da ima smisla raspravljati o “blockchain etici”, nego je to i neophodno. Ako se razumno može očekivati da će blockchain tehnologija napraviti značajnu razliku u društvu, onda ona zaslužuje vlastito područje etike.

Kako možemo pozitivno oblikovati razvoj ove tehnologije?

Na samitu skupine Cryptoeconomic Systems – okupljanju blockchain programera, ekonomista, financijskih inženjera, odvjetnika, čije su akademske discipline relevantne za tehnologiju – otvoreno je pitanje za novo akademsko područje usmjereno na mnoge interdisciplinarne aspekte razvoja blockchaina. Etika blockchaina mogla bi se smatrati pod kategorijom toga.

Recentni događaji na koje se možemo osvrnuti, a koji idu u prilog potrebi za i važnosti etike u kontekstu blockchaina:

  • Nedavni kolaps FTX burze i poljuljano povjerenje korisnika;
  • Pojava različitih struja unutar kripto svijeta, kripto tržišta;
  • Razvoj različitih konsenzus mehanizama, i različitih pristupa rudarenju;
  • Slučajevi hakerski napada i pitanje sigurnosti.
  • Potrošnja energije i utjecaj ugljičnog dioksida na okoliš. 

Povećana svijest o utjecaju rudarenja na okoliš pokrenuta je događajem u svibnju 2021. godine, kada jedan od važnijih “opinion-makera” u kripto industriji, Elon Musk odlučio povući odluku o dopuštanju kupnje Teslinih automobila Bitcoinom. Tim potezom se on, ali i Tesla, kao kompanija okrenuta održivom razvoju, pozicionirao kao borac protiv povećanja potrošnje energije i emisije ugljikovog dioksida. Niže pogledaj izjavu koju je Elon podijelio na Twitteru kako bi javno iskomunicirao svoju odluku.

Ono što je potom uslijedilo, bio je pad Bitcoina u vrijednosti od više od tisuću dolara u manje od sat vremena. Nadalje, njegova je poruka pokrenula lavinu bezbrojnih članaka o utjecaju Bitcoina na okoliš.

Nedavno se situacija ipak nešto promijenila u odnosu na prvotnu izjavu, kada je Elon izjavio kako će Tesla nastaviti prihvaćati Bitcoin plaćanja u trenutku kada rudarenje postane održivije za barem 50%. Kako prenosi Bitcoin Mining Council, rudarenje Bitcoina je trenutno na 58.9 % razine održivosti, odnosno u tom postotku se oslanja na održive izvore energije.

Elon Musk

Zašto rudarenje Bitcoina nije povoljno za okoliš?

Većina kriptovaluta počiva na tzv. Proof-of-Work (PoW) konsenzus mehanizmu. Ovaj mehanizam osigurava sigurnost blockchaina zahtijevajući da sve transakcije na mreži budu potvrđene od strane računala koja su dio mreže. Kao nagradu za transakcije koje su potvrđene, rudar dobiva nagradu – što je mu je ujedno i glavni motivator za rudarenje. Zbog složenosti matematičkih operacija koje se provode na hardverima, te zbog konstante želje rudara da pronađu sljedeći komad hardvera koji će biti brži, moćniji i učinkovitiji od prethodnog – došlo je do toga da se danas koriste procesori za rudarenje koji su nekoliko tisuća puta jači od onih prvih procesora iz 2009. Samim time povećala se i količina energije koja je potrebna za proces. S obzirom na to da je ugljen još uvijek glavni izvor energije globalno, evidentno je da kako rudarenje indirektno utječe na potrošnju neobnovljivih izvora i povećanje emisije CO2.

O koliko energije govorimo?
Zapravo, uopće nije lako procijeniti točnu količinu emisija CO2 koje je uzrokovana rudarenjem Bitcoina. Parametri koje je potrebno uzeti u obzir su: koliko se točno električne energije troši, koliko rudarskih platformi ima u svijetu, koliko je ugljena potrebno za proizvodnju te količine električne energije i koliko se CO2 proizvode spaljivanjem tog ugljena. Kako god bilo, procjene nisu optimistične, pa tako izvješća procjenjuju da je Bitcoin doprinio emisiji od oko 40 milijuna kilotona CO2 u tijekom zadnje dvije godine.

Hajdemo se i osvrnuti i na potrošnju energije i učinak na okoliš po pojedinoj kriptovaluti


Ako sve stavimo u perspektivu kako bismo bolje razumjeli odnose u ukupnoj potrošnji, vidjet ćemo da rudarenje Bitcoina proizvodi više CO2 od:

  • American Airlinesa – jedna od najvećih aviokompanija globalno;
  • Coca-Cole i Nikea zajedno;
  • 20 milijuna automobila;
  • Ukupne potrošnje Grčke.

Prema drugim procjenama – gotovo 50% energije Bitcoina dolazi iz drugih energetskih izvora koji su održiviji, tako da ove statistike nisu posve točne.

Što ipak ide u prilog kriptovalutama i rudarenju?

Iz gore spomenutih paralela, uvidjeli smo da kripto industrija, ali i ostale industrije koje se bave proizvodnjom roba, neminovno ostavljaju tzv. „ugljični otisak“ (engl. Carbon footprint). Usporedbe radi, zapitajmo se kakav je utjecaj tradicionalnih financijskih institucija na okoliš: banke, riznice i fondovi koriste milijune računala, telefona, uređaja, pa čak i klima uređaja u poslovnicama, itd. Tko zna o kolikoj se potrošnji ovdje radi; samo eto – svjetske banke su preveliki lobij kojem nije u interesu prelazak na decentralizirani monetarni sustav. Prema drugim procjenama, tvrtka još jednog kripto “promotora”- Square, Jacka Dorseyja, objavila je dopis u kojem stoji da će Bitcoin biti ključan za čistiju budućnost. Kako su solarna energija i energija vjetra povoljnije, vjerojatno je da će rudari budućnosti prijeći na te alternativne izvore, te time doprinijeti energetskoj učinkovitosti rudarenja. U Kini bi se prebačaj mogao dogoditi na hidroenergiju kao energiju rudara s obzirom na ogroman potencijal vode kao resursa na području pojedinih regija u Kini. 

Rješenje problema potrošnje

Rješenje problema potrošnje leži u :

  • Okretanju ka novim izvorima energije
  • Prelasku na alternativne metode rudarenja
  • Prelasku na nove kriptovalute koje se drugačije rudare

Kod Bitcoina, do veće potrošnje energije dolazi zbog konsenzus mehanizma “Proof-of-Work” koji iako najsigurniji i najdecentraliziraniji, zbog načina na koji funkcionira – ipak troši i najviše energije. Možemo govoriti o tome da mehanizam dokaza o udjelu (PoS) na koji je prešao Ethereum kroz proces “MERGEA” uklanja te problem jer u PoS pristupu, rudari ne potvrđuju transakcije, a blokove ne rudare na temelju procesorske snage hardvera – već na temelju količine kovanica koje posjeduju i koje “stejkaju”.

Drugim riječima, PoS mehanizam se ne oslanja na hadrver koji koristiš, već “traži” da posjeduješ kriptovalutu i da je uložiš je u skup uloga. Proporcionalno tome koliko novčića posjeduješ – dobivaš i nove novčiće.

Postoje i drugi inovativniji mehanizmi kao što su Proof of Capacity (PoC) i Proof of Space-Time (PoST), a čiji je ekološki otisak mnogo manji jer se oslanjanju na tvrde diskove i prostor za pohranu. Iako troše znatno manje električne energije, kritizira ih se zbog povećane potražnje i potrošnje tvrdih diskova, što također predstavlja ekološki problem. Ovi mehanizmi definitivno nisu bez mana, te otvaraju dugi niz drugih pitanja, ali u kontekstu održivosti – mnogo više obećavaju od PoW.

Vidjet ćemo što nam donosi budućnost, ali jedno je sigurno – promjene su neizbježne.

Do idućeg bloga,

Tvoj Kriptomat.hr Tim

Razlika Coina i Tokena

crypto coin vs token

Koja je razlika između Coina i Tokena?

Dobrodošli u naš današnji blog. Nakon što smo u naslovu postavili pitanje, hajdemo vidjeti kako bismo na hrvatskom jeziku nazvali coin, a kako token.  Za kripto token, rekli bismo žeton, dok bi za coin koristili riječ kovanica ili novčić. Iako na prvu svi mislimo da razlike nema, ipak smo u krivu.  U ovom blogu objašnjavamo kako razlikovati novčić od žetona i učimo o njihovim različitim načinima upotrebe.

Nazivlje: Iako mnogi naizmjenično koriste izraze ‘kripto novčić’, ‘kripto žeton’ i ‘kriptovaluta‘, odnosno na engleskom ‘crypto coin’, ‘crypto token’, and ‘cryptocurrency’ – potrebno je naglasiti da se ne radi o istom, već postoje tehničke razlike u načinu njihove izrade. 

Izvornost: Dok su kripto kovanice oblik digitalne valute koji je najčešće izvoran za neku blockchain mrežu (npr. Ether na Ethereum Blockchainu), kripto tokeni su digitalna imovina izgrađena na postojećem blockchainu koristeći pametne ugovore. 

Funkcija: Kovanice za glavnu svrhu imaju pohranu vrijednosti, ali djeluju i kao sredstvo razmjene. Ovdje vidimo sličnost s tradicionalnim fiat valutama zbog čega se kripto kovanice nazivaju i kriptovalutama. Tokeni, s druge strane, imaju veći broj funkcija kao što su predstavljanje fizičkog objekta, ili odobravanje pristupa uslugama/značajkama neke platforme. 

Detaljnije o Kovanicama I Crypto Coins

Osnovni primjer kovanice je Bitcoin, BTC. Njega pokreće vlastiti istoimeni blockchain, a koristi se za plaćanje transakcijskih naknada na mreži. Mnoge Blockchain mreže su stvorene od nule kao alternativne ili poboljšane verzije Bitcoina.  S obzirom da je nemoguće kreirati coin bez izgradnje novog blockchaina, možemo zaključiti da se radi o podosta kompleksnom procesu. Ukratko – kripto coin je oblik digitalne valute koja je obično izvorna za svoj blockchain Rudari se na  Pow, a zarađuje na PoS mehanizmu. Neki od primjera coina su: Bitcoin (BTC) – PoW, Ether 2.0 (ETHS) – PoS i Ethereum (ETHW) – PoW.

Coin

Značajke kovanica

Vlastiti blockchain: Sve rade na vlastitom blockchainu. Na primjer, nakon što se Bitcoin razdvojio na dva blockchaina, Bitcoin i Bitcoin Cash, BTC je ipak ostao izvorni coin lanca, dok se pojavio potpuno odvojeni novi coin za razdvojeni lanac — BCH.

Upravo neovisan blockchain omogućuje stvaranje novih funkcija, te nudi jedinstvena tehnička rješenja. Učinkovitost i sigurnost temeljne blockchain tehnologije jedan su od faktora koji utječu i na samu vrijednost coina.

Funkcioniraju kao tradicionalni novac: Djeluju kao fiat valute zbog svojih karakteristika kao što su sigurnost, ograničenost u količini, trajnost, prenosivost i pohrana vrijednosti. Neke kripto kovanice već su prihvaćene kao sredstvo razmjene mrežu firmama kao što su: Microsoft, PayPal, Starbucks, Virgin Airlines i drugi.

Rudare se odnosno “majnaju”: Kod većine blockchain mreža, novi se novčići izdaju procesom koji se naziva rudarenje. Svi sudionici mreže koji potvrđuju transakcije – rudari ili “majneri”, nagrađuju se svježe iskovanim novčićima. Istovremeno, svaki put kada korisnici izvrše transakcije na mreži, poput slanja ili primanja sredstava – plaćaju mrežnu naknadu koja se dalje troši na nagrade.

E, sada, prije nego prijeđemo na kripto token, “baci oko” na izdvojene kriptovaluta koje se kvalificiraju kao kovanice:

  • Bitcoin
  • Ethereum
  • BNB
  • Cardano
  • XRP
  • Solana
  • Polkadot
  • Dogecoin
  • TRON
  • Lavina

Što je Crypto Token i kako nastaje?

Crypto token

Token je digitalna jedinica vrijednosti koja predstavlja imovinu ili iskoristivost (engl. asset or utility). Tokeni, suprotno od kovanica nemaju svoj vlastiti blockchain, te se izdaju neovisno od postojećih mreža. Također, tokeni se ne mogu “izrudariti” u procesu validacija kripto transakcija. Umjesto toga, tokeni su kovani. Količina tokena koji su iskovani razlikuje se od tokena do tokena, s tim da broj ovisi o različitim uvjetima koje postavlja projekt izdavanja. Tokeni se koriste u različite svrhe, kao što su prikupljanje sredstava ili pristupanje određenim uslugama. Neki tokeni mogu čak predstavljati novčiće na drugoj mreži. Takvi se tokeni nazivaju “zamotani tokeni” , a prate cijenu temeljne imovine. Još jedna vrlo popularna vrsta tokena među ulagačima je stablecoin – token koji prati cijenu američkog dolara. U jednomod naših prošlih blogova, pisali smo u Tetheru (USDT) – prvom i ujedno i najpoznatijem stablecoinu. A evo i liste najpoznatijih tokena na kripto tržištu:

  • Tether
  • USD Coin
  • Binance USD
  • Dai
  • Wrapped Bitcoin
  • LEO Token
  • Shiba Inu
  • Lido Staked Ether
  • Chainlink

Tokeni se uvijek stvaraju na postojećem blockchainu. Da bi se token kreirao nije potrebno znati kodirati – već postoje gotova rješenja za generiranje tokena. To bi mogli usporediti s izradom web stranice na nekoj od platformi koja je “friendly” za korištenje. Međutim, da bi se “izgradio” token s naprednijim značajkama, potrebno je ipak biti malo više tehnički potkovan s obzirom na to da sam proces zahtijeva – implementaciju pametnog ugovora, odnosno digitalnih ugovora koji se sami izvršavaju prema odredbama i uvjetima koji su zapisani u kod na blockchainu.

