Zašto je vrijeme da počnemo govoriti o etici blockchaina?
Dok Blockchain tehnologija mijenja prirodu novca i organizacija – svjedočimo globalnoj situaciji koja ukazuje na potrebu da bismo kao društvo trebali početi razmišljati o pozitivnim i negativnim utjecajima nove tehnologije, ali i raditi na unaprjeđenju postojećih regulacija.
Kako blockchain doprinosi poboljšanju etičnog djelovanja?
Ključni atributi blockchaina kao što su transparentnost, nepromjenjivost i povjerenje – omogućuju ovoj tehnologiji da uvelike pridonese suzbijanju neetičnog djelovanja. Upravo priroda blockchaina podrazumijeva da možemo vjerovati jedni drugima, jer povjerenje ovdje nije problem. Ono je kao i informacije – distribuirano i osigurano, jer ovisi o svim sudionicima u lancu blokova.
Zbog svih navedenih karakteristika, blockhain tehnologija djeluje obećavajuće u mnogobrojnim djelatnostima i područjima kao što su financije, imovinska prava, osobni podaci, donacije, humanitarne akcije. U jednom od naših prijašnjih blogova, ispričali smo sve o blockchainu, te izdvojili više različitim primjenama, kao što su: politički izbori, zdravstvo i znanosti, kupoprodaja nekretnina.
Procjena rizika novih tehnologija
Kada dođe do razvoja novih tehnologija, kao što je to bilo u slučaju blockchaina tijekom 80-ih – potrebna je procjena rizika kako bi se postavio zakonit i etičan model u startu. Ako želimo da se određena ekonomska korist ostvari od nove tehnologije – ona mora biti upotrebljiva i primjenjiva. Pri tome, ne smije kršiti zakone tržišta na koja se želi plasirati, te mora uspostaviti odnos povjerenja s korisnicima tehnologije.
Sva nadzorna tijela za zaštitu osobnih podataka u EU, već su donijele odluke o tome kada su takve procjene obavezne. Ta odluka obuhvaća sve nove pametne tehnologije, kao što su pametni uređaji, pametni gradovi, praćenja, GPS uređaji i slično. Time se zapravo osigurava da se rizici za temeljna prava i slobode predvide unaprijed, te da se pravovremeno ugrade zaštitne mjere koje su nužne da bi se rizici smanjili. Takve procjene ne bi trebale biti tajni dokument, već bi se trebale javno objaviti radi osiguravanja transparentnosti pojedine tehnologije ili projekta.
Etika i Blockchain - zajedno!
Iako se svijet kriptovaluta često spominje u kontekstu prijevara, prema akademiji i znanstvenim institutima – ne samo da ima smisla raspravljati o “blockchain etici”, nego je to i neophodno. Ako se razumno može očekivati da će blockchain tehnologija napraviti značajnu razliku u društvu, onda ona zaslužuje vlastito područje etike.
Kako možemo pozitivno oblikovati razvoj ove tehnologije?
Na samitu skupine Cryptoeconomic Systems – okupljanju blockchain programera, ekonomista, financijskih inženjera, odvjetnika, čije su akademske discipline relevantne za tehnologiju – otvoreno je pitanje za novo akademsko područje usmjereno na mnoge interdisciplinarne aspekte razvoja blockchaina. Etika blockchaina mogla bi se smatrati pod kategorijom toga.
Recentni događaji na koje se možemo osvrnuti, a koji idu u prilog potrebi za i važnosti etike u kontekstu blockchaina:
- Nedavni kolaps FTX burze i poljuljano povjerenje korisnika;
- Pojava različitih struja unutar kripto svijeta, kripto tržišta;
- Razvoj različitih konsenzus mehanizama, i različitih pristupa rudarenju;
- Slučajevi hakerski napada i pitanje sigurnosti.
- Potrošnja energije i utjecaj ugljičnog dioksida na okoliš.
Povećana svijest o utjecaju rudarenja na okoliš pokrenuta je događajem u svibnju 2021. godine, kada jedan od važnijih “opinion-makera” u kripto industriji, Elon Musk odlučio povući odluku o dopuštanju kupnje Teslinih automobila Bitcoinom. Tim potezom se on, ali i Tesla, kao kompanija okrenuta održivom razvoju, pozicionirao kao borac protiv povećanja potrošnje energije i emisije ugljikovog dioksida. Niže pogledaj izjavu koju je Elon podijelio na Twitteru kako bi javno iskomunicirao svoju odluku.
Ono što je potom uslijedilo, bio je pad Bitcoina u vrijednosti od više od tisuću dolara u manje od sat vremena. Nadalje, njegova je poruka pokrenula lavinu bezbrojnih članaka o utjecaju Bitcoina na okoliš.
Nedavno se situacija ipak nešto promijenila u odnosu na prvotnu izjavu, kada je Elon izjavio kako će Tesla nastaviti prihvaćati Bitcoin plaćanja u trenutku kada rudarenje postane održivije za barem 50%. Kako prenosi Bitcoin Mining Council, rudarenje Bitcoina je trenutno na 58.9 % razine održivosti, odnosno u tom postotku se oslanja na održive izvore energije.
Zašto rudarenje Bitcoina nije povoljno za okoliš?
