Bitcoin Halving

bitcoin halving

Kako funkcionira Bitcoin Halving?

Posljednji halving bitcoina dogodio se 11. svibnja 2020., a sljedeći se očekuje 2024. – ali što je zapravo halving, kako ga prevodimo na Hrvatski jezik, kako utječe na cijenu kriptovalute i što znači za rudare? Saznaj u našem novom blogu. Bitcoin halving, ili kako bi rekli na Hrvatskom – “prepolovljenje” bitcoina naziv je za jedan od najvažnijih događaja u povijesti Bitcoina.

U svibnju 2020. broj bitcoina (BTC) koji ulazi u opticaj svakih 10 minuta – poznat kao block rewards, pao je za polovicu – s 12,5 na 6,25. Halving se događa repetitivno svakih 210.000 blokova, što je otprilike svake četiri godine, a prije 2020. – dogodio se dvaput. Kako se uz bitcoin halving veže očekivani rast vrijednosti,  taj se događaj budno prati i iščekuje. Naime, halvingom se broj novih bitcoina koji ulaze u optjecaj smanjuje, dok potražnja, u teoriji – ostaje ista. Dugoročno, to utječe na rast vrijednosti bitcoina.


Halving u par točaka

  • Novi bitcoini ulaze u optjecaj kao nagrade za blokove, proizvedene naporima “rudara” (engl. miners) koji koriste  elektroničku opremu kako bi ih zaradili, odnosno “izrudarili”;
  • Otprilike svake četiri godine, ukupan broj bitcoina koje rudari potencijalno mogu osvojiti prepolovi se;
    2009. sustav je nagrađivao uspješne rudare s nagradom od 50 bitcoina svakih 10 minuta;
  • Tri prepolovljenja kasnije, nagrada je pala na 6,25 bitcoina koji se isplaćuju svakih 10 minuta;
  • Proces će završiti kada broj bitcoina u optjecaju dosegne 21 milijun;
  • Popularna je procjena da će se to dogoditi negdje oko 2140. godine, točnije na 33. halvingu.

Što se očekuje od sljedećeg halvinga?

Mnoga su predviđanja o tome kako će se sljedeći halving odraziti na vrijednost ove kriptovalute. To ovisi o samom prepolovljenju, ali i o odgovoru tržišta. Prema riječima suosnivača PoWxa – neprofitne organizacije za kripto istraživanja – bit će manje bitcoina dostupnih za kupnju, u slučaju da rudari budu imali manje za prodaju. Svakako, periodični pad stope kovanja Bitcoina (engl. Minting rate) mogao bi imati dublji značaj za funkcioniranje ove kriptovalute – osim kratkoročnog rasta cijene. Ne smijemo zaboraviti da je nagrada za blok važna komponenta Bitcoina, te ima ulogu održati sigurnost ovog sustava bez centralnog vođe. Kako će se nagrada bude smanjivala u narednim desetljećima – to će neminovno utjecati na način funkcioniranja samog procesa nagrađivanja.

Kako će halving utjecati na cijenu bitcoina?

Prepolovljenje bitcoina privlači toliko pozornosti uglavnom zato što mnogi vjeruju da će dovesti do povećanja cijene. Istina je da u osnovi nitko ne zna što će se uistinu dogoditi. 

Bitcoin je do sada doživio tri prepolovljenja:

Prepolovljenje iz 2012. pokazalo je kako će tržišta odgovoriti na Nakamotov raspored opskrbe. Do tada Bitcoin zajednica nije znala kako bi nagli pad nagrada utjecao na mrežu. Kako se tada pokazalo – cijena je počela rasti nedugo nakon prepolovljenja. Drugo prepolovljenje iz 2016. bilo je očekivano, pratilo se live, a Blockchain.com uveo je i “odbrojavanje”. Svaki halving potaknuo je snažne špekulacije o tome kako će taj događaj utjecati na cijenu bitcoina. Dana 16. srpnja 2016., na dan drugog prepolovljenja, cijena je pala za 10 posto na 610 dolara, ali se zatim vratila na razinu prije halvinga. Iako je utjecaj halvinga na cijenu inicijalno bio mali – tržište je na kraju tijekom godine ipak pokazivalo reakcije uzrokovane drugim prepolovljenjem. Neki tvrde da je povećanje vrijednosti bitcoina, koje je uslijedilo, zapravo odgođeni rezultat (engl. Delayed effect) halvinga. Osnovna je premisa da kada ponuda bitcoina opadne, potražnja za bitcoinom ostaje ista, te gura cijenu prema gore. Ako pogledamo cijenu bitcoina 365 dana nakon drugog prepolovljenja, možemo vidjeti da je porasla za 284%. Ako se osvrnemo na najnovije prepolovljenje, također možemo vidjeti da je cijena bitcoina nastavila rasti tijekom cijele godine, ali je ovog puta povećanje bilo od preko više od 559%.

Tko je odabrao raspored distribucije Bitcoina?

Tvorci Bitcoina pod pseudonimom Satoshi Nakamoto nestali su otprilike godinu dana nakon što je Bitcoin pušten u svijet. Iako govorimo u množini, moguće je da se radilo i o pojedincu. Danas, tvorac ili tvorci nisu tu da objasne zašto su odabrali baš ovakvu formulu za dodavanje novih bitcoina u optjecaj, ali nam prvi e-mailovi poslani od Nakamoto skupine, ipak nam ponešto otkrivaju. Ubrzo nakon objavljivanja Bitcoinovog “White Papera”, Nakamoto je sažeo različite načine prema kojima bi se mogla odvijati njihova monetarna politika, odnosno, raspored po kojem rudari dobivaju nagrade za blokove. Tijekom razvoja, uzimali su u obzir okolnosti u kojima bi njihova politika mogla dovesti do deflacije (kada se kupovna moć valute poveća) ili inflacije (kada cijene dobara i usluga koje se mogu kupiti valutom rastu).

Bilo kako bilo – Nakamoto tada nije mogao pretpostaviti koliki će broj ljudi početi koristiti novi digitalni novac. Također, postojala je šansa da ga nitko ne počne koristiti. Od sveukupne komunikacije, jako je malo razrađeno zašto su baš odabrali formulu koju su odabrali, ali ovo znamo sa sigurnošću: “Kovanice se nekako moraju inicijalno rasporediti, a konstantna stopa se čini kao najbolja formula” – Satoshi Nakamoto.

Zašto rudari dobivaju nagrade?

mining

Bitcoin ne bi mogao funkcionirati bez blok nagrada. Kao što je pseudonimni neovisni istraživač Hasu rekao, postoje preduvjeti funkcioniranja Bitcoina. Preduvjeti se bave posjedovanjem i odgovaraju na pitanje – “tko posjeduje što i kada?”, a riješeni su kriptografijom. Samo vlasnik privatnog ključa, koji je poput tajnog pristupnog koda, može potrošiti bitcoin. Bez blok nagrada, bitcoin mreža bi bila u kaosu. Hasu objašnjava da ako bi imali dovoljno računalne snage, rudari bi mogli napasti mrežu na dva načina: 

  • dvostrukim trošenjem kovanica;
  • zaustavljanjem prolaska transakcija. 

Ali ono što ih snažno potiče da ne pokušaju ni jedno ni drugo jer bi tada riskirali svoje blok nagrade.

Drugim riječima, rudari će izgubiti novac ako se ne pridržavaju pravila. Što više računalne snage rudari usmjere prema Bitcoinu, to je teže napasti mrežu jer bi napadač trebao imati značajan dio ove procesorske snage, poznate kao hashrate, kako bi izveo takav napad. Što više novca mogu zaraditi putem blokovskih nagrada, to više rudarske moći ide Bitcoinu, a time je i sama mreža zaštićenija.