Što je standard tokena?

Standard tokena predstavlja svojevrstan okvir u procesu stvaranja tokena. Naime, upravo standard definira pametni ugovor, a samim time i značajke tokena (engl. token features). Kod različitih blockchaina, nailazimo i na različite standarde tokena. Najčešće korišten blockchain za pokretanje tokena je Ethereum, a on dolazi “u paketu” sa svojim standardima koji su uvedeni kao Ethereum Requests for Comments (ERC)Osvrnimo se na 3 različite vrste standarda kod tokena:

ERC-20 

  • Karakterističan za zamjenjive tokene (engl. fungible) kod kojih su svi žetoni potpuno iste vrste i vrijednosti, pa su samim time međusobno zamjenjivi;
  • Primjena: izbori i glasovanje, plaćanja, i slično;
  • Primjer: Chainlink je softverska platforma poznata i kao “oracle”, što se u kripto žargonu odnosi na tehnologiju koja donosi real-time podatke iz online izvora u blockchain. Izvorna valuta mu je Link – ERC20 token na Ethereum mreži, i služi kao valuta za plaćanje svojih operacija. Svaki LINK token uvijek je jednak bilo kojem drugom izdanom LINK tokenu.   

ERC-721

  • Karakterističan za nezamjenjive tokene (NFT), jedinstveni i ne mogu se zamijeniti za druge tokene iste vrste.
  • Primjena: digitalno kolekcionarstvo, digital art, izrada pristupnih kripto ključeva, kripto novčanika, ali i “predmeta” za igre (engl. In-game items) kao što su zemlja, avatari, alati, oklopi itd. 
  • Jedinstveno svojstvo: omogućuju NFT-u da bude povezan sa slikom pohranjenom na vanjskom poslužitelju, što omogućuje da token ima vizualni prikaz.

ERC-1155

  • Ovaj standard tokena omogućuje stvaranje više različitih vrsta tokena: zamjenjive, nezamjenjive, polu-zamjenjive tokene, ali i druge konfiguracije;
  • Primjena: Recimo da “game developer” želi osmisliti igru u  kojoj postoje dvije vrste tokena –  jedan koji je namijenjen za plaćanja u igri (zamjenjivi token) i drugi koji je namijenjen za stavke u igri (NFT) – učinkovitije bi mu bilo koristiti ERC-1155 standard standard, omogućuje da se uz samo jedan pametni ugovor, izrade oba tokena. Kada ovaj standard ne bi postojao, alternativa bi bila stvaranje dva odvojena ugovora sa standardima ERC-20 i ERC-721.

Koja je namjena, a koje prednosti tokena?

Među kripto startupovima, popularno je koristiti tokene kako bi se prikupila sredstva za razvoj. Način na koji to startupovi rade je da izađu na burzu s početnom ponudom novčića (ICO), gdje ih prodaju ulagačima. Prodani tokeni im služe na novim projektima kao njihova valuta, što korisnicima omogućuju pristup raznim značajkama.Upravo se ovdje “krije” glavni benefit tokena, a to je da se izbjegava potreba za kreiranjem potpuno novog blockchaina, već se pojedini kripto startup može posvetiti razvoju platforme i funkcionalisti, umjesto da “troši “ resurse na razvoj javne knjige novog Blockchaina (engl. public ledger). Uz financiranje kripto projekata, još jedna prednost koju tokeni donose u kripto svijet je tokenizacija imovine (engl. Asset tokenization) jer upravo tokeni mogu predstavljati bilo koje novčiće ili digitalnu imovinu u lancima blokova.

Kako funkcionira i koje vrste tokena postoje?

Tokeni omogućuju korisnicima da interaktivno koriste određenu platformu i usluge nekog projekta.

Evo i primjera: Brave je web preglednik na kojemu BAT token korisnicima omogućuje plaćanje različitih marketinških usluga. Tako primjerice, korisnici mogu platiti oglase BAT tokenima. Time se  postiže da izdavači oglasa i oglašivači zarađuju bez posrednika. 

Postoje tri vrste tokena, a svaki od njih može spadati u više od jedne od niže navedenih kategorija. Svim vrsta,ma tokena, zajedničko je da se mogu izdati za financiranje razvoja projekta, a klasificiramo ih u:

  • Sigurnosne tokene (engl. Security Token) koji su u biti digitalni i tokenizirani oblik tradicionalnog vrijednosnog papira .
  • Tokene kapitala  (engl. Equity Token) koji spadaju pod sigurnosne, ali funkcioniraju kao tradicionalna imovina dionica, a vlasniku  tokena osiguravaju vlasništvo i pravo glasa.
  • Uslužne tokene (engl. Utility tokens) koji vlasnicima omogućuju pristup aplikaciji ili određenim uslugama projekta temeljenog na blockchainu. Ovi se tokeni obično  izdaju kroz početnu ponudu novčića (ICO)
  • Tokene plaćanja (engl. Payment tokens) koji se koriste za plaćanje robe i usluga.

Osvrnimo se na naučeno...

KOVANICE VS TOKEN U KRATKIM CRTAMA

  • Kovanice i žetoni često se pogrešno tumače kao ista stvar..
  • Kovanice su izvorni za njihove blockchaine.
  • Tokeni se stvaraju na postojećim lancima blokova.
  • Funkcionalnosti kovanica i tokena često se preklapaju.

Osnovna razlika se temelji na namjeni i funkciji. Ovdje se kovanica smatra financijskim sredstvom s jedinom funkcijom plaćanja. Kao takav, prikazuje većinu sljedećih karakteristika:

  • Zamjenjivost , što znači da je jedna jedinica jednaka drugoj;
  • Djeljivost , što znači da se svaka jedinica može podijeliti na manje jedinice;
  • Prihvatljivost , što znači da je kriptovaluta široko prihvaćena kao sredstvo razmjene;
  • Ograničena ponuda, što znači da je ukupan broj jedinica ograničen i konstantan;
  • Ujednačenost, što znači da sve verzije određenog naziva imaju istu vrijednost;
  • Prenosivost , što znači da se jedinice mogu prenositi i razmjenjivati;
  • Trajnost , što znači da se jedinice mogu koristiti više puta bez gubitka vrijednosti.

Nasuprot tome , tokeni imaju proširenu funkcionalnost koja nadilazi novac.

Nadamo se da ti je naš današnji blog pomogao savladati razlike između coina i tokena. U sljedećem blogu pričamo ti o preuzimanju Walleta na pametni uređaj.

Do čitanja, 

Tvoj Kriptomat.hr Tim

Što je hot, a što cold wallet? Kako i kada koristiti koji?

Crypto wallet

Što već znamo o Crypto Walletima?

Kada smo prvi put pisali o Crypto Walletu, naučili smo da je  se radi o mjestu za pohranu kriptovaluta. Oni walleti, odnosno kripto novčanici koji su se razvili do danas – mogu biti potpuno digitalni ili pak fizički. Primanje i slanje, odnosno trgovina kriptovalutama jedan su aspekt walleta, dok pravilna pohrana i sigurnosno čuvanje kriptovaluta nisu ništa manje važni. 

U prijašnjem blogu na ovu temu, osvrnuli smo se i na tužne priče o izgubljenim hardverima, nestalim lozinkama, i o uspješnim pokušajima hakiranja. Naglašavamo i danas – tvoja kriptovaluta mora biti pohranjena na način koji pruža visoku razinu sigurnosti, ali isto tako, mora pasati uz tvoj ‘still’ bavljenja kripto valutama. Na koji način, u kojem trenutku i gdje ćeš odabrati pohraniti svoje kriptovalute, pitanja su na koja odgovaraš ti. Vrlo vjerojatno je da ćeš kreirati i koristiti oboje. Svakako, pomno razmisli o svojim potrebama i mogućnostima, ali i o sigurnosnim razinama walleta.

Kako se koristi Wallet?

Crypto Wallet je mjesto gdje sigurno čuvaš svoje kripto valute, ali i pohranjuješ privatne ključeve. Koristeći wallet, kriptovalute spremaš na sigurno, a, a istovremeno osiguravaš njihovu dostupnost za slanje i primanje, odnosno trgovinu. Walleti dolaze u mnogim oblicima, pa tako imamo hardverske novčanike ilitiga Cold Wallete, koji izgledaju poput USB sticka. Također, imamo i mobilne aplikacije ili  online inačice istih, koji korištenje kriptovaluta čine jednostavnim poput kupovine kreditnom karticom online. Ovakvi Walleti nalaze se u potpuno digitalnom okruženju, nazivamo ih Hot Walletima, a iako jednostavni za korištenje, upitne su sigurnosti s obzirom na internetsku vezu na koju se oslanjaju prilikom pohrane i razmjene.

Bilo kako bilo, da bi slao ili primao kriptovalute – moraš se spojiti na internet, te se osloniti na hot wallet. Nadalje, tvoj je izbor hoćeš li po obavljanju transakcija kriptovalute premjestiti natrag u cold storage, ili ćeš ih ostaviti u hot walletu. 

Upoznajmo detaljnije Hot Wallet: Što je dobro, a što ne?

Dobro…

  • Omogućava brzu, online, real-time razmjenu;
  • Olakšava prijenos kriptovalute na crypto exchange gdje korisnici obavljalju trgovinu, odnosno prodaju i kupuju kriptovalute;
  • Sigurnije je digitalno okruženje za čuvanje  kripto valuta, od primjerice čuvanja valuta na exchangeovima, ali ipak, sve stavke pohranjene u vrućem novčaniku ranjive su na napad s obzirom da s javni i privatni ključevi spojeni na internet;
  • Vrlo  često su besplatni za korišenje (ovisi o pružatelju usluge).

Loše…

  • Podložni su hakerskim napadima što povećana mogućnost krađe;
  • Ovise o trečoj strani, te tebi kao korisniku ne daju poptpunu kontrolu nad svojim sredstvima: Naime, većina Hot Walleta  koje nude burze ti ne omogućuju  pristup privatnim ključevima, te za pristup svom računu dobivas samo prijavu i lozinku (unatoč tome što dijelite odgovornost za sigurnost imovine)
  • Podložni su gubitku imovine: Ako se mjenjačnica ili resurs koji koristiš zatvori, a tvoja sredstva nisu osigurana, izgubit ćeš sve, a isto se događa ako novčanik bude hakiran.
hot wallet crypto

Upoznajmo detaljnije Cold Wallet: Što je dobro, a što ne?

Dobro…

  • Sigurnost: Svoje privatne ključeve ne povjeravaš trećim stranama. Novčanik nije spojen na internet, pa se ne može hakirati. Nije preporučljivo nositi ga okolo zbog sigurnosti, a savjetuje se pohrana unutar sefa ili bankovnog trezora. Štoviše, lozinku unosiš na svom hardverskom uređaju, a ne na osobnom računalu gdje postoji mogućnost hakiranja. Većina Cold Walleta kriptirana je pin zaštitom, a neki od njih čak dolaze s dodatnim slojem biometrijske provjere autentičnosti.
  • Oporavak: Cold Wallet puža mogućnost oporavka, koju kao korisnik postavljaš tijekom početne konfiguracije. Frazu za oporavak koja se sastoji od 112 do 24 riječi potrebno je zapisati, te na jednako siguran način pohraniti. Fraza je jedinstvena je i generirana od strane uređaja. Kada se tvoj hardverski novčanik izgubi, ošteti ili ukrade, možeš nabaviti novi hardverski novčanik za oporavak svojih kripto sredstava ili uvesti svoje podatke za oporavak u softverski novčanik, te odmah primiti svoja sredstva natrag. Upozorenje! Frazu za oporavak konfigurira sam uređaj. Ne smije se dostavljati u pisanom obliku niti dobivati ​​iz izvora trećih strana. Zbog sigurnosti, savjetuje se da je najbolje kupiti Cold Wallet uređaj izravno od proizvođača.

Loše…

  • Kašnjenja: Čak i ako sama transakcija traje jednako, trebat će ti više vremena za pristup CW uređaju. Štoviše, vjerojatno ga nećeš  moći koristiti na javnom mjestu ili u pokretu. Stoga, baš i nije prikladan za dnevne trgovce i brze transakcije.
  • Visoka cijena: Dok su mnogi online kripto-novčanici dostupni besplatno ili imaju niske naknade, hladni hardverski novčanici dolaze uz određen trošak, ovisno  o proizvođaču, ali u prosjeku koštaju oko 100 USD.
  • Ograničenja: CW uređaji obično ne prihvaćaju jednak broj kriptovaluta kao većina popularnih Hot Walleta.  Stoga, ako kupuješ  kriptovalute koje još nisu jako popularne, Cold Walleti ih možda neće podržavati.
cold wallet

Zaključni Food For Thought: Hot ili Cold?

Naučili smo – i Hot i Cold Walleti imaju svoje prednosti i nedostatke, što ih ujedno čini više ili  manje prikladnim za određenu primjenu.

Tako primjerice, Cold Walleti nisu pogodna varijanta za dnevne trgovce, budući da zahtijevaju: dodatne korake i vrijeme, te aktivno trgovanje u okruženju u kojem cijene fluktuiraju iz minute u minutu.  Štoviše, to može imati dubok negativan učinak na tvoj dobitak.

Unatoč tome, zbog razine sigurnosti koju pružaju, Cold Walleti su neohodan izbor za HODLere, dugoročne ulagače i sve one koji posjeduju velike količine kriptovaluta. Čak i burze koje korisnicima pružaju opcije Hot Walleta koriste hladnu pohranu za čuvanje većine sredstava svojih klijenata.

