Što se dešava s Blockchainom kada ga nitko ne koristi?

Zašto neki blockchaini umiru?

Iako blockchain tehnologija obećava decentraliziranu budućnost, ne žive svi projekti dovoljno dugo da to i ostvare. Neki blockchains jednostavno umiru – kad im ponestane korisnika, developera ili interesa zajednice. Bez aktivnog sudjelovanja, čak i najinovativnija mreža može postati prazna. Loša tokenomija, sigurnosni propusti, izostanak vizije ili jednostavno gubitak povjerenja mogu brzo ugasiti ono što je nekad bio obećavajući projekt. Čak i legitimni pokušaji mogu završiti kao neupotrebljive mreže čim validatori ugase svoje čvorove.

Izvor: cointelegraph

Izazovi usvajanja blockchaina u 2025.

Unatoč napretku nekih mreža poput Ethereuma i Solane, blockchain tehnologija se u 2025. godini i dalje suočava s brojnim izazovima. Regulativa je i dalje nejasna – države još pokušavaju definirati pravila, a previše stroga ili kontradiktorna pravila mogu usporiti razvoj. S tehničke strane, alatima za razvoj još uvijek nedostaje standardizacija, a rad s različitim programskim jezicima poput Solidityja, Rusta i Movea otežava pristup novim developerima.

Postoji i problem korisnika – mnoge mreže imaju velik broj botova koji sudjeluju samo zbog nagrada (airdropova), dok stvarnih korisnika ima malo. To stvara lažnu sliku aktivnosti. Infrastruktura je još jedan izazov – kvalitetni RPC servisi, decentralizirani validatori i alati koji rade pouzdano ključni su za ozbiljan rad blockchaina.

Za stabilan rast, projekt treba i zajednicu koja vjeruje u njegovu dugoročnu vrijednost. Također, važno je znati kako upravljati negativnim pričama i zadržati povjerenje korisnika, pogotovo kad se pojavi FUD (strah, nesigurnost i sumnja). Ethereum i Solana pokazali su da je moguće prebroditi krize i zadržati razvoj, ali većini projekata to nije lako postići.

Izvor: cointelegraph

Koji su blockchaini i dalje aktivni u 2025?

U travnju 2025. godine, nekoliko blockchaina i dalje bilježi visoku aktivnost i održava snažnu zajednicu korisnika i developera. Među najaktivnijima su Ethereum, Solana, Bitcoin, BNB Chain, Polkadot, Near, Sui i Tron. Svaki od njih ima svoju specifičnu nišu – bilo da se radi o brzini transakcija, decentraliziranim aplikacijama (DAppovima), skalabilnosti, interoperabilnosti ili skladištenju vrijednosti.

Bitcoin ostaje ključan kao digitalno zlato, s tržišnom kapitalizacijom većom od 1,6 bilijuna dolara i stabilnim prometom transakcija. Ethereum dominira u područjima DeFi-ja i NFT-ova, a zahvaljujući Layer 2 rješenjima poput Arbitruma, uspješno podnosi milijune transakcija dnevno. Solana se ističe po brzini i niskim troškovima, a koristi se u igrama i DeFi projektima, iako povremeni tehnički problemi i dalje izazivaju zabrinutost.

BNB Chain privlači velik broj korisnika zbog niskih naknada i jednostavne upotrebe, najviše u DeFi-ju i igrama, iako se često raspravlja o njegovoj centraliziranosti. Polkadot radi na povezivanju različitih blockchaina, uz stabilan razvoj i podršku zajednice developera. Near i Sui su među novijim mrežama koje pokazuju brzi rast, posebno u igrama i financijskim aplikacijama, dok se Tron uglavnom koristi za transfer stablecoina poput USDT-a.

Za razliku od njih, neki bivši veliki projekti poput EOS-a ili Terre danas su praktički neaktivni. Ključna razlika između aktivnih i neaktivnih blockchaina je svakodnevna upotreba – bez korisnika, developera i transakcija, mreža brzo gubi značaj.

Izvor: cointelegraph

Blockchaini koji su propali – što nije valjalo?

Primjeri poput EOS-a i Terre pokazuju da početni entuzijazam nije dovoljan za dugoročni uspjeh blockchaina. Mreže koje nemaju jasnu korisnost, stabilnu zajednicu i kontinuirani razvoj s vremenom gube na važnosti. EOS je, primjerice, u početku imao veliki potencijal i prikupio čak 4 milijarde dolara kroz ICO 2017. godine, no do 2025. aktivnost na mreži je minimalna. Problemi s upravljanjem i slaba prihvaćenost spriječili su daljnji rast.

Terra je prošla još teži pad. Njezin algoritamski stablecoin se urušio 2022. godine, što je uzrokovalo gubitak milijardi dolara i povuklo cijeli ekosustav u krizu. Ovi slučajevi pokazuju da blockchain ne može opstati samo na hypeu – potrebna je stvarna upotreba, sigurnost i kontinuirana evolucija.

Ključna razlika između uspješnih i propalih blockchaina često leži u zajednici. Aktivni developeri koji grade aplikacije, korisnici koji ih koriste te validatori koji održavaju mrežu – svi zajedno čine sustav otpornim. Bez te dinamike, čak i tehnički napredne mreže brzo postaju irelevantne.

Izvor: cointelegraph

Kako uočiti živi blockchain

Postoji nekoliko ključnih pokazatelja koji otkrivaju je li neki blockchain i dalje aktivan i zdrav. Prvi su promet i broj transakcija – ako mreža redovno obrađuje velik broj transakcija, to znači da se koristi. Niska aktivnost može ukazivati na smanjen interes ili probleme. Ukupna zaključana vrijednost (TVL) u DeFi protokolima također je važna – ako korisnici povlače sredstva, to može biti znak nepovjerenja u mrežu.

Razvojna aktivnost je još jedan bitan faktor. Ako se ne razvijaju novi projekti i ako developeri napuštaju mrežu, to može značiti da nema napretka. Broj validatora i čvorova pokazuje koliko je mreža decentralizirana i sigurna – više validacijskih čvorova znači veću otpornost. Također, likvidnost i općenito stanje onchain ekonomije pokazuju koliko je mreža aktivna i korisna.

Primjer iz travnja 2025. pokazuje kako projekti reagiraju na probleme. Popularna igra Infecteddotfun prešla je s mreže Base na Solanu jer Base nije mogla podnijeti visoku potražnju. Igra je imala preko 130,000 prijava u 48 sati, što je uzrokovalo gužvu, skupe transakcije i probleme u radu igre. Tim je naveo da je Solana nudila bolje uvjete za skaliranje i angažiranu zajednicu. Takve migracije često ukazuju na slabosti jednog lanca i prednosti drugog.

Izvor: cointelegraph

Što vraća blockchain u upotrebu?

Blockchain koji je pao u zaborav ponekad se može vratiti u život, ali samo ako pronađe novi smisao i poticaje za korištenje. Najvažnije je da postoji stvarna potreba koju ta mreža može riješiti – bilo kroz novu primjenu, bolju skalabilnost, niže naknade ili bolju povezanost s drugim lancima. Tehnička poboljšanja i nadogradnje mogu ponovno privući korisnike i developere.

Razni poticaji poput grantova, airdropova ili nagrada za likvidnost mogu pomoći da se aktivnost vrati. Neki projekti se odluče zaokrenuti prema modelu layer-2 rješenja ili se povežu s većim, aktivnijim ekosustavima kako bi ostali relevantni.

No najvažniji faktor je zajednica. Ako projekt i dalje ima grupu ljudi koji vjeruju u njegovu vrijednost i budućnost, postoji šansa za oporavak. Solana je dobar primjer – nakon FTX-a mnogi su je otpisali, ali zahvaljujući upornoj zajednici i razvoju, ponovno je izgradila svoj položaj.

Blockchain industrija brzo se mijenja. Neki projekti uspiju, drugi nestanu, ali oni koji opstaju imaju zajednicu, korisnost i sposobnost prilagodbe. Čak i ako je neka mreža trenutno neaktivna, nije nužno zauvijek izgubljena.

Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjeg bloga, ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Kada prodati kriptovalute – pronalazak prave izlazne strategije

Važnost izlazne strategije

U svijetu kriptovaluta, gdje volatilnost često diktira nagle oscilacije tržišta, izlazna strategija predstavlja ključnu komponentu uspješnog investiranja. Radi se o unaprijed definiranom planu za prodaju imovine s ciljem smanjenja rizika ili ostvarivanja konkretnih financijskih ciljeva. Investitori koji ulaze u tržište bez jasne izlazne strategije često se suočavaju s donošenjem impulzivnih odluka – poput panične prodaje tijekom pada tržišta ili kupnje vođene strahom od propuštanja prilike (FOMO).