Što će se dogoditi kada blok nagrade postanu male ili nestanu? 

S obzirom na to da rudari trebaju poticaj da pošteno sudjeluju u mreži,  periodično smanjenje nagrada bi moglo postati problem. Transakcijske naknade, koje korisnici plaćaju svaki put kada pošalju transakciju, su potencijalno alternativan način na koji bi rudari mogli zarađivati novac. Teoretski, ove su naknade opcija, iako bi u praksi transakcije bez njih mogle dugo čekati na obradu, u slučaju da je mreža zagušena. Veličinu naknade postavlja korisnik ili software novčanika koji koristi. Očekuje se da će naknade postati važniji izvor naknade za rudare kako se blok nagrada bude smanjivao. Za nekoliko desetljeća kada nagrada postane premala – transakcijska naknada postat će glavna kompenzacija rudarima. S druge strane, postoji i velika šansa da transakcijske naknade neće biti dovoljna nagrada. To znači da će transakcije s vremenom možda morati postati skuplje kako bi mreža bila sigurna.

Tradicionalne valute i središnje banke

Kod većine državnih valuta središnja banka, poput Federalnih rezervi SAD-a, ima na raspolaganju alate koji joj omogućuju dodavanje ili uklanjanje dolara iz optjecaja. Ako je gospodarstvo u padu, Fed može povećati cirkulaciju i potaknuti kreditiranje kupnjom vrijednosnih papira od banaka. Alternativno, ako Fed želi reducirati količinu dolara u optjecaju – može prodati vrijednosne papire sa svog računa. Bilo dobro ili loše, bitcoin je malo drugačiji od tradicionalnih valuta. Kao prvo – raspored opskrbe gotovo je uklesan u kamenu. Za razliku od monetarne politike državnih valuta, koja se odvija kroz političke procese i ljudske institucije – monetarna politika Bitcoina zapisana je u kodu koji se dijeli diljem mreže. Promjena bi zahtijevala ogromnu koordinaciju i dogovor u zajednici korisnika Bitcoina. Za razliku od većine nacionalnih valuta koje su nam poznate poput dolara ili eura, bitcoin je dizajniran s fiksnom opskrbom i predvidljivim rasporedom inflacije. Uvijek će biti samo 21 milijun bitcoina. Ovaj unaprijed određeni broj čini ih rijetkima, a upravo ta nestašica uz njihovu korisnost uvelike utječe na njihovu tržišnu vrijednost. 

Još jedna jedinstvenost Bitcoina

Bitcoin je isprogramiran na način da se nagrada za blok smanjuje s vremenom. To je još jedan aspekt u kojemu Bitcoin odstupa od norme centraliziranih financijskih sustava u kojima središnje banke kontroliraju ponudu novca. Za razliku od Bitcoinove nagrade za prepolovljeni blok, ponuda dolara se otprilike utrostručila od 2000. Nakamoto skupina dala je naslutiti da je Bitcoin kreiran iz političkih razloga zbog kontroverzne izjave koja glasi poput naslova iz magazina “The Times”. Smatra se da bi Bitcoin, ako bude široko i dugoročno prihvaćen – potencijalno mogao smanjiti moć banaka i vlada nad monetarnom politikom. U Bitcoinovom sustavu, onemogućeno je kreiranje centralne monopolističke moći.

Želiš znati više?

Ako želiš znati više o Bitcoinu, pročitaj naš blog  o: 

Za sva pitanja, stojimo na raspolaganju. Posalji dm na instagramu ili “šibni” email. 

Ako posjetiš neki od naših kriptomat uređaja, nedaj se smesti. Pogledaj upute na Kriptomat.hr, a ako negdje zapnes računaj na našu pomoć.

Do sljedečeg bloga,

Tvoj Kriptomat.hr Tim