Hot Walleti su s druge strane vrlo praktični. Imaju intuitivna krisnička sučelja, sinkroniziraju se na više platformi i čine tvoj život lakšim. Ne možemo reći da su potpuno nesigurni jer postoji više slojeva zaštite kako bi tvoja sredstva bila sigurna, ali ipak – upravo su Hot Walleti prva meta hakera.

Naime, kripto kriminal dosegao je 4,5 milijardi dolara na globalnoj razini 2019. Te je godine hakiran rekordan broj od dvanaest kripto burzi. Ukupno, kriptovalute u vrijednosti od gotovo 293 milijuna dolara i 510 000 prijava korisnika ukradeno je s kripto razmjena u 2019. Iako su gubici od krađa, hakiranja i prijevara kriptovaluta smanjeni u 2020., hakeri su počeli istraživati nove mete, poput vrućeg sektora “decentraliziranih financija”. Ono što znamo sa sigurnošću jest da se prevaranti nikada ne opuštaju, a  da ti kao kripto trgovac ne  bi trebao  zanemariti sigurnost svoje imovine. Stoga je držanje velikih količina kriptovalute u Hot Walletu dulje vrijeme, u najmanju ruku – nepromišljeno. 

Sve u svemu, sasvim je uobičajeno da vlasnici kriptovaluta imaju i vruće i hladne novčanike, ali za različite svrhe. Najbolja je strategija držati kriptovalutu namijenjenu dugoročnom skladištenju u Cold Walletu, a  prebaciti iznos potreban za aktivno trgovanje u Hot Wallet. 

Ukoliko te zanimaju  rijetke, neuobičajene kovanice, možda će te razočarati da pouzdani pružatelji hladnih novčanika ne podržavaju jednakovelik broj kriptovaluta kao online alternative. U tom će slučaju vrući novčanici postati tvoja jedina opcija. Ono što je važno jest odabrati one Hot Wallete koji nude barem neko osiguranje ili dodatne sigurnosne mjere, koje mogu pomoći u zaštiti tvojih kripto sredstava u digitanom  okruženju.

Nadamo se da smo te uspješno proveli kroz priču o Crypto Walletima, ali u slučaju dodatnih pitanja – uvijek nam se možeš obratiti putem emaila ili nas pronaći  na Instagramu

Do  idućeg bloga, 

Kriptomat.hr Tim

Javni vs. privatni kripto ključevi: Koja je razlika?

crypto keys

Javni vs. privatni kripto ključevi: Koja je razlika?

Iako u svijetu kriptovaluta, postoji mnogo tehnološkog žargona za proučiti – uvijek je vrijedno upoznati se s pojmovima. Ako posjeduješ bilo koju vrstu kriptovalute, vjerojatno si čuo za javne i privatne ključeve. Oni su temeljni za funkcioniranje kriptovalute i osiguravaju da su tvoja sredstva zaštićena. Ali kako javni i privatni ključevi zapravo funkcioniraju? Kroz ovaj blog post, istaknut ćemo razlike i razjasniti  važnost kripto ključeva – bilo javnih, bilo privatnih.

Što Blockchain znači za privatni i javni ključ?

Način na koji je izgrđena Blockchain tehnologija, temelji se na kriptografiji – odnosno na šifriranju adresa korisnika, kao i drugih informacija pomoću sofisticiranih računalnih operacija. Kriptografija je ključni sigurnosni faktor koji garantira sigurnosti kripto transakcija. Upravo zato, ta se digitalna imovina naziva kriptovalutama.  Tvoj pristup blockchainu temelji se na posebnom sustavu kojeg kategoriziramo kao kriptografiju s javnim ključem.

Pristup Walletu, te sredstvima koja se nalaze na njemu, započinje s javnim ključem, odnosno s dugim nizom brojeva i slova koji služe kao broj vašeg računa u interakciji s blockchainom. Podaci koje samo ti vidiš, kriptirani su tvojim javnim ključem prije nego što se objave u blockchainu. Kako bi ti poslali sredstva na blockchainu, pošiljatelji koriste tvoju privatnu adresu – odnosno kraći niz brojeva i slova koji su izvedeni iz tvog javnog ključa.

Bitcoin vs. Ethereum ključevi

Bitcoin koristi 256-bitne privatne ključeve, dok Ethereum koristi privatne ključeve od 64 heksadecimalna znaka. Unatoč razlikama privatnih ključeva kod različitih blockchain protokola, ono što jest zajedničko je da se svaki privatni ključ formira u procesu poznatom kao kriptografija s javnim ključem (engl. Public key cryptography). Kao što naziv sugerira, ovim se procesom formiraju i javni ključevi. 

Kako i Bitcoin i Ethereum u procesu koriste istu eliptičku krivulju, isti se par privatnih/javnih ključeva može koristiti u slučaju obje.kriptovalute. Međutim, koraci za pretvaranje javnog ključa u adresu razlikuju se za Bitcoin i Ethereum.

Što je privatni ključ?

 Tvoj privatni ključ je otprilike najvrjedniji podatak koji ćeš dobiti. On funkcionira kao šifra i potreban je za obavljanje kripto transakcija korištenjem tvojih sredstava. Učinkovito se koristi za “potpisivanje” svake transakcije kako bi se potvrdilo da si je ti odobrio kao korisnik. Svoj privatni ključ nikada ne bi smio dijeliti ni s kim jer time daješ izravan pristup svojoj kriptografiji. Možemo ga usporediti s lozinkom koja omogućava pristup tvom osobnom računu. Privatni ključ funkcionira tako da dekodira informacije koje su namijenjene tebi, a objavljene su na blockchainu. Pri tome ti je omogućen pristup podacima i kripto sredstvima. Drugim riječima, privatni ključ daje ti pristup tvojoj imovini na blockchainu. 

Jedan od razloga koji doprinosi sigurnosti privatnog ključa je to što postoji toliko mnogo mogućih kombinacija brojeva i slova. Zapravo, postoje kombinacije od 2. do 256. stupnja, ili oko 1,16 x 10^77. Za usporedbu, astrofizičari vjeruju da postoji oko 10^80 atoma u cijelom svemiru. Matematičari procjenjuju da bi za pogađanje jednog privatnog ključa, metodom pokušaja i pogreške, brzom računalu trebalo oko 325.000.000.000.000.000 godina. Na temelju ovih procjena probijanje privatnog ključa čini se kao nemoguća misija.

Što je početna fraza aka seed phrase?

Početna fraza dolazi u obliku  12 ili 24 riječi koje su u biti reprezentacija dugačkog niza nasumičnih brojeva. Međutim, mi kao korisnici, ne vidimo ovaj niz znamenki, već vidimo verziju koju je daleko lakše zapisati i zapamtiti.

Gdje se nalazi početna fraza? Ako koristiš softverski novčanik, od tebe se može tražiti da fizički napraviš sigurnosnu kopiju početne fraze. Različiti novčanici i vrste novčanika imaju različite procese sigurnosnog kopiranja.

Ovako izgleda “put” od seed fraze do public adrese:

ethereum bitcoin

Privatni ključ kod Trust Walleta

Pokazat ćemo ti kako privatni ključ izgleda na primjeru Trust Walleta, koji inače spada u vruće multi-coin novčanike koji ovise o internetu, te su time manje sigurni od hladnih novčanika koji funkcioniraju offline. Trust Wallet podržava velik broj kriptovaluta iz različitih blockhainova – uključujući Bitcoin, Ethereum, Binance Coin, Litecoin, XRP i druge. Pročitaj više o kripto walletima u jednom od naših prijašnjih blogova. Privatni ključ dolazi u obliku nasumičnog alfanumeričkog niza znakova i može varirati ovisno o vrsti kriptovalute za koju se koristi. Prilikom kreiranja privatnog ključa, sugerira ti se da uvijek ručno napraviš sigurnosnu kopiju svog novčanika. Naime, tvoja fraza za oporavak ili privatni ključ šifrirani su na tvom uređaju, ali najbolji način za izradu sigurnosne kopije novčanika je ručno zapisivanje tvoje fraze za oporavak ili privatnog ključa. Tada nijedna mrežna usluga ne može uhvatiti podatke o vašem novčaniku. Kod Trust Walleta, a i kod ostalih hot walleta, navode kako nemaju zapisa o tvojoj frazi za oporavak ili privatnom ključu, te kako je stoga izuzetno važno napraviti sigurnosnu kopiju svog multi-coin walleta. Na stranicama od Trust Wallet zajednice, pročitaj kako dobiti frazu za oporavak, ali generalno, tvoja ti fraza služi za oporavak i ključ je tvog novčanika. Upamti, ako izgubiš frazu za oporavak, izgubit ćeš pristup svom novčaniku. Trust Wallet, kao i druge crypto wallete možeš preuzeti ilitiga skinuti online, u Google Play ili App trgovini ovisno o tome koristiš li Android ili Apple pametni uređaj.

TRUST WALLET

Što je javni ključ?

Za razliku od privatnog ključa, javni ključ može vidjeti ili podijeliti bilo koji korisnik na određenom blockchainu. Kao i privatni ključ, javni ključ također je dugačak niz nasumičnih znakova i jedinstven je za tebe i tvoju imovinu. Budući da su javni ključevi toliko dugi, skraćuju se u adrese novčanika radi bržeg obavljanja transakcija. Privatni ključ pokušaj zamisliti kao neku vrstu lozinke, a javni ključ kao adresu e-pošte ili broj bankovnog računa. Oba ključa služe kako bi Identificirala tebe ili račun koji posjeduješ. Dijeljenje tvog javnog ključa ne dovodi tvoj kripto u opasnost jer ne postoji način na koji se on može koristiti za pristup ili premještanje tvojih sredstava. Iako se javni i privatni ključevi koriste u različite svrhe, oni su vrlo blisko povezani. Zapravo, javni ključ generira privatni ključ i uvijek će biti međusobno upareni. Ali kako smo i ranije naveli, gotovo je nemogućeu dohvatiti nečiji privatni ključ iz javnog ključa. Kad bi netko i pokušao, trebale bi mu milijarde godina da uspije. Generalno, kod kriptografije s javnim ključem – javni ključevi šifriraju, a privatni ključevi dekriptiraju – tako da se nikakva sredstva ne mogu ukrasti korištenjem samo javnog ključa. Zbog toga javni ključevi ne moraju biti zaštićeni, ali privatni ključevi apsolutno moraju. Bez javnih i privatnih ključeva, provođenje transakcija kriptovalutama bio bi manje siguran proces. Bez uvida u to tko premješta sredstva s mjesta na mjesto i bez razine zaštite kriptografije s javnim ključem – bilo bi puno više prostora za hackiranje.

Pohrana

Većina vlasnika kriptovaluta odlučuje pohraniti svoje privatne ključeve u novčanik, a danas možeš birati između velikog broja dostupnih kripto novčanika. Naravno, svaki od njih ima svoje prednosti i mane. Ako si jedan od kripto ulagača koji bira svoj privatni ključ pohraniti fizički, bez o oslanjanja na internet – važno je da ga “čuvaš” što je moguće sigurnije. Međutim, postoje i slučajevi u kojima tvoj privatni ključ “drži” treća strana. Ako si korisnik skrbničkog kripto novčanika (engl. custodial crypto wallet), tvoje privatne ključeve “drži” pružatelj novčanika. Dok neki kripto korisnici preferiraju ovu vrstu novčanika zbog praktičnosti, drugi radije “čuvaju” svoje privatne ključeve za sebe. Naime, skrbnički novčanici mogu predstavljati sigurnosni rizik, ali su potrebni za obavljanje transakcija.

Kripto kapsule kao sigurna opcija

Crypto kapsule su alati za sigurnosni backup kod offline pohranjivanja privatnih ključeva, lozinki, kao šeme za oporavak novčanika. Mogli bismo reći da je kapsula sef za virtualne dragocjenosti, te ne ovisi o nit jednoj trećoj strani. Kod kapsula postoji element graviranju koje je najprovjerenija i najpouzdanija metoda pohranjivanja informacija izumljena do danas. Graviranjem se postiže maksimalna dugovječnost jer se kodovi i lozinke sastavljaju ručno iz djelomično nasumičnog skupa isporučenih pločica. Jednom kada je željeni niz zaključan u bilo koju Cryptosteel jedinicu, on u biti dobiva status izvanmrežne trajnosti, te postaje otporan na fizičku štetu, uključujući požar, poplavu, korozivne uvjete, nesreće.

Sada znaš sve o razlici između privatnog i javnog kripto ključa, ali i o važnosti ključeva za sigurnost tvojih kriptovaluta. U slijedećem blogu pričamo sve o hot i cold walletu, te kako i kada koristiti koji.

Do sljedećeg bloga,

Tvoj Kriptomat.hr tim!

Tether

tether

Tether - prvi i najpoznatiji stablecoin

Tether (USDT) je prvi i ujedno i najpoznatiji stablecoin u kripto svijetu. Ostali stabilni novčići uključuju True USD (TUSD), Paxos Standard (PAX) i USD Coin (USDC). Tether tokeni su sredstva koja se kreću kroz blockchain jednako lako kao ostale kritpovalute, a nazivamo ih stabilnim novčićima jer nude stabilnost cijene, te su vezani za fiat valutu/e. To kripto trgovcima, kao i fondovima nudi rješenje koje pruža nižu razinu volatilnosti tijekom trgovanja unutar kripto tržišta. 

Tether je vezan za američki dolar, a kako navode na svojim službenim stranicama – “100% je podržan s vlastitim rezervama”. Generalno, Tether, kao transparentno društvo, redovito objavljuje evidenciju sredstava tekuće pričuve na svojim stranicama. Ovaj stablecoin je u vlasništvu iFinexa – tvrtke koja je registrirana u Hong Kongu, a  koja posjeduje i kripto mjenjačnicu BitFinex. Tether je lansiran pod imenom RealCoin u srpnju 2014., pa je potom rebrendiran u Tether u studenom 2014., a počeo je s trgovanjem u veljači 2015. Iako se izvorno se temeljio na Bitcoin blockchainu, Tether sada podržava više od jednog protokola, kao što su: Bitcoinov Omni i Liquid protokol, ali i Ethereum, TRON, EOS, Algorand, Solana, OMG Network i Bitcoin Cash (SLP) blockchain protokole. Činjenica da Tether tokeni postoje kao digitalni tokeni izgrađeni na različitim lancima blokova, stvara preduvjet za izdavanje Tether tokena na različitim lancima blokova s različitim mogućnostima ovisno o korištenom transportnom protokolu.