Nema univerzalnog pristupa: izlazna strategija ovisi o vrsti kriptovalute, tržišnim uvjetima te osobnim ciljevima investitora. Dugoročni ulagači, primjerice, možda će čekati da cijena dosegne određenu razinu prije prodaje, dok će dnevni trgovci izlaziti iz pozicija temeljem tehničkih indikatora i trenutnih tržišnih signala.

Izvor: cointelegraph

Scenariji koji mogu dovesti do prodaje

Prodaja kriptovaluta često nije nasumična, već se temelji na unaprijed definiranim nivoima ili konkretnim životnim okolnostima. U nastavku su neki od najčešćih scenarija koji navode investitore da razmotre izlazak s tržišta:

  1. Dostizanje ciljane cijene
    Mnogi ulagači postavljaju jasne ciljeve kada kupuju kripto – primjerice, kupovina Ethera na $2,000 uz plan prodaje na $4,000. Kada se ta cijena postigne, to postaje signal za prodaju. Takav pristup omogućava disciplinirano trgovanje i osigurava dobit prije mogućih preokreta na tržištu. Ciljne cijene mogu se temeljiti na osobnim financijskim ciljevima, prethodnim rekordnim vrijednostima ili tehničkim razinama otpora.
  2. Aktiviranje stop-loss naloga
    Stop-loss je unaprijed postavljena razina cijene na kojoj se imovina automatski prodaje kako bi se ograničili gubici. Na primjer, ako je Bitcoin kupljen po $92,000, a stop-loss postavljen na $87,000, kriptovaluta će se prodati čim padne na tu cijenu. Ova strategija je osobito korisna u nestabilnim tržišnim uvjetima, jer pomaže u očuvanju kapitala.
  3. Prevelika tržišna valuacija ili balon
    Kada cijene naglo premaše stvarnu vrijednost imovine, često se formiraju tržišni baloni. Prodaja se u takvim trenucima može potaknuti prepoznavanjem precijenjenosti, vanjskim šokovima poput gospodarskih kriza, promjenom tržišnog sentimenta, rastućim kamatnim stopama ili regulatornim pritiscima. Ignoriranje ovih znakova može dovesti do ozbiljnih gubitaka ako balon naglo pukne.
  4. Osobne financijske potrebe
    Ponekad prodaja nije uvjetovana tržištem, već osobnim ciljevima – otplata duga, velika kupovina ili neočekivani troškovi. Na primjer, investitor koji godinama akumulira ETH može odlučiti prodati dio kako bi prikupio novac za učešće pri kupovini nekretnine.
  5. Promjene u osnovama kriptovalute
    Fundamentalne promjene u projektu mogu značajno utjecati na njegovu dugoročnu vrijednost. Tu spadaju sigurnosni propusti, regulatorne zabrane, gubitak konkurentske prednosti ili tehnološka stagnacija. U takvim slučajevima prodaja može biti najbolji način za izbjegavanje većih gubitaka.
  6. Rebalansiranje portfelja
    Volatilnost kripta može lako poremetiti ravnotežu investicijskog portfelja. Ako Bitcoin, koji je inicijalno činio 50% ulaganja, poraste i dosegne 70%, investitor može odlučiti prodati dio BTC-a kako bi se vratio na prvotnu raspodjelu i smanjio rizik.
  7. Dugotrajni silazni trendovi ili bear marketi
    U periodima dugoročnog pada cijena, poznatim kao bear marketi, investitori se često odlučuju za ranu prodaju kako bi očuvali kapital. Isto tako, ako tržište ulazi u fazu oporavka, iskusniji trgovci mogu iskoristiti kraće rallyje za strateški izlazak.

Izvor: cointelegraph

3 faktora koja treba analizirati kada razmišljate o prodaji kriptovaluta

Iako je kripto tržište specifično po svojoj dinamici, osnovna pravila strateške prodaje, upravljanja rizikom i usklađenosti s temeljnim pokazateljima tržišta ostaju univerzalna. Investitori poput Cathie Wood i Balajija Srinivasana često naglašavaju važnost dugoročnog ulaganja u projekte poput Bitcoina, ali i nužnost prilagodbe u skladu s promjenama na tržištu. Kada razmišljate o prodaji kriptovaluta, ova tri faktora mogu vam pomoći donijeti mudru odluku:

  1. Kada se S-krivulja rasta izravna
    Cathie Wood često ulaže u projekte s velikim potencijalom rasta, koji se vizualno prikazuju kao S-krivulja – nagli početni rast, a zatim usporavanje. Ako ključni pokazatelji poput rasta broja korisnika ili obujma transakcija prestanu značajno rasti i ostanu stabilni, to može ukazivati na to da je kriptovaluta dosegla fazu zasićenja. Takva stagnacija sugerira da je glavni val rasta prošao i da je daljnji značajan porast cijene sve manje vjerojatan – u tom trenutku prodaja može biti pametan potez.
  2. Preusmjeravanje kapitala radi veće koristi (oportunitetni trošak)
    Ulaganje u kripto nije samo pitanje “ostati ili izaći”, već i pitanje optimizacije. Ako se pojavi novi projekt s boljim omjerom rizika i potencijalnog prinosa, primjerice brža i jeftinija layer-2 rješenja u usporedbi s postojećim layer-1 platformama, preusmjeravanje sredstava može povećati ukupnu učinkovitost portfelja. Ovdje ne napuštate kripto svijet, već samo maksimizirate svoj potencijal prebacujući sredstva tamo gdje mogu donijeti veću vrijednost.
  3. Rješavanje problema asimetričnih informacija (adverse selection)
    U svijetu kriptovaluta često postoji neravnoteža u dostupnosti informacija, što može dovesti do loših odluka. Primjer toga je kolaps Terra LUNA i UST-a u 2022. godini, kada su mnogi mali ulagači izgubili novac zbog nepouzdanog algoritamskog modela koji je obećavao visoke prinose. Neki veliki ulagači, s boljim pristupom informacijama, povukli su se na vrijeme, što je izazvalo sumnje u moguće manipulacije i skrivanje rizika. Kada se pojave znakovi da u projektu postoji “nešto što se ne govori” – to može biti jasan signal za izlazak i zaštitu kapitala.

Izvor: cointelegraph

Alati i indikatori za prodaju na vrijeme

Iako ne postoji alat koji može garantirati savršeno vrijeme za prodaju, iskusni trgovci i investitori oslanjaju se na kombinaciju različitih pokazatelja kako bi donijeli informirane odluke. Ključ je u razumijevanju tržišnih signala i povezivanju podataka iz više izvora.

On-chain metrike
On-chain analiza podrazumijeva proučavanje podataka izravno s blockchaina – poput broja aktivnih adresa, volumena transakcija i aktivnosti “kitova” (velikih ulagača). Nagli porast velikih transakcija iz poznatih novčanika često je znak da se priprema veća prodaja, što može izazvati pad cijene.

Tehnička analiza
Korištenje grafikona, razina podrške i otpora, te indikatora poput RSI (relativni indeks snage) pomaže u procjeni je li tržište “prekupovano” ili “preprodano”. Na primjer, ako RSI premaši vrijednost 70, to može signalizirati da je cijena pretjerano narasla, što mnogi koriste kao signal za prodaju.

Makroekonomski događaji
Širi gospodarski faktori, poput promjena kamatnih stopa, inflacije ili geopolitičkih napetosti, mogu snažno utjecati na kripto tržište. Povijesno gledano, objave američkog Fed-a često su uzrokovale oscilacije u cijeni Bitcoina zbog njegove povezanosti s makroekonomskim trendovima.

Tržišni sentiment
Analiza raspoloženja tržišta kroz društvene mreže, vijesti i indekse sentimenta (poput Fear & Greed Indexa) može otkriti kolektivni stav ulagača. Ekstremni optimizam često prethodi vrhuncima cijena, dok masovni strah može biti znak da se približava preokret.

Tokenomija i nadolazeći događaji
Elementi poput ukupne ponude tokena, otključavanja velikih količina i nadogradnji protokola mogu snažno utjecati na cijenu. Na primjer, najava prelaska Ethereuma na proof-of-stake 2022. godine uzrokovala je povećanu tržišnu aktivnost i volatilnost.

Izvor: cointelegraph

Rizici prerane ili prekasne prodaje

Jedan od najvećih izazova u svijetu kriptovaluta je odrediti kada je pravi trenutak za prodaju. Tržište je izuzetno volatilno, a pogrešan tajming može značiti ili propuštenu zaradu – ili značajne gubitke.

Prerana prodaja može rezultirati gubitkom potencijalne dobiti, osobito ako kriptovaluta nastavi rasti nakon što probije prethodne povijesne vrhunce. Legendarni primjer je Laszlo Hanyecz, poznat po prvoj stvarnoj kupnji Bitcoinom – dvije pizze u svibnju 2010. koje je platio s 10,000 BTC-a. Iako je taj potez bio povijesno važan, današnja vrijednost tih Bitcoina mjeri se u milijardama dolara.