Većina kriptovaluta počiva na tzv. Proof-of-Work (PoW) konsenzus mehanizmu. Ovaj mehanizam osigurava sigurnost blockchaina zahtijevajući da sve transakcije na mreži budu potvrđene od strane računala koja su dio mreže. Kao nagradu za transakcije koje su potvrđene, rudar dobiva nagradu – što je mu je ujedno i glavni motivator za rudarenje. Zbog složenosti matematičkih operacija koje se provode na hardverima, te zbog konstante želje rudara da pronađu sljedeći komad hardvera koji će biti brži, moćniji i učinkovitiji od prethodnog – došlo je do toga da se danas koriste procesori za rudarenje koji su nekoliko tisuća puta jači od onih prvih procesora iz 2009. Samim time povećala se i količina energije koja je potrebna za proces. S obzirom na to da je ugljen još uvijek glavni izvor energije globalno, evidentno je da kako rudarenje indirektno utječe na potrošnju neobnovljivih izvora i povećanje emisije CO2.
O koliko energije govorimo?
Zapravo, uopće nije lako procijeniti točnu količinu emisija CO2 koje je uzrokovana rudarenjem Bitcoina. Parametri koje je potrebno uzeti u obzir su: koliko se točno električne energije troši, koliko rudarskih platformi ima u svijetu, koliko je ugljena potrebno za proizvodnju te količine električne energije i koliko se CO2 proizvode spaljivanjem tog ugljena. Kako god bilo, procjene nisu optimistične, pa tako izvješća procjenjuju da je Bitcoin doprinio emisiji od oko 40 milijuna kilotona CO2 u tijekom zadnje dvije godine.
Hajdemo se i osvrnuti i na potrošnju energije i učinak na okoliš po pojedinoj kriptovaluti
Ako sve stavimo u perspektivu kako bismo bolje razumjeli odnose u ukupnoj potrošnji, vidjet ćemo da rudarenje Bitcoina proizvodi više CO2 od:
- American Airlinesa – jedna od najvećih aviokompanija globalno;
- Coca-Cole i Nikea zajedno;
- 20 milijuna automobila;
- Ukupne potrošnje Grčke.
Prema drugim procjenama – gotovo 50% energije Bitcoina dolazi iz drugih energetskih izvora koji su održiviji, tako da ove statistike nisu posve točne.
Što ipak ide u prilog kriptovalutama i rudarenju?
Iz gore spomenutih paralela, uvidjeli smo da kripto industrija, ali i ostale industrije koje se bave proizvodnjom roba, neminovno ostavljaju tzv. „ugljični otisak“ (engl. Carbon footprint). Usporedbe radi, zapitajmo se kakav je utjecaj tradicionalnih financijskih institucija na okoliš: banke, riznice i fondovi koriste milijune računala, telefona, uređaja, pa čak i klima uređaja u poslovnicama, itd. Tko zna o kolikoj se potrošnji ovdje radi; samo eto – svjetske banke su preveliki lobij kojem nije u interesu prelazak na decentralizirani monetarni sustav. Prema drugim procjenama, tvrtka još jednog kripto “promotora”- Square, Jacka Dorseyja, objavila je dopis u kojem stoji da će Bitcoin biti ključan za čistiju budućnost. Kako su solarna energija i energija vjetra povoljnije, vjerojatno je da će rudari budućnosti prijeći na te alternativne izvore, te time doprinijeti energetskoj učinkovitosti rudarenja. U Kini bi se prebačaj mogao dogoditi na hidroenergiju kao energiju rudara s obzirom na ogroman potencijal vode kao resursa na području pojedinih regija u Kini.
Rješenje problema potrošnje
Rješenje problema potrošnje leži u :
- Okretanju ka novim izvorima energije
- Prelasku na alternativne metode rudarenja
- Prelasku na nove kriptovalute koje se drugačije rudare
Kod Bitcoina, do veće potrošnje energije dolazi zbog konsenzus mehanizma “Proof-of-Work” koji iako najsigurniji i najdecentraliziraniji, zbog načina na koji funkcionira – ipak troši i najviše energije. Možemo govoriti o tome da mehanizam dokaza o udjelu (PoS) na koji je prešao Ethereum kroz proces “MERGEA” uklanja te problem jer u PoS pristupu, rudari ne potvrđuju transakcije, a blokove ne rudare na temelju procesorske snage hardvera – već na temelju količine kovanica koje posjeduju i koje “stejkaju”.
Drugim riječima, PoS mehanizam se ne oslanja na hadrver koji koristiš, već “traži” da posjeduješ kriptovalutu i da je uložiš je u skup uloga. Proporcionalno tome koliko novčića posjeduješ – dobivaš i nove novčiće.
Postoje i drugi inovativniji mehanizmi kao što su Proof of Capacity (PoC) i Proof of Space-Time (PoST), a čiji je ekološki otisak mnogo manji jer se oslanjanju na tvrde diskove i prostor za pohranu. Iako troše znatno manje električne energije, kritizira ih se zbog povećane potražnje i potrošnje tvrdih diskova, što također predstavlja ekološki problem. Ovi mehanizmi definitivno nisu bez mana, te otvaraju dugi niz drugih pitanja, ali u kontekstu održivosti – mnogo više obećavaju od PoW.
Vidjet ćemo što nam donosi budućnost, ali jedno je sigurno – promjene su neizbježne.
Do idućeg bloga,
Tvoj Kriptomat.hr Tim