Popularnost i izdavanje Tethera

Zbog svoje priorode – Tether tokeni omogućuju korisnicima da obave transakcije preko različitih lanaca blokova – bez inherentne volatilnosti i složenosti koja se obično povezuje s digitalnim tokenima. Baš zato su Tether tokeni porasli u popularnosti u posljednjih nekoliko godina, s tržišnom kapitalizacijom od preko 77 milijardi USD (od prosinca 2021.). Od svibnja 2022. Tether postaje treća najveća kriptovaluta nakon Bitcoina (BTC) i Ethereuma (ETH), te najveća stabilna kripto valuta s tržišnom kapitalizacijom od gotovo 83 milijarde dolara.

Izdvojeno

  • Prema ukupnom volumenu trgovanja, Tether je kriptovaluta broj jedan (ukupan volumen je veći od trgovanja Bitcoinom i Ethereumom zajedno);
  • Tether (USDT) je tzv. stabilna kriptovaluta ilitiga stablecoin koji teži stabilnom vrednovanju;
  • Tether koriste investitori koji žele izbjeći volatilnost tipičnu za kriptovalute, dok pri tome ipak “drže” sredstva unutar kripto sustava;
  • Tetherov kreator platio je 2021. godine gotovo 60 milijuna dolara kazne kako bi se nagodio za dvije regulatorne istrage u kojima se tvrdi da je pogrešno upravljao i lažno predstavljao svoje rezerve.

Razumijevanje stablecoina

Tether pripada brzorastućoj vrsti kriptovaluta (engl. Crypto breed) koje zovemo stablecoini. Cilj takvih valuta je održati cijenu svojih tokena stabilnom, tako da je najčešće vežu za cijenu tradicionalne fiat valute poput američkog dolara. Napomena, Tether također izdaje tokene vezane za euro, offshore kineski juan, te zlato; ali većinski – Tether kripto stabilnost svojih USDT tokena veže za američki dolar. Vezivanje za tradicionalnu valutu, često potpomognuto kolateralnim rezervama koje se u potpunosti ili većinom sastoje od vezane valute – za cilj ima osigurati da stabilne kripto valute nisu jednako podložne volatilnosti cijena kao i špekulativnije kriptovalute poput Bitcoina. Kako bi bio što transparentniji oko svojestabilnosti, Tether svakodnevno ažurira raščlambu svojih rezervi na svojoj web stranici. Od 12. svibnja 2022. prijavio je imovinu od 81,3 milijarde američkih dolara za Tether. Na isti datum, Tether je izvijestio da drži:

  • 83,74% svojih rezervi u gotovini, novčanim ekvivalentima, kratkoročnim depozitima, te komercijalnim zapisima;
  • 4,61% u korporativnim obveznicama;
  • 5,27% u osiguranim zajmovima nepovezanim subjektima;
  • 6,38% u drugim ulaganjima uključujući digitalne token.

Kako percepcija stabilnosti kriptovalute utječe na korištenje?

Stabilna vrijednost promiče korištenje stablecoina kao sredstva razmjene koje je gotovo jednako sigurno poput konvencionalnog novca. Kao što je gore navedeno,stablecoinovi.su definitivno doprinijeli manje rizičnim ulaganjima na tržištima kriptovaluta. Njihov brzi rast popularnosti je proizašao iz činjenice da stablecoine koriste i decentralizirani (DeFi) protokoli za posudbu i ulaganja (engl. lending i staking) U svibnju 2022. cijena Tethera nakratko je pala na samo 0,96 USD, nakon što je pala i vrijednost drugog stablecoina – TerraUSD ( UST ), čiji izdavatelj nije povezan s Tetherom, niti s BitFinexom. No, ciijena Tether tokena ubrzo se vratila na preko 0,99 dolara, a Tether je izjavio da nastavlja ispunjavati zahtjeve za otkup koji su 12. svibnja dosegli 2 milijarde tokena u omjeru 1:1 prema američkom dolaru.

Zašto je Tether koristan?

Tether je izuzetno koristan jer pomaže ulagačima da premještaju svoja sredstva između tržišta kriptovaluta i tradicionalnog financijskog tržišta, a pri tome – smanjiti volatilnost upravo zbog svoje vezanosti za američki dolar.

Kako je Tether “prošao” tijekom FTX kolapsa? 

Tetherov USDT token – odnosno najveći stabilcoin po tržišnoj vrijednosti, izgubio je svoju čvrstu vezanost za dolar jer je tržišna nestabilnost nastavila uznemiravati kripto sektor nakon kolapsa FTX-a. Tether je uslijed svih tih zbivanja pao čak za 4% na oko 96 centi. Izdavatelj je također pokušao zamrznuti hrpu USDT tokena, na koje bi mogla imati utjecaja aktivna istraga organa za provođenje zakona. Rezerva, vrijedna otprilike oko 46 milijuna dolara, nalazila se u kripto novčaniku u vlasništvu FTX-a. Glasnogovornik Tethera odbio je komentirati pojedinosti, ali je istaknuo kako tvrtka otvoreno surađuje i komunicira s vlastima, uključujući američko ministarstvo pravosuđa. Bilo kako bilo, FTX skandal nije jedini udarac kojeg je Tehther “preživio”. Nemojmo zaboraviti i na Terra kolaps, nakon kojeg se količina sredstava položenih u Tetheru oporavila, kako se smanjivala volatilnost kriptovalute. Osim pada vrijednosti Tehthera kao stablecoina, trenutno pada i vrijednost najvećih kriptovaluta. Tako je tijekom studenog Bitcoin pao za oko 17%, dok je Ether pao za 19,3%. Na današnji je dan Tetherova vrijednost ipak vrlo blizu 1 američkog dolara, a kretanje vrijednosti možeš pratiti u stvarnom vremenu online. Paolo Ardoino, Tetherov glavni tehnološki direktor, nedavno je na svom Twitter profilu izjavio kako je tvrtka obradila oko 700 milijuna dolara u zahtjevima za otkup u posljednja 24 sata. Ova činjenica definitivno ide u prilog dugoročnoj stabilnosti Tethera.

Kako se Tether kao stablecoin razlikuje od Bitcoina?

Kako smo već objasnili, stablecoin je kriptovaluta kojoj se cilj održati nepromjenjenu cijenu. Bitcoin je s druge strane najveća svjetska kriptovaluta čija je vrijednost promjenjive prirode. Koncept stabilnih kovanica uveden je samo kako bi se smanjio efekt volatilnosti Bitcoina i ostalih kriptovaluta, te kako bi se podigla razina neizvjesnosti prilikom ulaganja u kripto. Bitcoin je jedna od najpopularnijih kriptovaluta čija cijena u kratkom periodu i raste i pada – zbog čega trgovci čekaju pravo vrijeme za razmjenu svojih Bitcoina. Stabilni novčići čija je vrijednost samo jednaka bilo kojoj fiat valuti, pomažu pri razmjeni kriptovaluta poput Bitcoina, ate generalno stabiliziraju nestabilno kripto tržište.

Kako se Tehter kao stablecoin razlikuje od Bitcoina?

Kako smo već objasnili, stablecoin je kriptovaluta kojoj se cilj održati nepromjenjenu cijenu. Bitcoin je s druge strane najveća svjetska kriptovaluta čija je vrijednost promjenjive prirode. Koncept stabilnih kovanica uveden je samo kako bi se smanjio efekt volatilnosti Bitcoina i ostalih kriptovaluta, te kako bi se podigla razina neizvjesnosti prilikom ulaganja u kripto. Bitcoin je jedna od najpopularnijih kriptovaluta čija cijena u kratkom periodu i raste i pada – zbog čega trgovci čekaju pravo vrijeme za razmjenu svojih Bitcoina. Stabilni novčići čija je vrijednost samo jednaka bilo kojoj fiat valuti, pomažu pri razmjeni kriptovaluta poput Bitcoina, ate generalno stabiliziraju nestabilno kripto tržište.

bitcoin vs tether

Kako i gdje možeš kupiti Tether?

Tether tokeni mogu se kupiti i prodati na burzama kriptovaluta uključujući Binance, CoinSpot, Bitfinex i Kraken, ali ga možeš kupiti / prodati i kod nas – i to na dvije lokacije kriptomata u Zagrebu. Ovdje pogledaj sve detalje o našim trenutno dostupnim lokacijama. Na našem webu možeš pronaći i upute o tome kako se koristi kriptomat, a ako negdje zapneš – obrati nam se direktno putem Instagrama. Kako bi ti olakšali, pripremili smo odvojene upute za kupnju, kao i za prodaju svih dostupnih kriptovaluta putem kriptomata. Kreni u svoju kripto priču i zapamti – nedaj se smesti!

Do sljedećeg kripto bloga, 

Tvoj Kriptomat.hr Tim

Bitcoin Halving

bitcoin halving

Kako funkcionira Bitcoin Halving?

Posljednji halving bitcoina dogodio se 11. svibnja 2020., a sljedeći se očekuje 2024. – ali što je zapravo halving, kako ga prevodimo na Hrvatski jezik, kako utječe na cijenu kriptovalute i što znači za rudare? Saznaj u našem novom blogu. Bitcoin halving, ili kako bi rekli na Hrvatskom – “prepolovljenje” bitcoina naziv je za jedan od najvažnijih događaja u povijesti Bitcoina.

U svibnju 2020. broj bitcoina (BTC) koji ulazi u opticaj svakih 10 minuta – poznat kao block rewards, pao je za polovicu – s 12,5 na 6,25. Halving se događa repetitivno svakih 210.000 blokova, što je otprilike svake četiri godine, a prije 2020. – dogodio se dvaput. Kako se uz bitcoin halving veže očekivani rast vrijednosti,  taj se događaj budno prati i iščekuje. Naime, halvingom se broj novih bitcoina koji ulaze u optjecaj smanjuje, dok potražnja, u teoriji – ostaje ista. Dugoročno, to utječe na rast vrijednosti bitcoina.


Halving u par točaka

  • Novi bitcoini ulaze u optjecaj kao nagrade za blokove, proizvedene naporima “rudara” (engl. miners) koji koriste  elektroničku opremu kako bi ih zaradili, odnosno “izrudarili”;
  • Otprilike svake četiri godine, ukupan broj bitcoina koje rudari potencijalno mogu osvojiti prepolovi se;
    2009. sustav je nagrađivao uspješne rudare s nagradom od 50 bitcoina svakih 10 minuta;
  • Tri prepolovljenja kasnije, nagrada je pala na 6,25 bitcoina koji se isplaćuju svakih 10 minuta;
  • Proces će završiti kada broj bitcoina u optjecaju dosegne 21 milijun;
  • Popularna je procjena da će se to dogoditi negdje oko 2140. godine, točnije na 33. halvingu.

Što se očekuje od sljedećeg halvinga?

Mnoga su predviđanja o tome kako će se sljedeći halving odraziti na vrijednost ove kriptovalute. To ovisi o samom prepolovljenju, ali i o odgovoru tržišta. Prema riječima suosnivača PoWxa – neprofitne organizacije za kripto istraživanja – bit će manje bitcoina dostupnih za kupnju, u slučaju da rudari budu imali manje za prodaju. Svakako, periodični pad stope kovanja Bitcoina (engl. Minting rate) mogao bi imati dublji značaj za funkcioniranje ove kriptovalute – osim kratkoročnog rasta cijene. Ne smijemo zaboraviti da je nagrada za blok važna komponenta Bitcoina, te ima ulogu održati sigurnost ovog sustava bez centralnog vođe. Kako će se nagrada bude smanjivala u narednim desetljećima – to će neminovno utjecati na način funkcioniranja samog procesa nagrađivanja.

Kako će halving utjecati na cijenu bitcoina?

Prepolovljenje bitcoina privlači toliko pozornosti uglavnom zato što mnogi vjeruju da će dovesti do povećanja cijene. Istina je da u osnovi nitko ne zna što će se uistinu dogoditi. 

Bitcoin je do sada doživio tri prepolovljenja:

Prepolovljenje iz 2012. pokazalo je kako će tržišta odgovoriti na Nakamotov raspored opskrbe. Do tada Bitcoin zajednica nije znala kako bi nagli pad nagrada utjecao na mrežu. Kako se tada pokazalo – cijena je počela rasti nedugo nakon prepolovljenja. Drugo prepolovljenje iz 2016. bilo je očekivano, pratilo se live, a Blockchain.com uveo je i “odbrojavanje”. Svaki halving potaknuo je snažne špekulacije o tome kako će taj događaj utjecati na cijenu bitcoina. Dana 16. srpnja 2016., na dan drugog prepolovljenja, cijena je pala za 10 posto na 610 dolara, ali se zatim vratila na razinu prije halvinga. Iako je utjecaj halvinga na cijenu inicijalno bio mali – tržište je na kraju tijekom godine ipak pokazivalo reakcije uzrokovane drugim prepolovljenjem. Neki tvrde da je povećanje vrijednosti bitcoina, koje je uslijedilo, zapravo odgođeni rezultat (engl. Delayed effect) halvinga. Osnovna je premisa da kada ponuda bitcoina opadne, potražnja za bitcoinom ostaje ista, te gura cijenu prema gore. Ako pogledamo cijenu bitcoina 365 dana nakon drugog prepolovljenja, možemo vidjeti da je porasla za 284%. Ako se osvrnemo na najnovije prepolovljenje, također možemo vidjeti da je cijena bitcoina nastavila rasti tijekom cijele godine, ali je ovog puta povećanje bilo od preko više od 559%.