S druge strane, prekasna prodaja može rezultirati ozbiljnim gubicima, osobito tijekom bear marketa ili iznenadnih korekcija. Povijest nas uči koliko kripto tržište može biti nepredvidivo – primjerice, Bitcoin je pao s oko $69.000 u studenom 2021. na ispod $16.000 u studenom 2022., izazivajući paniku među investitorima.

Unatoč toj nestabilnosti, neki investitori svjesno odlučuju ne prodavati. Michael Saylor, suosnivač MicroStrategyja, poznat je po svojoj strategiji “HODL-a”. Njegova kompanija kontinuirano akumulira Bitcoin, čak i tijekom najgorih padova. Ovakav dugoročni pristup temelji se na snažnom uvjerenju u buduću vrijednost Bitcoina – ali nosi i značajne rizike, jer zahtijeva strpljenje i otpornost na ekstremnu volatilnost.

Izvor: cointelegraph

Uloga emocija ostaje ključni izazov

Jedan od najvećih izazova pri prodaji kriptovaluta nije povezan s tehničkom analizom ili tržišnim pokazateljima – već s vlastitim emocijama. Strah i pohlepa često su najjači psihološki okidači koji mogu zamagliti racionalno razmišljanje. Pohlepa tjera investitore da drže pozicije i nakon što su ciljevi dosegnuti, nadajući se još većim dobicima, dok strah vodi do panične prodaje tijekom naglih padova tržišta.

Upravo zato je unaprijed definirana izlazna strategija ključ za ublažavanje impulzivnih odluka. Kad već unaprijed znate pod kojim uvjetima prodajete – bilo da se radi o cijenovnim ciljevima, promjenama na tržištu ili osobnim okolnostima – manja je šansa da ćete reagirati emocionalno. U svijetu koji je poznat po špekulacijama i iznenadnim oscilacijama cijena, kontrola emocija postaje jednako važna kao i analiza tržišta.
Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga, te da ste naučili nešto novo i korisno. Ako imate bilo kakva pitanje ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društevnim mrežama (Twitter, Instagram).

Što su storage tokeni i kako funkcioniraju?

Što su storage tokeni?

Storage tokeni su digitalni resursi koji dokazuju vlasništvo nad podacima pohranjenima na decentraliziranoj mreži za pohranu. Slično kao što račun potvrđuje vlasništvo nad kupljenim proizvodom, storage tokeni potvrđuju vaše pravo na pristup i korištenje pohranjenih podataka. To znači da možete dohvatiti svoje podatke u bilo kojem trenutku te čak prodati ili prenijeti vlasništvo na drugu osobu. Poput drugih kriptovaluta, storage tokeni mogu se kupovati i prodavati na različitim mjenjačnicama, a njihova vrijednost ovisi o potražnji za prostorom za pohranu.

Izvor: cointelegraph

Kako dobiti storage tokene?

Storage tokene možete steći na nekoliko načina putem decentraliziranih platformi za pohranu podataka. Jedan od načina je pružanje vlastitog prostora za pohranu mreži, što možete učiniti pokretanjem čvora (noda) na svom računalu ili serveru. Da biste započeli, potrebno je preuzeti aplikaciju platforme, registrirati se i povezati svoj uređaj za pohranu, poput tvrdog diska, s mrežom. Nakon postavljanja, platforma počinje koristiti vaš prostor za pohranu, a zauzvrat dobivate storage tokene za pohranjivanje podataka drugih korisnika.

Drugi način stjecanja storage tokena je sudjelovanje u procesu upravljanja platformom. To može uključivati glasanje o budućim odlukama ili doprinos razvoju platforme, što korisnicima često donosi nagrade u obliku tokena.

Izvor: cointelegraph

Što je decentralizirana pohrana i kako funkcionira?

Decentralizirana pohrana distribuira podatke preko više računala ili servera umjesto da se oslanja na jedan centralizirani poslužitelj. Ovaj pristup povećava privatnost, sigurnost i otpornost sustava, smanjujući rizik od kvarova ili cenzure.

Međutim, postoje i određeni nedostaci. Ako velik broj računala u mreži prestane raditi ili ne odgovara, pristup podacima može postati otežan. Osim toga, budući da je potrebno komunicirati s više računala, dohvaćanje podataka ponekad može trajati duže.

Ključnu ulogu u funkcioniranju decentralizirane pohrane ima blockchain tehnologija. Ona osigurava podatke tako što ih šifrira i organizira u kriptografski povezane blokove, čineći ih sigurnima i nepromjenjivima. Time se gotovo onemogućuje neovlašteni pristup ili izmjena podataka.

Izvor: cointelegraph

Decentralizirana pohrana u odnosu na tradicionalna rješenja u oblaku

Tvrtke i pojedinci često koriste centralizirane usluge za pohranu velikih količina podataka. Tradicionalne cloud platforme poput OneDrivea ili Dropboxa pohranjuju podatke na jedan ili više servera pod upravom centraliziranih organizacija. Iako su takva rješenja praktična, dolaze s određenim rizicima.

Milijuni korisnika mogu izgubiti svoje podatke u slučaju tehničkih problema ili kibernetičkih napada na ove platforme. Osim toga, privatnost korisnika može biti ugrožena ako pružatelji usluga prodaju ili koriste njihove osobne podatke bez dopuštenja.

Decentralizirane platforme za pohranu, koje koriste blockchain tehnologiju, nude rješenja za ove probleme. Distribuiranjem podataka na više čvorova u mreži smanjuje se rizik od gubitka podataka i povećava sigurnost. Korisnici zadržavaju potpunu kontrolu nad svojim informacijama, bez straha da će ih centralizirana organizacija prodati ili izmijeniti.

Neke decentralizirane platforme također omogućuju korisnicima da zarade kriptovalute dijeljenjem neiskorištenog prostora za pohranu, što ih čini sigurnijom i isplativijom alternativom. Iako centralizirana pohrana ima svoje prednosti, decentralizirana pohrana postaje sve popularnija među onima koji traže veću sigurnost, privatnost i financijske nagrade.

Zanimljivost: Decentralizirane platforme mogu smanjiti ekološki otisak tradicionalnih cloud rješenja tako što koriste već postojeći, neiskorišteni prostor za pohranu na individualnim uređajima.

Izvor: cointelegraph

Uporaba storage tokena

Storage tokeni imaju široku primjenu u različitim industrijama, zbog čega su posljednjih godina privukli veliku pažnju. Evo nekoliko najčešćih slučajeva uporabe:

  • Pohrana datoteka – Storage tokeni poput Filecoina omogućuju korisnicima sigurno i učinkovito pohranjivanje podataka bez oslanjanja na centralizirane pružatelje usluga. Time se osigurava integritet podataka i lakši pristup informacijama.
  • Monetizacija podataka – Tokeni poput Ocean Protocola i Arweavea omogućuju sigurnije i transparentnije dijeljenje podataka. Istovremeno, pojedincima i tvrtkama daju mogućnost zarade od vlastitih podataka uz zadržavanje kontrole nad njima.
  • Decentralizirane aplikacije (DApps) – Tokeni poput Holo (HOT) pomažu programerima DApp aplikacija pružanjem sigurne infrastrukture za pohranu podataka aplikacija.
  • Upravljanje opskrbnim lancima – Tokeni poput OriginTraila (TRAC) poboljšavaju transparentnost opskrbnih lanaca omogućujući sigurno pohranjivanje podataka o podrijetlu proizvoda.
  • GameFi – Tokeni poput Chiliza (CHZ) omogućuju igračima sigurnu pohranu virtualnih predmeta unutar igara i njihovu razmjenu s drugim igračima.

Ukratko, storage tokeni imaju potencijal preoblikovati način na koji pohranjujemo i razmjenjujemo podatke te nude učinkovitija rješenja u raznim industrijama.

Izvor: cointelegraph

Kako investirati u storage tokene

Prije ulaganja u storage tokene, važno je napomenuti da ne postoji potpuno sigurna investicija te da ovo nije financijski savjet. Kao i kod svih ulaganja u kriptovalute, postoji rizik gubitka kapitala, pa se preporučuje temeljito istraživanje prije donošenja odluka.

Korak 1: Istraživanje tržišta

Prvi korak u ulaganju u storage tokene je razumijevanje tržišta. Prilikom odabira pravog tokena uzmite u obzir faktore poput aktivnosti mreže, potencijala rasta cijene i jednostavnosti korištenja. Svaki storage token ima specifične karakteristike i temelji se na različitim tehnologijama, stoga je važno upoznati se s njegovom primjenom i problemima koje nastoji riješiti.