Tko je odabrao raspored distribucije Bitcoina?

Tvorci Bitcoina pod pseudonimom Satoshi Nakamoto nestali su otprilike godinu dana nakon što je Bitcoin pušten u svijet. Iako govorimo u množini, moguće je da se radilo i o pojedincu. Danas, tvorac ili tvorci nisu tu da objasne zašto su odabrali baš ovakvu formulu za dodavanje novih bitcoina u optjecaj, ali nam prvi e-mailovi poslani od Nakamoto skupine, ipak nam ponešto otkrivaju. Ubrzo nakon objavljivanja Bitcoinovog “White Papera”, Nakamoto je sažeo različite načine prema kojima bi se mogla odvijati njihova monetarna politika, odnosno, raspored po kojem rudari dobivaju nagrade za blokove. Tijekom razvoja, uzimali su u obzir okolnosti u kojima bi njihova politika mogla dovesti do deflacije (kada se kupovna moć valute poveća) ili inflacije (kada cijene dobara i usluga koje se mogu kupiti valutom rastu).

Bilo kako bilo – Nakamoto tada nije mogao pretpostaviti koliki će broj ljudi početi koristiti novi digitalni novac. Također, postojala je šansa da ga nitko ne počne koristiti. Od sveukupne komunikacije, jako je malo razrađeno zašto su baš odabrali formulu koju su odabrali, ali ovo znamo sa sigurnošću: “Kovanice se nekako moraju inicijalno rasporediti, a konstantna stopa se čini kao najbolja formula” – Satoshi Nakamoto.

Zašto rudari dobivaju nagrade?

mining

Bitcoin ne bi mogao funkcionirati bez blok nagrada. Kao što je pseudonimni neovisni istraživač Hasu rekao, postoje preduvjeti funkcioniranja Bitcoina. Preduvjeti se bave posjedovanjem i odgovaraju na pitanje – “tko posjeduje što i kada?”, a riješeni su kriptografijom. Samo vlasnik privatnog ključa, koji je poput tajnog pristupnog koda, može potrošiti bitcoin. Bez blok nagrada, bitcoin mreža bi bila u kaosu. Hasu objašnjava da ako bi imali dovoljno računalne snage, rudari bi mogli napasti mrežu na dva načina: 

  • dvostrukim trošenjem kovanica;
  • zaustavljanjem prolaska transakcija. 

Ali ono što ih snažno potiče da ne pokušaju ni jedno ni drugo jer bi tada riskirali svoje blok nagrade.

Drugim riječima, rudari će izgubiti novac ako se ne pridržavaju pravila. Što više računalne snage rudari usmjere prema Bitcoinu, to je teže napasti mrežu jer bi napadač trebao imati značajan dio ove procesorske snage, poznate kao hashrate, kako bi izveo takav napad. Što više novca mogu zaraditi putem blokovskih nagrada, to više rudarske moći ide Bitcoinu, a time je i sama mreža zaštićenija.

Što će se dogoditi kada blok nagrade postanu male ili nestanu? 

S obzirom na to da rudari trebaju poticaj da pošteno sudjeluju u mreži,  periodično smanjenje nagrada bi moglo postati problem. Transakcijske naknade, koje korisnici plaćaju svaki put kada pošalju transakciju, su potencijalno alternativan način na koji bi rudari mogli zarađivati novac. Teoretski, ove su naknade opcija, iako bi u praksi transakcije bez njih mogle dugo čekati na obradu, u slučaju da je mreža zagušena. Veličinu naknade postavlja korisnik ili software novčanika koji koristi. Očekuje se da će naknade postati važniji izvor naknade za rudare kako se blok nagrada bude smanjivao. Za nekoliko desetljeća kada nagrada postane premala – transakcijska naknada postat će glavna kompenzacija rudarima. S druge strane, postoji i velika šansa da transakcijske naknade neće biti dovoljna nagrada. To znači da će transakcije s vremenom možda morati postati skuplje kako bi mreža bila sigurna.

Tradicionalne valute i središnje banke

Kod većine državnih valuta središnja banka, poput Federalnih rezervi SAD-a, ima na raspolaganju alate koji joj omogućuju dodavanje ili uklanjanje dolara iz optjecaja. Ako je gospodarstvo u padu, Fed može povećati cirkulaciju i potaknuti kreditiranje kupnjom vrijednosnih papira od banaka. Alternativno, ako Fed želi reducirati količinu dolara u optjecaju – može prodati vrijednosne papire sa svog računa. Bilo dobro ili loše, bitcoin je malo drugačiji od tradicionalnih valuta. Kao prvo – raspored opskrbe gotovo je uklesan u kamenu. Za razliku od monetarne politike državnih valuta, koja se odvija kroz političke procese i ljudske institucije – monetarna politika Bitcoina zapisana je u kodu koji se dijeli diljem mreže. Promjena bi zahtijevala ogromnu koordinaciju i dogovor u zajednici korisnika Bitcoina. Za razliku od većine nacionalnih valuta koje su nam poznate poput dolara ili eura, bitcoin je dizajniran s fiksnom opskrbom i predvidljivim rasporedom inflacije. Uvijek će biti samo 21 milijun bitcoina. Ovaj unaprijed određeni broj čini ih rijetkima, a upravo ta nestašica uz njihovu korisnost uvelike utječe na njihovu tržišnu vrijednost. 

Još jedna jedinstvenost Bitcoina

Bitcoin je isprogramiran na način da se nagrada za blok smanjuje s vremenom. To je još jedan aspekt u kojemu Bitcoin odstupa od norme centraliziranih financijskih sustava u kojima središnje banke kontroliraju ponudu novca. Za razliku od Bitcoinove nagrade za prepolovljeni blok, ponuda dolara se otprilike utrostručila od 2000. Nakamoto skupina dala je naslutiti da je Bitcoin kreiran iz političkih razloga zbog kontroverzne izjave koja glasi poput naslova iz magazina “The Times”. Smatra se da bi Bitcoin, ako bude široko i dugoročno prihvaćen – potencijalno mogao smanjiti moć banaka i vlada nad monetarnom politikom. U Bitcoinovom sustavu, onemogućeno je kreiranje centralne monopolističke moći.

Želiš znati više?

Ako želiš znati više o Bitcoinu, pročitaj naš blog  o: 

Za sva pitanja, stojimo na raspolaganju. Posalji dm na instagramu ili “šibni” email

Ako posjetiš neki od naših kriptomat uređaja, nedaj se smesti. Pogledaj upute na Kriptomat.hr, a ako negdje zapnes računaj na našu pomoć.

Do sljedečeg bloga,

Tvoj Kriptomat.hr Tim

Pad FTX burze

FTX hack

Pad FTX burze: Što se zbilo i kako se zaštiti kao korisnik?

Baš kada smo pomislili kako je kraj iznenađenjima – svjedočimo najluđim danima u kriptu u posljednjih nekoliko godina. Nakon što je kripto tržište izdržalo povećanje kamatnih stopa, svi smo se nadali rastu vrijednosti kriptovaluta. Razlog tome je da ovo tržište nekako uvijek reagira drugačije od ostalih tržišta – kako na ekonomske, tako i na energetske krize. Međutim, onda su svi događaji na tržištu, u koje svrstavamo i neprestane Twitter rasprave između najvećih igrača u kripto svijetu – rezultirali jednim od najznačajnijih događaja u povijesti kriptovaluta, a to je kolaps FTX burze zbog njene smanjenje likvidnosti.

Što zapravo znači kriza likvidnosti?

To znači da FTX mjenjačnica više nije u stanju vratiti kriptovalute koje korisnici drže na toj burzi jer je FTX na neki način ostao bez njih. Izgleda da su FTX i Alameda Research trgovali kriptovalutama korisnika položenim na burzu, te da je zbog tih radnji  i niza drugih financijskih nepravilnosti – Binance odbio prvotno namjeravanu kupnju FTX-a. Ako se ovo dokaže točno – CEO FTX-a, Sam Bankman Fried – morat će pravno odgovarati, a trenutno je u tijeku istraga na Bahamima.FTT token, kojeg je FTX koristio kao kolateral u mnogim posudbama – u posljednjih je par dana doživio pad od preko 70%. FTT token je pokušan biti obranjen uz podršku od 22 dolara na taj token, ali s obzirom na to da je to “probijeno” – upitno je što će se dogoditi dalje, ali izgledno je da će doći do nule. Trenutno vrijedi manje od 2 dolara.  

Evo nekih od izjava Binanceovog CEO-a, “cz_binance” koji su prethodili bankrotu FTX-a:

CZ

CZ se javno izjasnio kako je poučen greškama koje je Binance do sada skupo platio u slučaju kriptovalute LUNA – donio odluku da se Binance “oslobodi” kriptovalute FTT koju je dobio kao kompenzaciju za suradnju s FTX burzom. Kao razlog za ovaj potez, naveo je da ne želi podržavati one koji lobiraju protiv drugih u kripto industriji, pri tome aludirajući na blisku povezanost CEO- a FTX-a s političarima i regulatornim tijelima u Americi, a koje je Sam Fried okretao protiv Binance burze.

Informativni dio

FTX mjenjačnica jedna je od najvećih rivala Binancea, te je uz Coinbase, jedina koja je išla rame uz rame s inovativnim rješenjima po kojima je Binance poznat. Nakon objava na Tweeteru, skeptici, investitori i korisnici FTX burze, počeli su povlačiti kriptovalute i novac, ne želeći se prepustiti riziku zbog sukoba dva najveća igrača na tržištu. To je dovelo do velikih i vidljivih promjena na FTX burzi:

  • FTX rezerve stabilnih novčića pale su na godišnji minimum, odnosno za 91% ako uzmemo u obzir zadnja dva tjedna;
  • Glavni novčanik FTX burze ima izuzetno nizak balans – novčanik je početkom  tjedna imao oko dvije milijarde dolara u različitim tokenima, od kojih je više od 50% , odnosno 1,1 milijarda dolara bila u FTT tokenu – izvorom tokenu burze.
  • Vlasnik FTX-a imao je jasan odgovor na Binanceove inicijalne optužbe, te je poslao poruku da korisnici ne moraju brinuti, te kako je s FTX burzom sve u redu. Nažalost, ova poruka je povučena, te više ne vrijedi jer je FTX samo nastavio tonuti dublje.
  • Kripto analitičari i stručnjaci napravili su reviziju financijskih podataka FTX burze, te su naišli na rupe, kao i na insolventne brojke. Potom je nastao muk, a FTX je stopirao povlačenja sredstava s njihove burze. Ono što je uslijedilo je neočekivano javno traženje pomoći FTX-ovog vođe, i to od samog CZ-a.
  • Kao odgovor na poziv upomoć – Binance je inicijalno izrazio namjeru kupnje FTX burze, a Sam se javno zahvalio. Međutim – opet prevrat! Binance je ipak odustao od kupnje, što je još više utjecalo na negativnu percepciju FTX-a u javnosti.

Nakon odbijanja kupnje FTX-a,  uslijedila je i izjava CZ-a na Twitteru:

binance against FTX

Postoje špekulacije o tome kako je ova cijela situacija pokrenuta od strane Binancea kako bi “ubio” FTX burzu kao svog najvećeg konkurenta. Prema ovoj teoriji, retrospektiva bi izgledala ovako:

  • Binance je pokrenuo glasinu o FTX;
  • Binance je postao prijetnja FTX-u  jer su htjeli prodati ogromnu količinu njihovih tokena;
  • Binance je imao namjeru kupiti FTX, svog glavnog konkurenta, kako bi ih spasio od propadanja, ali je od te namjere odustao.

Trgovci na kripto tržištu, preplašeni nakon ovako eksplozivnog i neočekivanog razvoja događaja, nisu sigurni kome da vjeruju u ovim situacijama, te sumnjaju u likvidnost ostalih burzi, s obzirom na to da pad FTX-a može pokrenuti “domino efekt”. Najveći gubitnici sukladno ovom razvoju događaja upravo su kriptovalute koje su imale usku povezanost s FTX i Alameda Research firmama, ali i sami korisnici FTX burze. Kako je vrijednost FTT tokena pala gotovo na nulu, za sada nema mjesta optimizmu. Ako uzmemo u obzir da je Binance tek nakon što je “zavirio” dublje u poslovanje FTX-a ipak odlučio da neće kupiti burzu, možemo zaključiti da je situacija zaista bila loša. 

Trenutno stanje

FTX – jedna od najvećih svjetskih platformi za razmjenu kriptovaluta, nalazi se u velikim financijskim previranjima. Na svom je vrhuncu FTX je bio procijenjen na 32 milijarde dolara, a 11.11.2022. tvrtka je podnijela stečajni zahtjev, nakon što je konkurentska offshore kripto burza – Binance, odustala od ugovora o njezinoj kupnji, a korisnici su povukli iznos od oko 6 milijardi dolara sredstava s FTX-a. Sam Freidman, CEO FTX-a, odstupio je s mjesta izvršnog direktora u petak nakon što je uvidio kako mu je procijenjena neto vrijednost pala za milijarde gotovo preko noći, dok je njegova platforma za razmjenu kriptovaluta na rubu propasti. Između 8. i 9. studenoga Samova neto vrijednost pala je na 991,5 milijuna dolara, što je pad od oko 94% u odnosu na njegovih procijenjenih 15,2 milijarde dolara prije ovog događaja.

Što možemo naučiti za dalje?