Prilikom istraživanja projekata obratite pažnju na:

  • Tim i razvoj – Provjerite razvojni tim, njihov dosadašnji rad i planove za budućnost.
  • Zajednicu i ekosustav – Aktivna zajednica često ukazuje na zdrav projekt s većim šansama za uspjeh.
  • Partnerstva i integracije – Snažne suradnje s etabliranim tvrtkama mogu povećati vjerodostojnost i tržišnu vrijednost projekta.

Korak 2: Odabir investicijske strategije

Ovisno o vašim financijskim ciljevima i toleranciji na rizik, možete birati između nekoliko strategija ulaganja:

  • Dugoročno držanje (HODL) – Kupnja i čuvanje tokena uz očekivanje rasta njihove vrijednosti kroz vrijeme.
  • Aktivno trgovanje – Ako imate iskustva u trgovanju, možete iskoristiti kratkoročne promjene cijena za ostvarivanje profita.
  • Staking i yield farming – Neke platforme nude mogućnost zaključavanja tokena u zamjenu za nagrade, čime ostvarujete pasivan prihod.

Korak 3: Sudjelovanje u ekosustavu

Osim klasičnih investicija, možete zaraditi storage tokene aktivnim sudjelovanjem u njihovom ekosustavu:

  • Postanite host ili node – Pružanjem dodatnog prostora za pohranu mreži možete zaraditi tokene, dok validacijom transakcija kao node doprinosite stabilnosti mreže.
  • Sudjelujte u upravljanju (governance) – Neki projekti omogućuju vlasnicima tokena glasanje o budućem razvoju mreže, što može povećati vrijednost vašeg ulaganja.

Zanimljivost: Neke decentralizirane platforme omogućuju zaradu tokena ne samo pružanjem prostora za pohranu već i dijeljenjem datoteka s drugim korisnicima. Što više ljudi pristupa vašim podacima, to više tokena možete zaraditi.

Izvor: cointelegraph

Trebate li početi koristiti decentraliziranu pohranu i zarađivati storage tokene?

S rastućom popularnošću blockchain tehnologije, korisnici diljem svijeta mogu učinkovito iznajmljivati svoj višak prostora za pohranu. Decentralizirana pohrana, zaštićena enkripcijom i bazirana na peer-to-peer mrežama, ne samo da povećava globalni kapacitet pohrane podataka već i omogućuje pojedincima zaradu od neiskorištenog prostora na tvrdom disku.

Međutim, prije nego što odlučite sudjelovati, važno je pažljivo razmotriti potencijalne rizike i koristi. Postavljanje i upravljanje decentraliziranom pohranom može biti tehnički zahtjevno, a vrijednost storage tokena varira ovisno o tržišnoj potražnji i dostupnom prostoru za pohranu.

Ipak, ako imate dodatni prostor za pohranu i ugodno vam je raditi s tehnologijama decentralizirane pohrane, pridruživanje mreži može biti dobar način za ostvarivanje dodatnih prihoda.

U konačnici, odluka o korištenju decentralizirane pohrane ovisi o vašim osobnim ciljevima, toleranciji na rizik i tehničkom znanju.

Nadamo se da ste uživali čitajući današnji blog, te da ste naučili nešto novo i korisno. Ako imate bilo kakva pitanja uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Potrvde Bitcoin transakcija

Jednostavno razumijevanje Bitcoin potvrda

U tradicionalnom financijskom sustavu, proces potvrda Bitcoin transakcija može se usporediti s obradom i namirenjem čekova. Kada položite ček, banka privremeno pripisuje sredstva na vaš račun, ali ona nisu odmah dostupna. Banka prvo mora provjeriti valjanost čeka i osigurati da izdavatelj ima dovoljno sredstava. Ovaj proces uključuje više koraka i može potrajati nekoliko dana, dok ček prolazi kroz različite bankovne institucije. Tek nakon što su svi koraci dovršeni, transakcija se smatra konačnom, a sredstva u potpunosti dostupnima.

Slično tome, kada se Bitcoin transakcija inicira, ona se emitira u mrežu, ali ostaje nepotvrđena sve dok je rudari ne uključe u blok. Svaki novi blok dodan u blockchain donosi dodatne potvrde, čime se dodatno osigurava valjanost transakcije. Kao što ček zahtijeva više koraka kako bi bio obrađen, tako i Bitcoin transakcija treba više potvrda kako bi bila konačna i sigurna.

Jesi li znao? Bitcoin transakcijske naknade plaća pošiljatelj i određuju se prema veličini podataka transakcije, a ne prema iznosu koji se šalje. To znači da slanje 1 BTC-a može imati istu naknadu kao i slanje 100 BTC-a, pod uvjetom da je veličina transakcijskih podataka identična.

Izvor: cointelegraph

Proces potvrde Bitcoin novčanika

Kada korisnik inicira Bitcoin transakciju putem novčanika, cijeli proces od stvaranja do potvrde prolazi kroz nekoliko ključnih koraka:

  • Stvaranje transakcije: Korisnik unosi Bitcoin adresu primatelja i iznos koji želi poslati. Softver novčanika tada konstruira transakciju koja uključuje ulaze (nepotrošeni Bitcoin korisnika) i izlaze (adresu primatelja te mogući ostatak koji se vraća pošiljatelju).
  • Digitalni potpis: Novčanik koristi privatni ključ korisnika za digitalno potpisivanje transakcije, čime osigurava njezinu autentičnost i sprječava neovlaštene izmjene.
  • Emitiranje u mrežu: Potpisana transakcija šalje se u Bitcoin mrežu i ulazi u bazen nepotvrđenih transakcija poznat kao “mempool”.
  • Provjera od strane čvorova: Bitcoin čvorovi provjeravaju strukturu transakcije, potpise i osiguravaju da ulazi nisu već iskorišteni. Valjane transakcije ostaju u mempoolu dok ne budu uključene u blok.
  • Uključivanje u blok: Rudari odabiru transakcije iz mempoola, prioritiziraju ih (često na temelju naknade za transakciju) i pokušavaju ih uključiti u sljedeći blok rješavajući složeni matematički problem kako bi pronašli odgovarajući hash.
  • Potvrda: Kada rudar uspješno doda blok s transakcijom u blockchain, transakcija dobiva svoju prvu potvrdu. Svaki sljedeći blok koji se doda u lanac donosi dodatne potvrde, čime se transakcija dodatno osigurava.

Tijekom cijelog ovog procesa, Bitcoin novčanici korisnicima pružaju ažuriranja o statusu transakcije. Najčešći pokazatelji uključuju:

  • Na čekanju/nepotvrđeno: Transakcija je kreirana i poslana u mrežu, ali još nije uključena u blok.
  • Potvrđeno: Transakcija je uključena u blok i dobila je barem jednu potvrdu.
  • Broj potvrda: Većina novčanika prikazuje broj potvrda koje je transakcija primila – što ih je više, to je transakcija sigurnija i konačnija.

Jeste li znali? Korisnici mogu pratiti napredak svojih transakcija pomoću jedinstvenog identifikatora transakcije (TXID), koji pruža novčanik. Unosom TXID-a u blockchain explorer moguće je vidjeti detaljne informacije o transakciji, uključujući njezin status i broj potvrda.

Izvor: cointelegraph

Objašnjenje potvrda blockchaina u odnosu na konačnost blockchaina

U Bitcoin mreži, potvrde označavaju broj blokova dodanih u blockchain nakon bloka u kojem se nalazi određena transakcija, čime se povećava njezina sigurnost. S druge strane, konačnost transakcije odnosi se na trenutak kada transakcija postane nepovratna i trajno zabilježena.

Važno je ne miješati ta dva pojma.

Na Bitcoin mreži, potvrde su probabilističke – svaka nova potvrda dodatno otežava poništavanje transakcije, čime se postupno povećava njezina konačnost. Primjerice, Bitcoin transakcija se općenito smatra konačnom nakon šest potvrda, što obično traje otprilike sat vremena.

Međutim, postoje i drugi oblici konačnosti koji su karakteristični za različite blockchain mreže:

  • Deterministička (apsolutna) konačnost: Neki blockchaini postižu trenutnu i nepovratnu konačnost transakcija putem konsenzusnih mehanizama koji omogućuju instantnu potvrdu. Jednom kada se transakcija validira i doda u blockchain, više je nije moguće izmijeniti ili poništiti. Ovaj pristup koristi se u mrežama s algoritmima poput praktične bizantske otpornosti na greške (pBFT). Primjerice, Algorand koristi takve mehanizme kako bi osigurao trenutnu i nepovratnu potvrdu transakcija.
  • Ekonomska konačnost: U proof-of-stake (PoS) sustavima, ekonomska konačnost se postiže tako što povrat transakcija postaje financijski neisplativ. Validatori moraju uložiti određeni iznos kriptovalute kao kolateral. Ako pokušaju potvrditi lažne transakcije, riskiraju gubitak uloženog iznosa, što ih odvraća od zlonamjernog ponašanja. Ova ekonomska zaštita osigurava da jednom potvrđene transakcije ostaju trajno valjane.