Nikada, ali nikada nemoj “čuvati”svoje kriptovalute u online mjenjačnica, a kao što su FTX i Binance, ma koliko god one bile velike. Drugim riječima, nikad nemoj “čuvati” svoje kriptovalute u hot walletima, a pogotovo ne na platformama koje vam ne daju pristup privatnim ključevima od kriptovaluta. Hot Wallett ilitiga vrući novčanik odnosi se na virtualni novčanik kriptovalute koji je dostupan na mreži, a olakšava posredujuće transakcije kriptovalute između vlasnika i kupaca. Zbirka privatnih ključeva pohranjenih u programu spojenom na internet koristi se za pohranu i slanje različitih valuta kao što je Bitcoin. Umjesto da svoje kriptovalute pohranjuješ u hot walletu, prebaci ih tamo samo u svrhu trgovanja, a onda, po obavljenom poslu – ponovno ih vrati na svoj cold wallet ilitiga ledger. Cold walletu je pak potrebna online povezanost samo u trenutku slanja i primanja kriptovalute, a za pohranu – funkcionira u potpunosti offline. Jedan od glavnih rizika burzi i ostalih centraliziranih financijskih institucija je upravo u tome što sredstva korisnika nisu u rukama korisnika. Zbog toga – u kriznim situacijama kada burzi ponestane likvidnosti, oni koji ispaštaju su korisnici.

crypto currency

Ponovimo, što se to sve zbilo u kripto svijetu?

Evo brzog pregleda događaja koji su definirali najluđi tjedan u povijesti kriptovaluta. Iako smo i prije svjedočili mnoštvu jednokratnih incidenata koji su okrenuli tržište naglavačke – poput hakiranja Mt. Gox burze (2014.), Tesline kupovine Bitcoina u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara ili Muskovog pumpanja Dogecoina svojim Tweetovima – nikada nismo imali priliku pratiti niz događaja koje smo upravo vidjeli, i to u svega par dana. U sljedećim će danima bit će dosta razmišljanja o tome što je dovelo do ludila, ali za sada – dišimo duboko.

Kronološki osvrt na recentne događaje koji su potresli kripto svijet

2.11.2022.

Podaci o ključnim bilancama FTX-ove sestrinske firme Alameda Research, pokazali su velika ulaganja u FTT token. Podatke je objavio Coinbase, a time su pokrenute glasine o nesolventnosti i sumnjivim poslovima između Alamede i FTX-a.

6.11.2022.

CEO Binancea – Changpeng “CZ” Zhao izjavio je kako će Binance prodati svoj preostali dio FTT tokena. Kao odgovor na njegovu izjavu – Caroline Ellis – izvršna direktorica Alameda Researcha, kroz Tweet objavu komunicira da će Alameda otkupiti  FTT tokene od Binancea po cijeni od 22 dolara. Time je FTT token pokušao biti obranjen, ali ipak neuspješno s obzirom na to da je to vrijednost od 22 dolara “probijena”.

8.11.2022.

Cijena FTT tokena pada ispod 22 dolara, a Binance objavljuje neobvezujuće pismo namjere o kupnji FTX-a, nakon što temeljito proanaliziraju financijske knjige i zajmove FTX-a.

9.11.2022.

Nakon jednog dana, Binance odustaje od kupnje FTX-a, te se povlači i službeno iz FTX ugovora.

10.11.2022.

CEO FTX-a izjavljuje da  se Alameda Research – trgovačka tvrtka koju je osnovao Sam Bankman-Fried zatvara. Istovremeno se bankrotirani FTX suočava se s kaznenom istragom na Bahamima: Lokalna regulatorna tijela su zamrznula imovinu FTX Digital Marketsa i svih uključenih strana, nazivajući to “razboritim postupkom” za “očuvanje imovine i stabilizaciju tvrtke”. Komisija za vrijednosne papire Bahama također je suspendirala registraciju FTX-a i imenovala odvjetnika za privremeno upravljanje imovinom. Prema komisiji, istina je da se imovinom klijenata loše postupalo i upravljalo, te da je imovina prebačena na Alameda Research. Bilo kakve radnje takve vrste su potencijalno su nezakonite.

11.11.2022.

FTX podnosi zahtjeve za zaštitu od bankrota u SAD-u.

Što ako je bankrot FTX-a zapravo hack?

hacker-hacking

Iako se danima priča o bankrotu FTX-a, postoji šansa da nije sve onako kako se činilo na prvu. S obzirom na to da je stotine milijuna dolara misteriozno povučeno s FTX burze tijekom kolapsa u petak, javila se sumnja da se zapravo radi o hakerskom incidentu. Naime, FTX je istog dana izjavio da razmatra niz “abnormalnih” transakcija imovine. Kasnija je analiza pokazala da je potencijalno ukradeno više od pola milijarde.

Događaji koji idu u prilog “FTX Hacku”

  • Telegram admin objavljuje da je FTX hakiran, da u aplikaciji postoji malware, te da su službene web stranice zaražene trojancem;
  • Telegram admin objavljuje da šalje sav kripto u sigurno skladište (engl. cold storage) zbog bankrota, da onemogući dodatne gubitke zbog neautoriziranih transakcija;
  • Korisnici platformi FTX.com i FTX.us odjednom prijavljuju kako nemaju sredstava u svom walletu (napomena, prije svih ovotjednih zbivanja, FTX.us je garantirao pokriće za svoje američke korisnike);
  • Analitičari analizom otkrivaju da je odljev ETH tokena, Solana i Binance Chain tokena išao prema decentraliziranim mjenjačnicama kao što je 1inch.

Prema ovim događajima, haker je uspio je ukrasti 477milijuna dolara od ukupno 650 milijuna dolara premještenih na lanac 11. studenog, a trenutno drži 62 milijuna dolara ukupneimovine. Kriptoanalitičar ZachXBT, podijelio je na Twitteru da je nedavno kretanje sredstava samo lažiranje tokena u lancu. Objašnjava da se standardne ERC-20 funkcije “transfer i “transfer from” mogu modificirati kako bi se omogućilo da bilo koja proizvoljna adresa bude pošiljatelj tokena, sve dok je to navedeno unutar pametnog ugovora (engl. Smart contract). To dalje rezultiraprijenosom tokenaa s drugačijee adrese s koje se inicirala transakcija. Ovi tokeni mogu se poslati na bilo koju adresu i zatim poslati s te adrese (na bilo koju drugu adresu) bez da vlasnik adrese ima ikakvu kontrolu nad tim tokenima. Ako otvorite transakciju i vidite “transfer from” – prikazat će se druga adresa. Analitičari ovu pojavu nazivaju “on-chain spoofing”.

Što ako se radi o međusobnom interesu FTX globala i FTX.US-a?

Još je jedna činjenica zanimljiva – a to je da su hakeri uspjeli isušiti sredstva iz FTX globala i FTX.US-a skoro istovremeno, unatoč tome što su ova dva entiteta bila potpuno neovisna. To je  nadalje pokrenulo glasine da je zapravo riječ o unutarnjim interesima. S obzirom na to da zasad nema dokaza o tome da je privatni ključ kompromitiran, opravdano je sumnjati i u teoriju da je netko s pristupom međusobno neovisnim FTX burzama iscenirao sve i prebacio sredstva.

Kako se ovo sve odrazilo na vrijednost Bitcoina?

Bitcoin (BTC) je pao za 22% u razdoblju od sedam dana do 14.11.2022., a analitičari se trenutno trude procijeniti kako će se tržište digitalne imovine ponašati, te koje posljedice “prijete” blockchain industriji koja je pogođena  FTX skandalom. Kratkoročno, bit će bolno za kripto trgovce koji su izgubili svoja sredstva čuvana na FTX burzi, a dugoročno se očekuje daljnja volatilnost cijena u kripto ekosustavu. FTX-ova digitalna imovina vjerojatno će biti najteže pogođena. 

Sigurni smo kako će po pitanju FTX-a stizati još novih saznanja, a mi ćemo ih nastojati popratiti. Kako bi ostao na izvoru provjerenih i aktualnih informacija iz crypto svijeta, ostani uz nas, prati naše objave na Instagramu, te redovito čitaj Kriptomat blog. Provjerene informacije su važne kako bi donio ispravne odluke o ulaganjima, ali i o “čuvanju” svojih kriptovaluta. Za sva pitanja, prijedloge i komentare – javi nam se i zaprati nas na Instagramu.

Do sljedećeg bloga,

Tvoj Kriptomat.hr Tim

Što je Blockchain?

blockchain, lanac blokova

Što je to Blockchain?

Blockchain je stalno rastući popis elektroničkih zapisa u stvarnom vremenu, pri čemu svaki blok sadrži vremensku oznaku, informacije o prethodnom bloku u lancu i podatke. Arhitektura blockchaina je stoga otporna na promjene podataka unutar lanca blokova. Prvi prototip blockchaina javlja se u ranima devedesetima kada su znanstvenik Stuart Haber i fizičar W. Scott Stornetta primijenili kriptografske tehnike u lancu blokova kako bi zaštitili digitalne podatke i dokumente od potencijalnih zlouporaba. Taj je događaj nadalje inspirirao i mnoge druge programere i kriptografske entuzijaste, što je na kraju dovelo do stvaranja Bitcoina kao prvog decentraliziranog digitalnog “keš”  sustava ili jednostavno – prve kriptovalute. BItcoinov “White Paper” objavljen  je 2008. pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Bitcoin protokol, koji u svojoj jezgri ima nepromjenjivi, distribuirani blockchain – od tada je nastavio inspirirati druge da razviju brojne druge kriptovalute i tokene koje su temeljene na blockchainu.

Blockchain tehnologija

Iako je blockchain tehnologija starija od Bitcoina – ona je temeljna komponenta većine mreža kriptovaluta koja djeluje kao decentralizirana, distribuirana i javna digitalna knjiga koja u lancu blokova trajno evidentira sve prethodno potvrđene transakcije. Transakcije na blockchainu odvijaju se unutar “peer-to-peer” mreže globalno distribuiranih računala. Svako računalo predstavlja “čvor” u mreži (eng. “nodes” ) koji sadrži kopiju blockchaina, te pridonosi funkcioniranju i sigurnosti cijele mreže. Ovakva se tehnologija naziva tehnologija distribuirane knjige odnosno distributed ledger technology (DLT).Baziran na DLT vrsti tehnologije – Bitcoin je prva decentralizirana digitalna valuta koja ne zahtijeva posredovanje treće strane kako bi se transakcije odvile. Više o Bitcoinu možeš pročitati na našem blogu koji te detaljno vodi kroz sve o ovoj kriptovaluti, a i detaljnije objašnjava njegov konsenzus mehanizam. Također, na jednom od naših prethodno objavljenih blogova, možeš saznati sve o razlikama između bitcoina i zlata.

Dizajniran s ciljem da bude otporan na izmjene i prijevare poput primjerice dvostrukog trošenja, blockchain danas omogućava instant transakcije u svega nekoliko minuta – i to bilo gdje u svijetu. Podaci koji se u većini slučajeva pohranjuju na blockchain mreži su upravo transakcije prodaje i kupnje kriptovaluta, a možemo reći da blockchain funkcionira poput “digitalne knjige” koja sadrži sve bitne informacije o transakcijama kao što su sudionici, iznosi, uspješnost. Kod bitcoina, govorimo o takozvanom “Proof-of-Work” konsenzus mehanizmu, koji je  upravo ono što omogućava Bitcoinu da njegov blockchain može kontinuirano raditi kao distribuirana mreža, čak i ako se neki od sudionika pokaže nepoštenost ili neučinkovitu funkcionalnost. Algoritam na kojem se temelji konsenzus važan je za proces rudarenja Bitcoina  (eng. mining).

Blockchain Tehnologija – Distributed ledger technology (DLT) Iako je dizajniran da radi kao distribuirana digitalna knjiga na decentraliziranim sustavima – blockchain se može postaviti i na centralizirane sustave kako bi se osigurao integritet podataka i kst svim korisnicima.

Kako funkcionira?

Crypto transactions

Uzmimo Ivicu i Maricu kao primjer i zamislimo da se između njih događa transakcija. Za početak, Ivica kupuje od Marice određenu količinu bitcoina ili neke druge kriptovalute. Nakon što je transakcija izvršena i potvrđena – svi detalji te kupoprodaje bilježe se i dodaju na popis. Svi popisi koji sadrže podatke o transakcijama pohranjuju se u jedan od blokova u lancu, od kojih svaki ima svoj limit, odnosno – ne može primiti beskonačan broj popisa transakcija. Taj broj ovisi o potencijalu pojedine mreže. Kada se jedan blok napuni, on se spaja na prethodni blok, pri čemu postaje dio jednog dugog, kronološki složenog lanca. Nove transakcije se nadalje dodaju na popis, koji se nadalje pohranje u prvi sljedeći prazni blok. Popisi su spremljeni u blok na način da se podaci ne mogu mijenjati, te da pružaju kronološki uvid u povijesti transakcija. 

Potvrđivanje transakcija

Lanac blokova pokreće mreža računala, što znači da svako računalo koje  koristi blockchain istovremeno djeluje i kao njegov pokretač. Kako bi postao dio mreže, potreban ti je pristup internetu i računalo. Sva računala, odnosno svi sudionici u lancu, provjeravaju detalje transakcije kako bi se utvrdilo je li ona valjana. Jedan od načina provjere transakija je uz pomoć explorera koji mogu biti vezani za samo jednu kriptovalutu, kao što je to u slučaju Bitcoina – Blockchain explorer, ili za više kriptovaluta – Blockchair explorer. S obzirom na to da svako računalo može vidjeti transakcije iz prethodnih blokova, sudionici lako mogu utvrditi valjanost novih transakcija. Nakon što računala odobre transakciju, ona se pohranjuje u blok i dodaje u lanac, nakon čega se više ne može promijeniti. 

Glavne značajke blockchaina

  • Transparentnost: baza podataka kojoj imaju pristup svi korisnici blockchain mreže;
  • Decentraliziranost: za razliku od većine drugih baza gdje se podaci pohranjuju u mape (eng. folderi) u kojima se mogu dodati, izmijeniti, izbrisati – Blockchain tehnologija podatke pohranjuje u decentraliziranim blokovima, i to kronološkim redom;
  • Sigurnost: podaci u blockchainu se ne mogu mijenjati, te su kriptografski zaštićeni – što garantira sigurnost svim korisnicima.

Prednosti Blockhaina

Stručnjaci diljem svijeta blockchain tehnologiju smatraju revolucionarnom za svijet financija, gaminga, zabave, ali i u razvoju znanosti. Glavne prednost blockchaina je činjenica da on ne zahtijeva uključenost treće strane kako bi se transakcije odvile. Ako se baviš trgovanjem kriptovalutama, možeš uložiti u kripto bez savjetnika i bez banke koja bi kao centralni entitet kod fiat transakcija obradila tvoje plaćanje kreditnom ili debitnom karticom.  Kod blockchain, nije ti potrebno odobrenje banke ili financijskih stručnjaka, a transakcije je moguće izvršiti u svega nekoliko minuta. 

Osim jednostavnosti, odsutnost posrednika ima i financijsku prednost jer se trećoj strani ne daje provizija, bez obzira na broj izvršenih transakcija. Blockchainovi su u vlasništvu, ali i pod upravom korisnika koji se ponašaju kao pouzdana i decentralizirana peer-to-peer baza podataka. Kopije svih transakcija na blockchainu pohranjene su na mreži distribuiranih čvorova. Svaka se transakcija provjerava prije dodavanja u blok , a sigurnost je zajamčena jer u peer-to-peer mreži ne postoji jedinstvena točka kvara.

Kod tradicionalnih baza podataka, pad centraliziranog pružatelja usluge pohrane, može dovesti sve vaše podatke izvan mreže, što nije slučaj kod blockchaina. Verifikacija se odvija na način da blockchain koristi mehanizam konsenzusa za provjeru valjanosti svake transakcije. Nakon što se transakcija potvrdi, tek se onda dodaje u blok podataka u obliku bloka. Na ovaj je način hakerima onemogućeno umetanje lažnih podataka. 

Još jedna od prednosti blockchain tehnologije  je to što podržava stvaranje novih vrsta decentraliziranih aplikacija, ali i poslovnih modela. U posljednje si se vrijeme zasigurno susreo s pojmom “NFT” (Non fungible token). Radi se o nezamjenjivom tokenu, odnosno o  kriptografski zaštićenom djeliću blockchaina koji je osmišljen na način da bude jedinstven. Svrha mu je  čuvanje vrijednosti, ali  i laka provjera, odnosno dokaz vlasništva nad drugim oblicima digitalne ili fizičke imovine. Neki od primjera su umjetnine, kolekcionarski unikati, i slično. NFT-ovi su često stvoreni kao nezamjenjivi i jedinstveni zapisi na ethereum blockchainu, na bazi Ethereum pametnih ugovora, ali postoje i NFT-ovi na drugim mrežama.  Osim nezamjenjivih tokena, blockchain je temelj za razvoj cijele generacije decentraliziranih inovativnih aplikacija (eng. DAO)  sa širokom primjenom u financijama, gamingu, znanosti.

NFT

S obzirom na to da nemaju postojeću financijsku infrastrukturu, aplikacije koje se temelje na blockchainu, pridonose financijskoj autonomiji ljudi koji  nisu korisnici banaka. Prema podacima istraživanja, čak 1,7 milijardi ljudi  na svijetu u ovom trenutku nema pristup bankarskim uslugama. S blockchain tehnologijom, svijet financijskog trgovanja i štednje postaje pristupačan svakome tko ima pametni telefon i to tijekom cijelog dana, 24/7. Ako se koristiš aplikacijama koje su temeljene na blockchainu, ne moraš čekati jutro ili ponedjeljak da se banka otvori, već putem svog pametnog telefona, možeš obaviti sve sam, bez posrednika jer je blockchain mreža uvijek spremna.

Nedostaci Blockhaina

Osim svih spomenutih prednosti, naravno – postoji i puno nedostataka blockchaina. Iako ova tehnologija ima potencijal i široki raspon primjene, te može podržati razvoj inovativnih aplikacija i usluga, moramo uzeti u obzir da je ona isto tako vrlo kompleksna i nova. 

Ograničena skalabilnost mreže

Održavanje mreže i deficit kvalificiranih inženjera čine blockchain tehnologiju skupom za razvoj i održavanje, te stoga još uvijek nije u fazi “mainstream” primjene. Također, očekuje se i povećana brzina transakcija u budućnosti, a ona trenutno iznosi manje od 50 transakcija u sekundi kod Bitcoina i Ethereuma. Iako najsigurnije zbog decentraliziranosti, kripto rudarenje temeljeno na “Proof-of-Work” mehanizmu je izrazito štetno za okoliš zbog  potrošnje velikih količina električne energije, a koja je potrebna kako bi se svaki blok odobrio i dodao u lanac. Još jedan nedostatak vezan je za šifriranje koje je osnova za sigurnost mreže, ali ako kao korisnik izgubiš svoj privatne ključ – time gubiš  i pristup svim svojim sredstvima.  Poznati su slučajevi u kojima su korisnici izgubili milijune jer im je pristup blockchain računu bio onemogućen bez privatnog ključa.

Kako blockchain tehnologija bude sazrijevala, stručnjaci procjenjuju da će se njezino usvajanje akcelerirati, Predviđa se da će dodana vrijednost blockchaina porasti na 176 milijardi dolara do 2025. godine – pri čemu se u vrijednost uključuju i nefinancijske upotrebe tehnologije, primjerice u  znanosti. 

Na koje se načine primjenjuje blockchain tehnologija?

Znanost i zdravstvo

Prema PreScoutovom izvješću, razvoj lijekova i upravljanje lancem opskrbe, upravljanje kliničkim istraživanjima, te personalizirani pristup pacijentu su tri područja s najvećim potencijalom za usvajanje i širenje utjecaja blockchaina. Kod proizvodnje lijekova i upravljanja opskrbnim lancem – blockchain može biti vrlo učinkovit kao sigurnosno rješenje.  Naime, identifikacija podrijetla i praćenje razvoja lijekova su dva ključna područja koja su u ne blockchain svijetu pod nadležnosti centraliziranih institucija javnog zdravstva. Ovdje, blockchain uvelike može pružiti sigurnost pri pohrani podataka zbog nemogućnosti mijenjanja zapisa o serijama farmaceutskih sastojaka u procesu  proizvodnje. Trenutačni procesi koji identificiraju porijeklo lijeka i praćenje opskrbnog lanca rascjepkani su zbog silosa koji se stvaraju  u bazama podataka, te ostavljaju prostora za ljudske pogreške, ali i malverzacije.

Jedan od dosadašnjih primjera blockchain-health suradnje, je ona između FDA (vladine organizacija za javno zdravstvo – Food and Drugs Administration) i IBM-a. U ovoj suradnji, blockchain se primjenjuje za identifikaciju, za praćenje lijekova na recept, i za distribuciju cjepiva. 

Što se tiče  kliničkih ispitivanja – benefiti primjene tehnologije lanca blokova – još su veći. Kako se tu se susrećemo s velikim brojem sudionika koji uključuju pacijente/ispitanike, sponzore, dobavljače lijekova i medicinskih uređaja, ispitivače, liječnike i medicinske sestre,  te razna državna regulatorna tijela – veliki je naglasak na potrebi za  visokom razinom sigurnosti. Osjetljivi podaci, uključujući zdravstvene kartone pacijenata i ishode kliničkih ispitivanja, moraju ostati potpuno privatni i sigurni, s tim da se cijeli proces mora voditi transparentno za sve sudionike ispitivanja. Stoga su klinička ispitivanja savršen teren za primjenu blockchain tehnologije – koja omogućuje nepromjenjivost zapisa podataka, skalabilnost, kao i različite razine dopuštenja za različite razine pristupa podacima.

Korištenje blockchaina u svrhu personalizirane medicine i individualnog pristupa pacijentu temelji se na “pametnim ugovorima” (eng. smart contracts). Ovdje se, pametnim ugovorima omogućava  davanje pristanka za upravljanje zdravstvenim podacima i lijekovima na recept, upravljanje zahtjevima pacijenata, itd. Projekt Prescrypt, kojeg provodi Deloitte u Nizozemskoj, koristi blockchain tehnologiju gdje se blokovima povezuju recepti lijekova za sigurnu komunikaciju, praćenje upotrebe i analizu od strane zdravstvenih radnika.

Nekretnine

Bilo da se radi o vlasničkim pravima, veličini i lokaciji nekretnine, vrsti zemljišta – blockchain tehnologija uvodi veću transparentnost u industriju nekretnina, ali i u transakcije između ugovornih strana. Procjenjuje se da će u budućnosti, sve nekretnine biti kupljene na blockchainu. Zapravo, blockchain nekretnina već postaje sve popularniji kao način na koji kupci, prodavači i investitori međusobno komuniciraju. Korištenjem tehnologije distribuirane knjige (DLT), povećava se povjerenje kroz veću transparentnost, a upravo je povjerenje u sektoru kupoprodaje nekretnina – imperativ. Blockchain za nekretnine također ubrzava ugovorne procese, štedi vrijeme i smanjuje troškove.

Glasanje

 U Hrvatskoj, trenutno svjedočimo velikoj javnoj raspravi, ali i prijeko potrebnoj revoluciji u sistemu glasanja. Iako se kod nas primjena blockchaina vjerojatno neće dogoditi skoro – benefiti korištenja blockchain tehnologije za poboljšanje transparentnosti u demokratskim izborima su evidentni. Najčešće spomenuti argumenti  sugeriraju da bi primjena blockchaina mogla spriječiti potencijalne prevare birača, te ponuditi jednostavan način prebrojavanja glasova.

Budućnost Blockchaina

Iako su kriptovalute koje se temelje na lancima blokova uporno bile na naslovnicama posljednjih godina, a mnogi  su sustave decentraliziranog financiranja (DeFi) smatrali ‘Divljim zapadom’ u bankarskom sektoru – blockchain tehnologija se i dalje razvija, te pronalazi sve širu primjenu. Ideja o tome da će se zadržati status quo u svijetu kojeg poznajemo danas je farsa, s obzirom na to da se središnje banke diljem svijeta trude razviti vlastitu ponudu kriptovaluta koje su vezane za fiat valutu, primjerice američki dolar. Takve kriptovalute poznate su kao stabilne kovanice (eng. stablecoin) o kojima ćemo ti pričati u jednom od naših budućih blogova. 

Na razini EU, raspravlja se o prijedlogu zakona o uvođenju digitalnog eura, dok USA prednjači s uredbom o planu za digitalnu imovinu u SAD-u, uključujući i mogućnost uvođenja digitalnog dolara. Također, veliki globalni lanci za online trgovinu kao što su Amazon, Alibaba, sigurno će uvidjeti benefite uvođenja blockchain tehnologije, te će početi prihvaćati kriptovalute kao plaćanje roba i usluga kako bi povećali broj transakcija u sekundi. Ono što ipak ne ide u prilog blockchainu je ekološki utjecaj, odnosno prevelika potrošnja energije, koja je povezana sa osiguravanjem visoke razine sigurnosti svih transakcija na blockchainu. U kombinaciji s diskusijom o klimatskim promjenama – to bi moglo usporiti usvajanje blockchain tehnologije u mainstream svijetu. 

Mi se veselimo vidjeti kako će se stvari dalje razvijati, a do tada se nadamo manjoj volatilnosti na tržištu kriptovaluta, kao i rastu vrijednosti. U sljedećim blogovima otkrit ćemo ti više o zanimljivostima vezanim za razvoj blockchain tehnologije,  ali i o drugim kriptovalutama koje se temelje na blockchain protokolu.Osim toga, uvest ćemo te i u zanimljivu raspravu o tome troši li blockhain zaista toliko puno energije ili je to običan mit. 

Do tada, imaš materijala za čitanje, a  mi smo tu da odgovorimo na tvoja pitanja! Zaprati nas i javi nam se na Instagramu. Veselimo se tvom komentaru ili upitu. Možda se sretnemo i na jednom od Kriptomat.hr uređaja u gradu, a trenutno dostupne lokacije otkrij putem našeg weba. 

Do sljedečeg bloga,  

Tvoj Kriptomat.hr Tim

Porezi

Crypto taxes

Porez na kriptovalute u Hrvatskoj

Dobar  dan i dobro došao u naš novi blog post o porezima na kriptovalute u Republici Hrvatskoj. Osim Hrvatske, kratko ćemo se osvrnuti i na stanje s oporezivanjem kriptovaluta u drugim državama svijeta. Složit ćemo se s tobom – porezi nisu najuzbudljiviji dio bavljenja kriptovalutama, ali “što je, tu je” – na nama je da ih zajedno savladamo. 

Iako se čine kompleksnim – danas ćemo naučiti sve o plaćanju – kako, kada i gdje?

E, a onda više nema mjesta za strah i zabrinutost!

Iako Republika Hrvatska još uvijek nema jasan zakon o kriptovalutma, za sad polazi od EU zakona iz 2013. prema kojem se obračunava s kripto obveznicima. Napomenut ćemo – Hrvatska definitivno nije “najfriendly” država za kripto trgovce  i minere, ali, to ne znači da to tek neće postati. Bilo kako bilo, ono što je poželjno za daljnji razvoj poreznog zakona je suradnja između državnih poreznih tijela i kripto zajednice.

Osnovni porezni pojmovi

Upoznajmo se s osnovnim pojmovima kako bi uopće razumio na što točno moraš platiti porez 🙂

Kapitalni dobitak: Odnosi se na razliku između kupovne i prodajne cijene kriptovaluta, a taj iznos se umanjuje za  eventualne transakcijske troškove. Drugim riječima, to je dobitak koji si stekao kao razliku u vrijednosti kriptovalute u onom trenutku kada si uložio u nju, u odnosu na vrijednost kriptovalute kada si je odlučio prodati.  