Izvor: cointelegraph

Vrijeme potvrde Bitcoin transakcija u 2025.

Prosječno vrijeme potvrde Bitcoin transakcija ovisi o nekoliko čimbenika, uključujući zagušenost mreže, veličinu bloka, dinamiku transakcijskih naknada i skalabilnost mreže.​

Čimbenici koji utječu na vrijeme potvrde:

  • Zagušenost mreže: Povećana popularnost Bitcoina dovodi do većeg broja transakcija, što može uzrokovati zagušenje mreže. To rezultira zaostajanjem nepotvrđenih transakcija i duljim vremenom čekanja na potvrdu.​
  • Ograničenja veličine bloka: Bitcoin blokovi imaju ograničenje veličine od 1 megabajta, što ograničava broj transakcija koje se mogu uključiti u svaki blok. Tijekom razdoblja visokog prometa, ovo ograničenje može pridonijeti kašnjenjima u obradi i potvrdi transakcija.​
  • Dinamika transakcijskih naknada: Rudari često prioritiziraju transakcije s višim naknadama. Korisnici koji prilože niže naknade svojim transakcijama mogu iskusiti dulje vrijeme potvrde, posebno tijekom zagušenja mreže kada je konkurencija za prostor u bloku intenzivnija.​
  • Izazovi skalabilnosti: Dizajn Bitcoin mreže suočava se s izazovima skalabilnosti. Kombinacija fiksnih veličina blokova i intervala od 10 minuta između blokova ograničava kapacitet sustava da učinkovito obradi sve veći broj transakcija, što dovodi do povećanja vremena potvrde.​

Izvor: cointelegraph

Strategije za brze potvrde Bitcoin transakcija

Ponekad je važno da se Bitcoin transakcije potvrde što prije – primjerice, prilikom trgovanja ili vremenski osjetljivih kupnji. U drugim slučajevima, poput osobnih transfera, dulje čekanje nije problem. Razumijevanje kada je brzina ključna može vam pomoći da bolje planirate svoje transakcije.

Postavite odgovarajuću naknadu ili riskirajte kašnjenja

Rudari daju prednost transakcijama s višim naknadama. Ako ne uključite dovoljnu naknadu, vaša transakcija može ostati u mempoolu satima ili čak danima. U ekstremnim slučajevima, može ostati nepotvrđena i nikada ne ući u blok. Većina novčanika nudi preporuke za naknade na temelju trenutnih uvjeta mreže, pa ih je korisno pratiti.

Kako ubrzati spore transakcije uz opcije novčanika

Ako ste već poslali transakciju s niskom naknadom i ona je zapela, postoje načini da je ubrzate:

  • Replace-by-Fee (RBF): Ova opcija omogućuje vam da ponovno pošaljete istu transakciju s većom naknadom, čime povećavate šansu za bržu potvrdu.
  • Child-Pays-For-Parent (CPFP): Ako imate zapelu transakciju, možete poslati novu (tzv. “child” transakciju”) s visokom naknadom. Rudari će tada obraditi obje zajedno kako bi zaradili više naknada.

Izvor: cointelegraph

Budućnost potvrda Bitcoin transakcija

Bitcoin zajednica aktivno radi na rješavanju problema sve duljih vremena potvrde transakcija. Osim već implementiranih Layer-2 rješenja, poput Lightning Networka, i značajnih nadogradnji, poput SegWita, očekuje se da će Bitcoin mreža u budućnosti dobiti još naprednije mehanizme skalabilnosti.

Moguća rješenja za brže potvrde:

  • Rollup tehnologije: Rollupi obrađuju više transakcija izvan glavnog lanca (off-chain) i zatim ih grupiraju u jednu transakciju na glavnom Bitcoin blockchainu. To značajno povećava propusnost i smanjuje naknade, dok se sigurnost održava konačnim obračunom na glavnom lancu.
  • Novi state kanali: State kanali omogućuju dvjema stranama da obavljaju brojne transakcije izvan blockchaina, pri čemu se samo početna i završna transakcija bilježe on-chain. To smanjuje zagušenje mreže i ubrzava prijenos sredstava.
  • Sidechain rješenja: Sidechainovi rade paralelno s glavnim Bitcoin blockchainom, omogućujući prijenos sredstava između mreža. Oni olakšavaju eksperimentiranje s novim značajkama i mogu obraditi veći broj transakcija bez opterećenja glavne mreže.

Iako se Bitcoin razvija kako bi ostao relevantan u svijetu novih blockchain rješenja s iznimno brzom i determinističkom finalnošću, tek će vrijeme pokazati hoće li ova poboljšanja biti dovoljna za održavanje njegove dominantne uloge.

Nadamo se da ste uživali u današnjem blogu. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Ripple-ov stablecoin (RLUSD) – sve što trebate znati

Što je Ripple-ov stablecoin RLUSD?

Ripple-ov stablecoin RLUSD (Ripple Labs USD) nova je digitalna valuta razvijena od strane Ripple Labs kompanije poznate po kriptovaluti XRP. RLUSD je stablecoin vezan za američki dolar, što znači da 1 RLUSD uvijek vrijedi 1 USD. Stabilnost mu osigurava potpuna kolateralna podrška u obliku depozita u američkim dolarima ili ekvivalentnih gotovinskih sredstava. Nakon što je 10. prosinca 2024. dobio regulatorno odobrenje od New York Department of Financial Services, RLUSD je službeno lansiran 17. prosinca i postao dostupan na pet kripto mjenjačnica. Očekuje se da će stablecoin igrati ključnu ulogu u Ripple-ovoj globalnoj platnoj mreži od 2025. godine, omogućujući brže i jeftinije međunarodne transakcije za poslovne korisnike.

Izvor: cointelegraph

Kako funkcionira RLUSD?

RLUSD funkcionira na sličan način kao i drugi stablecoini vezani za američki dolar, poput USDT-a i USDC-a. Svaki novi RLUSD token nastaje kada pojedinci ili institucije deponiraju kapitalne aktive, poput američkih dolara, kao kolateral. Zahvaljujući toj podršci, stablecoin održava fiksnu vrijednost od 1 USD, eliminirajući volatilnost tipičnu za mnoge druge kriptovalute. RLUSD je dostupan na Ethereum i XRP Ledger blockchainima, što znači da se može koristiti za trgovanje na mjenjačnicama ili slati i primati putem ovih mreža. Iako tehnološki ne donosi revolucionarne novosti, njegova interoperabilnost i integracija u Ripple-ovu platnu infrastrukturu čine ga konkurentom postojećim stablecoinima.

Izvor: cointelegraph

Prednosti RLUSD stablecoina

RLUSD donosi niz prednosti koje ga čine pouzdanim i efikasnim stablecoinom u svijetu kriptovaluta. Njegova glavna prednost je stabilna vrijednost – svaka jedinica RLUSD-a uvijek vrijedi 1 USD, što omogućava sigurnije i predvidljivije transakcije. Osim toga, RLUSD je jedan od rijetkih stablecoina s regulatornim odobrenjem New York Department of Financial Services (NYDFS), što mu daje dodatnu vjerodostojnost. Fokusiran je na institucionalna plaćanja, omogućujući brze i jeftine globalne transakcije za poslovne korisnike. Također, njegova široka dostupnost i planirano uvrštavanje na glavne kripto mjenjačnice čine ga lako dostupnim korisnicima širom svijeta. Već smo ranije spomenuli da RLUSD podržava dvije blockchain mreže – XRP Ledger i Ethereum – što osigurava fleksibilnost i interoperabilnost unutar šireg ekosustava. Ključna prednost je i potpuno osigurana rezerva, pri čemu je svaki RLUSD pokriven gotovinskim depozitima ili ekvivalentima koji se kontinuirano provjeravaju, omogućujući sigurnu i stabilnu razmjenu 1:1 s američkim dolarom u bilo kojem trenutku.

Izvor: cointelegraph

Upotreba RLUSD stablecoina

RLUSD je dizajniran da bude brz, pouzdan i isplativ, što ga čini korisnim za razne financijske primjene, uključujući plaćanja, trgovanje, DeFi i tokenizaciju imovine. Jedna od njegovih ključnih namjena su međunarodna plaćanja – omogućava trenutno slanje novca diljem svijeta uz minimalne troškove, što je posebno korisno u globalno povezanoj ekonomiji. Također, RLUSD služi kao most između tradicionalnog financijskog sustava i kripto tržišta, olakšavajući ulazak i izlazak iz kriptovaluta bez rizika volatilnosti. Ripple Labs ga opisuje kao “digitalni novac”, naglašavajući njegovu primjenu u svakodnevnim transakcijama. Osim toga, RLUSD omogućava tokenizaciju stvarnih imovina, poput obveznica, roba i vrijednosnih papira, pružajući institucijama način za osiguranje kolaterala u trgovanju tokeniziranim sredstvima. Zahvaljujući integraciji s Ethereum blockchainom, RLUSD će igrati značajnu ulogu u DeFi sektoru, bilo kao sredstvo trgovanja na decentraliziranim mjenjačnicama (DEX) ili kao kolateral u platformama za posudbu i zajmove.

Izvor: cointelegraph

Budućnost RLUSD stablecoina

Ripple ima velike planove za RLUSD, s procjenom da bi njegova tržišna kapitalizacija mogla premašiti 2 bilijuna dolara do 2028. godine. To je izuzetno ambiciozno predviđanje, s obzirom na to da je Bitcoin tu granicu dosegao tek nakon 15 godina postojanja, dok je vodeći stablecoin USDT u studenom 2024. imao tržišnu kapitalizaciju od 138 milijardi dolara. Regulativno odobrenje daje RLUSD-u stabilan temelj za širenje, a planirano lansiranje 2025. trebalo bi uključivati niz velikih integracija od prvog dana. Ripple je postepeno otkrivao detalje o stablecoinu, naglašavajući da RLUSD nije zamjena za XRP, već će ga nadopunjavati u rješenjima za prekogranična plaćanja. Također, kompanija je obećala redovne revizije i transparentnost u vezi s rezervama koje podupiru RLUSD, uključujući mjesečna financijska izvješća i neovisne treće strane za provjeru kolaterala, iako još nije otkriveno tko će provoditi te revizije.

Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga, te da ste naučili nešto novo i korisno. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Tko je misteriozni tvorac Bitcoina?

Tko je Satoshi Nakamoto?

Satoshi Nakamoto ime je koje je postalo sinonim za revoluciju u svijetu digitalnih valuta, no njegov pravi identitet ostaje nepoznat. Prvi Bitcoin “izrudaren” je 3. siječnja 2009. godine od strane osobe ili grupe ljudi koja se krije iza ovog pseudonima. Osoba ili grupa koja stoji iza jednog od najznačajnijih tehnoloških izuma modernog doba, postala je poznata među entuzijastima kriptografije, računalnim znanstvenicima i hakerima još prije nego što je Bitcoin osvojio svijet.

Prije nego što je službeno predstavljen Bitcoin, Satoshi Nakamoto je već bio aktivan na online forumima i dopisivao se putem emaila s drugim developerima koristeći isto ime. Premda identitet osobe ili osoba iza pseudonima nikada nije potvrđen, postoji široko rasprostranjena sumnja da su upravo oni autori tih komunikacija.

Sve je započelo 31. listopada 2008. godine, kada je Nakamoto na jednoj kriptografskoj mailing listi objavio “white paper” pod nazivom Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System. U ovom dokumentu detaljno je predstavljen decentralizirani sustav koji koristi kriptografiju za sigurno provođenje transakcija. Satoshi je zamislio Bitcoin kao “čisto peer-to-peer verziju elektroničkog novca” koja omogućava plaćanja izravno između strana, bez posredovanja banaka ili drugih financijskih institucija.

Tko je zapravo Satoshi Nakamoto? To pitanje ostaje jedno od najvećih misterija našeg vremena, a njegov izum i dalje oblikuje svijet financija i tehnologije.

Izvor: cointelegraph

Zašto je napravljen Bitcoin?

Bitcoin je nastao kao odgovor na krizu modernog financijskog sustava, posebno na Veliku financijsku krizu iz 2008. godine, koja je razotkrila krhkost tradicionalnih bankarskih institucija i njihovu nesposobnost da spriječe kolaps. Satoshi Nakamoto je stvorio Bitcoin kako bi vratio financijsku kontrolu u ruke običnih ljudi, pružajući im priliku da sudjeluju u decentraliziranom financijskom sustavu koji nije pod nadzorom financijske elite. Osnovna ideja Bitcoina je decentralizacija. Kao open-source projekt, Bitcoin nije u vlasništvu nijedne osobe ili organizacije; njegov dizajn je javan i svatko može sudjelovati. Time je omogućena alternativa tradicionalnom sustavu, u kojem banke i posrednici dominiraju financijskim transakcijama. Umjesto toga, blockchain, decentralizirani digitalni registar, osigurava povjerenje i sigurnost u sustav. Prvi Bitcoin blok, poznat kao genesis blok, iskopan je 3. siječnja 2009. godine, čime je službeno pokrenut blockchain. U početku Bitcoin nije imao nikakvu monetarnu vrijednost, a rani rudari, koji su koristili svoje računala za rješavanje složenih matematičkih problema, radili su to iz znatiželje. Njihov zadatak nije bio samo rudarenje novih Bitcoina, već i provjera valjanosti transakcija, čime se osiguravalo da se svaki Bitcoin koristi ispravno i da se ne može potrošiti više puta. Prva stvarna ekonomska transakcija s Bitcoinom dogodila se 22. svibnja 2010. godine, kada je muškarac iz Floride zamijenio 10,000 BTC-a za dvije pizze, obilježivši taj dan kao “Bitcoin Pizza Day.” Tadašnja vrijednost Bitcoina bila je četiri BTC po centu, ali od tada je njegova vrijednost eksponencijalno narasla, simbolizirajući uspjeh ideje koja stoji iza ove kriptovalute.

Izvor: cointelegraph

Potencijalni identiteti Satoshija

Tri godine nakon što je objavio whitepaper Bitcoina i iskopao genesis blok, Satoshi Nakamoto povukao se iz svijeta kriptovaluta. Dana 23. travnja 2011. godine, Satoshi je u emailu drugom Bitcoin developeru napisao da se “posvetio drugim stvarima” te da je budućnost Bitcoina “u dobrim rukama.” Od tada, nikakva komunikacija nije zabilježena s prethodno poznatih Satoshijevih email adresa, čime je njegov identitet ostao jedna od najvećih enigmi u povijesti Bitcoina. Teorije o tome tko ili što stoji iza pseudonima Satoshi Nakamoto neprestano su izazivale kontroverze. Neki smatraju da je Satoshi pseudonim koji koristi grupa kriptografa, a ne pojedinac. Drugi nagađaju da bi Satoshi mogao biti Britanac, član Yakuze (kriminalne grupe) ili čak žena koja se predstavljala kao muškarac. Tijekom godina, nekoliko pojedinaca povezivano je s ovim misterioznim pseudonimom, no konačan odgovor o pravom identitetu tvorca Bitcoina i dalje izmiče, ostavljajući prostor za beskrajne spekulacije i teorije zavjere.

Izvor: cointelegraph

Dorian Nakamoto - Čovjek kojega se pogrešno smatra tvorcem Bitcoina

Godine 2014., novinarka Newsweeka Leah McGrath Goodman objavila je članak pod naslovom “The Face Behind Bitcoin,” pokušavajući otkriti identitet Satoshija Nakamota. Goodman je identificirala Doriana Prenticea Satoshija Nakamota, tada 64-godišnjeg stanovnika Templea u Kaliforniji, kao misterioznog tvorca Bitcoina. Svoje tvrdnje temeljila je na sličnostima između dvojice Nakamota, uključujući matematičke vještine, temperament, japansko podrijetlo i političke stavove. Prema Goodman, Dorian je radio na projektima računalnog inženjeringa i obrambenim projektima visoke tajnosti, što ga je činilo potencijalnim kandidatom.

Međutim, Dorian Nakamoto je kasnije odlučno opovrgnuo bilo kakvu povezanost s Bitcoinom. Tvrdio je da su njegove izjave pogrešno interpretirane te da je govorio o svom inženjerskom radu, a ne o Bitcoinu.

Članak u Newsweeku izazvao je žestoke rasprave o narušavanju Dorianove privatnosti, osobito nakon što je časopis objavio fotografiju njegova doma u Los Angelesu. Kripto zajednica, ogorčena takvim postupkom, skupila je više od 100 BTC kao znak podrške i zahvalnosti Dorianu za nepravednu pažnju koju je morao podnijeti. Dorian je kasnije snimio YouTube video u kojem zahvaljuje zajednici, izjavivši da će svoj Bitcoin račun čuvati “još mnogo, mnogo godina.” Iako je originalni video kasnije uklonjen, kopije i dalje kruže internetom, podsjećajući na ovu neobičnu epizodu u povijesti Bitcoina.