Eventualni transakcijski troškovi koje imaš pravo oduzetiPrema zakonu o dohotku iz 2021. – od kapitalnog dobitka, imaš pravo oduzeti eventualne kapitalne gubitke, a na dobiveni dobitak moraš platiti porez u iznosu od 10%. Taj se iznos onda nadalje povećava za prirez koji je vezan za određenu općinu ili grad. Tako primjerice Zagreb ima najvišu stopu prireza od 18%, a  slijedi Split s 15%. U Šibeniku, govorimo o 10%, dok u Samoboru – ne postoji prirez. Na službenim stranicama porezne uprave saznaj prirez za svoju lokaciju prema adresi prebivališta ili privremenog boravišta.

Promjena jedne kriptovalute u drugu

Porez nisi dužan platiti ako mijenjaš npr. Bitcoin za Ethereum, unatoč tome što je kapitalni dobitak ostvaren. 

Hajdemo, jedan primjer!

Recimo, ti si kupio 10 bitcoina po cijeni od 600,00 USD, što znači da je tvoj ukupno uloženi iznos 6,000.00 USD. Nakon nekog vremena odlučio si  se za kupnju ethereuma, te si tih 10 jedinica bitcoina zamijenio za 118 jedinica ethereuma. U narednom periodu,  svih 118 jedinica ethereuma, odlučio si prodati. Vrijednost koju si tada mogao ostvariti za 118 jedinica je iznosila 300,00.00 USD po jedinici, te si ti time ukupno ostvario 35,400.00 USD. 

E, sad – to znači da si ostvario kapitalni dobitak trgovanjem u iznosu od 29.400,00 USD.

Ali, da si recimo odlučio prodati umjesto 118, primjerice 50 jedinica, u tom bi slučaju kao nabavnu vrijednost računao razmjerni dio vrijednosti bitcoina po kojoj si bio izvršio zamjenu kriptovaluta iz bitcoina u ethereum (u ovom slučaju to bi bila vrijednost za 4 bitcoina).

Međutim – svaka promjena kriptovalute –  bilo u HRK ili EUR od 2023. – podliježe plaćanju poreza. Zašto? Taj se trenutak pretvorbe u fiat uzima kao moment realizacije kapitalnog dobitka. Ono što bismo sugerirali svakom ulagaču – onom iskusnijem ili manje iskusnom, jest da čuva sve potvrde o tijeku novca, bilo digitalne bilo fizičke. Tako, uvijek možeš dokazati izvor zarade. 

Kako i kada platiti porez na kriptovalute?

Prema trenutnom zakonu, kod nas se investiranje u kritpovalute smatra slično kao i investiranje u dionice iz inozemstva – što znači da  si sam obavezan prijaviti svoju zaradu poreznoj upravi, podnijeti  obrazac, te platiti odgovarajući iznos poreza.

Crypto taxes

Dobra je vijest da u ova digitalna vremena, porez možeš prijaviti i online putem e-porezne. Potrebno je ispuniti i predation JOPPD obrazac kojeg možeš preuzeti online na stranicama porezne uprave, a tamo ćeš i pronaći primjere uspješno popunjenih obrazaca. 

Kada prijavljuješ, a kada plaćaš porez?

Za primitke ostvarene u prethodnoj kalendarskoj godini, porez prijavljuješ  u obliku zbirnog izvješća svih transakcija za tu prethodnu godinu, a najkasnije do veljače tekuće godine. Znači, do veljače 2023. bi trebao predati izvješća za 2022. Savjetujemo te da dokumentaciju o kupnji i prodaji čuvaš minimalno 6 godina nakon realiziranja kapitalnih dobitaka ili gubitaka, jer nakon tog perioda dolazi do perioda zastare. 

Porez na mining i staking

Kod povremenog kućnog mininga ilitiga rudarenja, ostvarenu zaradu potrebno je preračunati u kune prema srednjem tečaju na dan stjecanja prihoda (odnosno u eure od 1.1.2023.); zatim prijaviti zaradu kao drugi dohodak i platiti porez. 

Rudarenje ilitiga mining kao osnovno zanimanje   

U slučaju da ti rudarenje postane glavni izvor prihoda, a taj posao obavljaš kontinuirano s  namjerom ostvarivanja zarade tijekom duljeg perioda, obavezan si registrirati samostalnu djelatnost.

Slučajevi u kojima nije potrebno platiti porez na kriptovalute ​

Generalno govoreći, ako posjeduješ kriptovalute, ne plaćaš porez. Ono što to u praksi znači jest da si dužan platiti porez samo onda kada mijenjaš kriptovalute u svom posjedu za fiat valute (HRK, EUR, itd.). Naravno, samo ako su tijekom promjene u fiat ostvareni kapitalni dobici.

  • Ako je nakon 2 godine posjedovanja tvoja kritptovaluta otuđena (npr. darovanjem , u brakorazvodnoj parnici, itd.)
  • Ako mijenjaš kripto za kripto – npr. Bitcoin za Ethereum;
  • Ako kriptovalutu posjeduješ dulje od dvije godine – oslobođen si plaćanja poreza; međutim, ako si ti tijekom te dvije godine trgovao tom kriptovalutom, onda se to ne smatra ovim slučajem, odnosno, dužan si platiti porez; 
  • Porez ne moraš platiti ako su ukupni kapitalni gubici veći od ukupnih kapitalnih dobitaka koje se ostvario. Ovdje je važno napomenuti da kapitalni gubici vrijede isključivo unutar tekuće godine u kojoj su realizirani. 

FAQ

Što ako mi je kriptovalute netko donirao?

U slučaju da si kao fizička osoba dobio donaciju u obliku kriptovalute, to se smatra neoporezivim primitkom, ali pri tome moraju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti: Ako nema protučinidbe, te se dokumentacijom se može dokazati da su sredstva darovale druge  fizičke osobe, a koje nemaju registriranu samostalnu djelatnost.  Također je potrebno dokazati da su sredstva koja su donirana stečena iz oporezivog dohotka ili su proizašla iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom.

Ako ovi uvjeti nisu zadovoljeni,  na donaciju sam primatelj obvezan je obračunati i platiti porez po osnovi drugog dohotka, kao i  pripadajuće doprinose. U roku od 30 dana od primitka donacije  potrebno je podnijeti JOPPD obrazac. Valja istaknuti da ako se donirane kriptovalute nadalje koriste za trgovanje, a pri tome se ostvari kapitalni dobitak – tada se plaća i porez na dohodak na principu kapitalnog dobitka. 

Pravilo od dvije godine se i u ovom slučaju primjenjuje!

Ako donaciju u kriptu posjeduješ dulje od dvije godine, te ih nakon toga odlučiš prodati, također nisi obavezan platiti porez.

Što ako kriptovalute steknem kao plaću za obavljenu uslugu ili isporučena dobra?

Recimo ako imaš samostalnu djelatnost,a  onaj kojemu pružaš uslugu ili prodaješ proizvod te plati u kriptu – nisi obavezan platiti porez ukoliko je uplata išla preko platforme kao što je PayCek. Naime, prilikom uplate, automatski se vrši konverzija u fiat. Međutim, Ukoliko se naplata izvrši kroz kriptovalutu direktno tebi kao pružatelju usluge, tada bi se razlika u vrijednosti kriptovalute  u trenutku kad je primljena u odnosu na trenutak kad je promijenjena u fiat – smatrala primitkom od samostalne djelatnosti, a ne primitkom ostvarenim od kapitalnih dobitaka.

Što ako kriptovalutu steknem darovanjem?

Ako kriptovalutu stekneš darovanjem (airdrop stjecanje) – nema porezne obaveze, s tim da i ovdje vrijedi pravilo otuđenja od 2 godine. To znači da ako  primiš dar u obliku kriptovalute, a odlučiš otuđiti dar prije isteka dvije godine, utvrdit će se dohodak od kapitala.

Što ako kriptovalutu steknem prodajom osobne imovine?

Primitak koji kao fizička osoba ostvariš prodajom osobne imovine je neoporeziv. Ali, u slučaju da te stečene kriptovalute odlučiš koristiti za daljnje trgovanje, a pritom ostvariš kapitalni dobitak – tada plaćaš porez na dohodak od kapitala na razliku u cijeni između prodajne i nabavne vrijednosti. Valja naglasiti da se ovdje kao nabavna cijena uzima tržišna vrijednost kriptovalute u trenutku kada si  je stekao, odnosno u trenutku prodaje osobne imovine.  Ovo se utvrđuje na način da se uzme prosječna vrijednost određene kriptovalute sa službene kriptovne burzi na dan stjecanja.

Kako dokumentirati transakciju ako sam kriptovalute kupio direktno od fizičke osobe, a pri kupnji sam koristio gotovinu?

U slučaju kupnje u gotovini direktno od druge fizičke osobe, potrebno je sve dokumentirati ugovorom ili vjerodostojnim dokumentom u kojem moraju uključeni sljedeći podaci: osobni podaci i kupca i prodavatelja,  predmet kupnje/prodaje, datum, iznos, cijena, broj jedinica, način plaćanja.

Kripto porezi u svijetu

crypto taxes

Istaknuli bismo nekolicinu država u svijetu koje prednjače u prihvaćanju kriptovaluta: 

Bjelorusija

  • Prema zakonu, rudarenje i ulaganje u kriptovalute smatraju se osobnim ulaganjima, pa su  time su oslobođeni od poreza na dohodak i kapitalne dobitke;
  • liberalni zakoni imaju za cilj poticanje razvoja digitalne ekonomije i tehnoloških inovacija
  • treći po redu istočnoj Europi, a 19.ti u svijetu po razini peer-to-peer trgovanja kriptovalutama.

Njemačka

  • Za razliku od većine drugih država, najveća europska ekonomija bitcoin smatra privatnim novcem, za razliku od valute, robe ili dionica;
  • svaka kriptovaluta koja se drži više od godinu dana oslobođena je poreza, bez obzira na iznos;
  • ako se imovina drži manje od godinu dana, porez na kapitalnu dobit ne obračunava se na prodaju u iznosu manjem od 600 eura.

E, ali to su pravila za Nijemce. Ako si startup osnovan u Njemačkoj – ipak moraš plaćati porez na dobit od kriptovaluta, na istom principu kao da se radi o bilo kojoj drugoj imovini. 2021. godine na snagu je stupio  i novi porezni zakon u Njemačkoj koji učinkovito ubija trgovanje kripto izvedenicama u Njemačkoj, jer se gubici više ne mogu odbiti. Zakonodavstvo odražava poteze diljem Europe kojima se reguliraju izvedenice.

Portugal

  • Jedan od najblažih kripto poreznih režima na svijetu;
  • prihodi od prodaje kriptovaluta u slučaju pojedinca kao fizičke osobe, oslobođeni su poreza od 2018.; 
  • trgovanje kriptovalutama ne smatra se prihodom od ulaganja koji inače podlježe porezu od 28%, što doprinosi portugalskom blagom pristupu;
  • međutim, tvrtke koje prihvaćaju kriptovalute za plaćanje robe i usluga podliježu porezu na dohodak.

Singapur

  • Porez na kapitalnu dobit ne postoji u Singapuru, tako da ni pojedinci ni korporacije koje posjeduju kriptovalute nemaju poreznu obavezu;
  • tvrtke sa sjedištem u Singapuru podložne su porezu na dohodak, u slučaju da je njihova primarna djelatnost registrirana kao trgovanje kriptovalutama, ili  u slučaju da prihvaćaju kriptovalute za plaćanje;
  • smatra se da su platne kriptovalute nematerijalna imovina, a ne zakonsko sredstvo plaćanja;
  • plaćanje u kriptovalutama se smatra kao “trgovina trampom ilitiga razmjenom” u kojoj se roba i usluge oporezuju, ali ne i sama kriptovaluta za plaćanje.

Slovenija

  • Naši susjedi, također prave razliku u pristupu prema pojedincima, u odnosu na poduzeća kada se radi o oporezivanju;
  • pojedinci ne plaćaju porez na kapitalnu dobit ako prodaju bitcoin, a dobici se ne smatraju dohotkom;
  • poduzeća, s druge strane, ako primaju plaćanja u kriptu, ili ako se bave rudarenjem (eng. “mining”), obavezne su plaćati porez po korporativnoj stopi;
  • međutim, Slovenija ne dopušta poslovanje isključivo u kriptovalutama;
  • ono što je dobro kod Slovenaca, i gdje im “skidamo kapu”, jest što u daljnjem razvoju zakona, uključuju kripto zajednice kako bi blisko surađivale s regulatornim i poreznim tijelima.

Švicarska k’o Švicarka aka Kripto dolina

  • Jedna od najnaprednijih poreznih politika u svijetu;
  • dobit od kriptovaluta koju ostvaruje pojedinac kao fizička osoba ulaganjem i trgovanjem tretira se kao kapitalna dobit, ali je oslobođena poreza;
  • zarada od profesionalnog trgovanja i rudarenja podliježe porezu na dohodak, a “porez na bogatstvo” naplaćuje se na ukupan iznos u vlasništvu kriptovaluta, zajedno s ostatkom neto vrijednosti pojedinca.

 Bermuda: Jednom porezna oaza – uvijek porezna oaza!

  • Nema oporezivanja kapitalnih dobitaka od kriptovaluta;
  • digitalna imovina ne se ne izdvaja od drugih vidova imovine;
  • ne nameće prihode, kapitalne dobitke, zadržavanje ili druge poreze na digitalnu imovinu, kao ni na transakcije koje uključuju kriptovalute;
  • porezi se mogu platiti i korištenjem kriptovaluta.

Ako želiš znati više  o porezima na kriptovalute u Republici Hrvatskoj ili imaš specifično pitanje – savjetujemo ti da se direktno obratiš djelatnicima porezne uprave za sva dodatna pitanja, ili da zatražiš savjet od računovođe. 

Do čitanja,

Tvoj Kriptomat.hr