Nick Szabo: Vizionar iza Bit Golda i decentraliziranih valuta

Nick Szabo, istaknuti stručnjak za kriptovalute, često je bio na popisu osumnjičenih za identitet Satoshija Nakamota. U članku The New York Timesa iz 2015. godine, naslovljenom “Decoding the Enigma of Satoshi Nakamoto and the Birth of Bitcoin,” povučene su paralele između Szaba i misterioznog tvorca Bitcoina zbog sličnosti u njihovom pisanju, interesima i ključnim doprinosima razvoju decentraliziranih sustava. Szabo je računalni inženjer, kriptograf i pravni znanstvenik, poznat po svom pionirskom radu na konceptu pametnih ugovora (smart contracts), koji je predstavio 1996. godine u radu “Smart Contracts: Building Blocks for Digital Markets.” Također, 2008. godine Szabo je osmislio “Bit Gold,” decentralizirani oblik digitalne valute koji je poslužio kao preteča Bitcoinu. Uz to, bio je povezan s DigiCashom, ranim digitalnim sustavom plaćanja koji je koristio kriptografiju za osiguranje transakcija. Zanimljivo je da su i Satoshi Nakamoto i Szabo u svojim radovima spominjali ekonomista Carla Mengera, što je dodatno potaknulo spekulacije o njihovoj mogućoj povezanosti. Dominic Frisby, autor knjige Bitcoin: The Future of Money?, čak je tvrdio da su Szabo i Nakamoto jedna te ista osoba, temeljeći svoju hipotezu na temeljitoj analizi. Szabo, međutim, poriče sve tvrdnje da je on Satoshi, ostavljajući pitanje otvorenim i predmetom rasprave u kripto zajednici.

Izvor: cointelegraph

Hal Finney: Rani usvojitelj Bitcoina sa Satoshijem

Hal Finney bio je računalni znanstvenik, programer i entuzijast kriptografije još prije nego što je Bitcoin postao globalni fenomen. Preminuo je 2014. godine u dobi od 58 godina nakon petogodišnje borbe s amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS). Finney se smatra jednim od prvih i najvažnijih suradnika na projektu Bitcoina, radeći na ispravljanju pogrešaka i poboljšanju open-source koda. Uz to, bio je primatelj prve Bitcoin transakcije koju je 2009. poslao sam Satoshi Nakamoto. Zanimljivo je da je Finney bio susjed Doriana Satoshija Nakamota, što je novinar Forbesa, Andy Greenberg, smatrao intrigantnim, pa čak i sumnjivim. Greenberg je analizirao stil pisanja Hal Finneya i Satoshija Nakamota, uz pomoć stručnjaka za analizu tekstova. Sličnosti u njihovim stilovima dovele su do spekulacija da je Finney mogao biti Satoshijev pisac iz sjene ili čak da je koristio Doriana Nakamota kao “paravan” za skrivanje pravog identiteta. Međutim, Finney je odlučno opovrgnuo te tvrdnje. Prilikom susreta s Greenbergom, pokazao je emailove koje je razmjenjivao sa Satoshijem, kao i povijest svog Bitcoin novčanika, čime je potvrdio da nije bio tvorac Bitcoina. Analitičari su također zaključili da je stil pisanja u Satoshijevim emailovima poslanim Finneyju odgovarao drugim javno dostupnim Satoshijevim radovima, dodatno podržavajući Finneyjevu tvrdnju.

Zanimljivost: Hal Finney bio je ključni programer za Pretty Good Privacy (PGP), jedan od najpoznatijih programa za enkripciju digitalnih komunikacija. Njegov rad na PGP-u revolucionirao je email enkripciju i postavio temelje za privatnost, što je kasnije postalo ključna značajka Bitcoina.

Len Sassaman: Može li pionir kriptografije biti Satoshi?

Leonard “Len” Harris Sassaman bio je cijenjeni kriptograf i istaknuti član cypherpunk pokreta, posvećen poboljšanju privatnosti i sigurnosti u digitalnim komunikacijama. Njegov rad na tehnologijama za anonimnost, poput Mixmaster protokola za anonimno slanje emailova, odražava temeljna načela decentralizacije i sigurnosti koja su također osnova Bitcoina. Poput Bitcoin čvora, anonimni remaileri procesiraju poruke bez otkrivanja njihovog izvora, što je analogno pseudoanonimnom načinu na koji Bitcoin blockchain obrađuje transakcije. Osim tehničkih inovacija, Sassaman je bio povezan s nekim od ključnih figura u kriptografskom svijetu. Tijesno je surađivao s Adamom Backom, izvršnim direktorom Blockstreama, radio na PGP-u uz Hala Finneya i sudjelovao u projektima s Bramom Cohenom, tvorcem BitTorrenta. Zajedno s Cohenom razvio je projekt Pynchon Gate i suosnivao godišnju tehnološku konferenciju Codecon. Zanimljivo je da je Sassaman, iako Amerikanac, u svojoj komunikaciji koristio britanski engleski, što je također karakteristika Satoshija Nakamota. Ova jezična sličnost dodatno je potaknula nagađanja o mogućoj povezanosti. Sassamanov rad na akademskim istraživanjima, kao i njegov mentor David Chaum – često nazivan “ocem digitalnog novca” – pružaju još jedan sloj zanimljive poveznice između Sassamana i Satoshija. Njegova smrt 2011. godine, prijavljena kao samoubojstvo, poklopila se s trenutkom kada je Satoshi Nakamoto prestao s javnim djelovanjem. Ova vremenska podudarnost dala je povoda za spekulacije da je Sassaman možda bio Satoshi i da je njegova smrt bila njegov način zauvijek očuvanja anonimnosti. Bez obzira na to je li Sassaman bio Satoshi, njegov rad i vizija o privatnosti i inovaciji nastavljaju inspirirati blockchain zajednicu. Kako je Adam Back primijetio, misterij Satoshijeva identiteta možda nikada neće biti riješen – i možda je tako najbolje.

Izvor: cointelegraph

Adam Back: kriptografski pionir povezan s podrijetlom Bitcoina

Adam Back, pionir u kriptografiji, bio je prva osoba koja je komunicirala sa Satoshijem Nakamotom, a njegova tehnološka postignuća imaju duboke veze s podrijetlom Bitcoina. Backov put u svijetu kriptovaluta započeo je razvojem HashCasha, sustava proof-of-work osmišljenog za sprječavanje neželjene pošte i DDoS napada. Ovaj inovativni sustav postao je temeljni dio procesa rudarenja Bitcoina, jer ga je Satoshi integrirao u arhitekturu mreže. Back je također sudjelovao u razvoju nekoliko implementacija OpenPGP-a i imao bliske veze s drugim kriptografima kroz mrežu povjerenja PGP-a (PGP web of trust). Na temelju vlastitog iskustva, Back je nagađao da je Satoshi mogao biti programer anonimnih remailera, budući da su ti stručnjaci često koristili pseudonime kako bi sudjelovali u raspravama o kriptografiji. Iako su njegove inovacije i doprinosi tehnologijama ključnima za Bitcoin neupitni, Back dosljedno negira tvrdnje da je on Satoshi Nakamoto. Vjeruje da će pravi identitet tvorca Bitcoina vjerojatno zauvijek ostati tajna.

Zanimljivost: Wei Dai, tvorac koncepta b-money – decentralizirane digitalne valute – također je bio predmet spekulacija o identitetu Satoshija Nakamota. Dai je uveo mnoge ideje koje su kasnije uključene u Bitcoin, a njegovo je djelo čak citirano u originalnom Bitcoin whitepaperu.

Peter Todd: Bitcoin Developer i HBO-ova kontroverza o Satoshiju Nakamotu

Peter Todd, rođen 1984. godine, svoj je put započeo studijem likovnih umjetnosti prije nego što se usmjerio prema kriptografiji i decentraliziranim sustavima, gdje je dao značajan doprinos sigurnosnim i privatnim protokolima Bitcoina. Kao softverski inženjer, Todd je od 2012. aktivno sudjelovao u razvoju Bitcoinovog osnovnog koda, posebice kroz projekte poput OpenTimestamps, standarda za vremensko označavanje na blockchainu. Uz svoju ulogu Bitcoin Core Developera u Coinkiteu od 2014. i savjetničke pozicije u Verisartu od 2015., Todd ima bogato iskustvo u industriji. Radio je kao Linux podrška, dizajner elektronike, a obnašao je i ključne uloge u projektima poput Mastercoina i Dark Walleta, zalažući se za jačanje privatnosti i decentralizacije u svijetu digitalnih valuta. HBO-ov dokumentarac o Satoshiju Nakamotu izazvao je kontroverzu upirući prstom u Todda kao potencijalnog tvorca Bitcoina. Tijekom filma, producent Hoback suočava Todda s dokazima, na što on ironično odgovara: “Pa da, ja sam Satoshi Nakamoto.” Unatoč tome, Todd je više puta negirao te tvrdnje, kako prije tako i nakon premijere filma. Na društvenim mrežama izrazio je sumnju u zaključke dokumentarca, tvrdeći da nije Satoshi. Zaključci filma ostaju spekulativni, a identitet stvarnog tvorca Bitcoina i dalje je neriješena zagonetka.

Izvor: cointelegraph

Budućnost Bitcoina i identitet Satoshija

Bitcoin je od svog nastanka prošao kroz burnu povijest, obilježenu i skandalima. Prvobitno dizajniran kao decentralizirana i bezgranična alternativa fiducijarnoj valuti, Bitcoin je s vremenom postao donekle centraliziran. Velike banke i financijske institucije počele su otvarati kripto-trgovinske odjele i usluge za čuvanje kriptovaluta, što neki smatraju “kompromisom” koji odstupa od Satoshijeve originalne vizije revolucionarne platforme koja bi izbjegavala financijske institucije. S porastom broja Bitcoin “kitova” (velikih investitora koji posjeduju najveći dio Bitcoina), smatra se da je kriptovaluta ponovno dospjela pod kontrolu elite. Ovi veliki investitori utječu na cijenu Bitcoina na tržištima i imaju sredstva za izgradnju rudarskih farmi, zbog čega postaje sve teže rudarenje, s obzirom na to da matematički problemi postaju složeniji. Ipak, Bitcoin je otvorio put za stvaranje više od 11.000 različitih kriptovaluta i nastavlja rasti u vrijednosti. Iako HBO-ov dokumentarac potiče dodatne spekulacije o Satoshiju, bez konkretnih dokaza, pravi identitet tvorca Bitcoina i dalje ostaje misterij. Mnogi smatraju da bi tako i trebalo ostati. Satoshijeva anonimnost temeljna je za decentralizirani sustav Bitcoina, osiguravajući da nijedna osoba ne drži utjecaj nad njegovom budućnošću. Kako Bitcoin nastavlja evoluirati, njegova prava vrijednost leži ne u tome tko ga je stvorio, već u tome kako je oblikovao globalne financije i tehnologiju. Ako budu postignuti pravi tehnološki pomaci, postoji velika mogućnost da će Bitcoin biti prihvaćen u svakodnevnim transakcijama. Mnoge organizacije vjeruju da bi Bitcoin mogao postati “valuta po izboru” u globalnoj trgovinskoj sceni. No, kako bi Bitcoin bio održiv, njegova blockchain tehnologija također mora evoluirati i biti u stanju obraditi veći broj transakcija u kraćem vremenskom razdoblju. Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Layeri (slojevi) blockchaina

Razlika između layer 1 layer 2 i layer 3 blockchaina

Razlika između Layer 1, Layer 2 i Layer 3 blockchaina leži u njihovoj ulozi i funkcionalnosti unutar blockchain ekosistema. Layer 1 (L1) predstavlja osnovni sloj infrastrukture, odnosno samu blockchain mrežu poput Bitcoina ili Ethereuma. Ovaj sloj odgovoran je za ključne funkcije kao što su konsenzusni mehanizam, sigurnost i transakcije na lancu. Layer 2 (L2) je nadogradnja na L1 koja poboljšava skalabilnost i brzinu obrade transakcija bez promjene osnovne arhitekture. Primjer za L2 su rješenja poput Lightning Network-a na Bitcoinu ili zk-rollupova na Ethereumu. Layer 3 (L3) odnosi se na aplikacijski sloj, gdje decentralizirane aplikacije (dApps) i razni blockchain alati pružaju krajnjim korisnicima funkcionalnosti, oslanjajući se na stabilnost L1 i učinkovitost L2.

Izvor: cointelegraph

Layer 1 (L1)

Layer 1 (L1) blockchaini predstavljaju osnovni sloj na kojem se blokovi dodaju i transakcije finaliziraju, ovaj sloj pruža sigurnu osnovu za cijelu mrežu. Ove decentralizirane mreže oslanjaju se na mehanizme konsenzusa poput proof-of-work (PoW) ili proof-of-stake (PoS) za validaciju transakcija. L1 blockchaini su neovisni o bilo kojoj drugoj mreži, što ih čini temeljnom infrastrukturom blockchaina. Iako osiguravaju sigurnost i validaciju transakcija, često se suočavaju s problemom preopterećenja zbog velikog broja transakcija. Uz to, suočavaju se s tzv. trilemom blockchaina, gdje je teško postići optimalan balans između skalabilnosti, decentralizacije i sigurnosti.

Izvor: cointelegraph

Layer 2 (izgrađen na Layeru 1)

Ovaj sloj odnosno layer predstavlja sekundarni protokol koji poboljšava funkcionalnost osnovnog sloja bez potrebe da funkcionira kao zasebni blockchain. Ova rješenja, poput state channelova, rollupova i sidechainova, osmišljena su kako bi ublažila probleme skalabilnosti Layera 1. Kroz izračune izvan glavnog lanca i povremeno potvrđivanje transakcija na glavnom lancu, Layer 2 omogućava bržu obradu transakcija i smanjene troškove, bez kompromisa po pitanju sigurnosti. Iako značajno poboljšava skalabilnost, L2 može biti ograničen pitanjima interoperabilnosti između blockchainova i mogućnostima prilagodbe specifičnih rješenja.

Izvor: cointelegraph

Layer 3 (aplikacijski sloj)

Ovaj layer funkcionira kao sloj aplikacija koji koristi funkcionalnosti temeljnog Layera 1 i nadogradnje Layera 2. Layer 3 omogućava još veću skalabilnost, povećavajući broj transakcija, omogućuje prilagođene aplikacije, te potiče učinkovite i isplative financijske transakcije kombiniranjem različitih konsenzusnih algoritama poput proof-of-stake (PoS) i proof-of-authority (PoA), osiguravajući pritom mrežnu izvedbu, decentralizaciju i sigurnost. Njegova ključna značajka je omogućavanje komunikacije i interoperabilnosti među različitim blockchain mrežama bez posrednika. Uz napredne protokole i cross-chain mostove, Layer 3 otvara vrata decentraliziranim financijama (DeFi), tokenizaciji imovine i prekograničnim plaćanjima. Iako Layer 1 pruža najviši stupanj decentralizacije, Layer 3 nasljeđuje umjerenu decentralizaciju od Layera 2, s naglaskom na komunikaciju između različitih blockchainova putem interoperabilnih protokola.

Izvor: cointelegraph

Kako funkcionira layer 3?

Layer 3 blockchaini koriste izračune izvan glavnog lanca i nove konsenzusne mehanizme kako bi postigli skalabilnost i interoperabilnost za decentralizirane aplikacije (dApps). Oslanjaju se na sigurnost i transakcijske mogućnosti Layera 1 i Layera 2, te dodaju napredne značajke pametnih ugovora. Skalirajuća rješenja poput state channelova i sidechainova omogućuju Layeru 3 da izvodi složene izračune izvan lanca, zadržavajući sigurnost osnovnog blockchaina. Layer 3 poboljšava interoperabilnost omogućavajući komunikaciju između različitih blockchainova putem protokola poput inter-blockchain communication (IBC), olakšavajući interakciju dApps-a, uključujući decentralizirane financije (DeFi) i non-fungible tokene (NFTs) razvijene na različitim blockchainima. Unutar arhitekture Layera 3, virtualni strojevi omogućuju izvođenje više dApps-ova kroz pametne ugovore, dok Validium koristi zero-knowledge dokaze za validaciju transakcija izvan lanca, smanjujući troškove i vrijeme transakcija. Rollupovi s druge strane grupiraju više transakcija u komprimiranu strukturu i periodično ih šalju na Layer 1, poboljšavajući skalabilnost bez ugrožavanja sigurnosti. Inovativni konsenzusni mehanizmi, poput proof-of-stake (PoS) i delegiranog proof-of-stakea (DPoS), dodatno poboljšavaju učinkovitost i skalabilnost Layera 3.

Izvor: cointelegraph

Za što se layer 3 koristi?

Layer 3 blockchaini imaju široku primjenu u različitim industrijama u kojima omogućuju skalabilnost, interoperabilnost i niske transakcijske troškove. U gaming aplikacijama, Layer 3 omogućava obradu velikog broja transakcija u sekundi, smanjuje troškove za korisnike i developere, što je ključno za igre s čestim transakcijama. U DeFi sektoru, Layer 3 potiče likvidnost i inovacije povezivanjem različitih DeFi protokola, omogućujući sigurne i decentralizirane razmjene imovine između blockchainova. Layer 3 također poboljšava lance opskrbe omogućavanjem praćenja proizvoda kroz dijeljenje i verifikaciju podataka između blockchainova. U poslovnim aplikacijama, L3 nudi skalabilnost i optimizirane transakcije, čineći ga pogodnim za velike količine niskotroškovnih transakcija. Razvoj decentraliziranih aplikacija (dApps) na Layeru 3 omogućava developerima izradu multichain aplikacija s naprednijim funkcionalnostima i boljim korisničkim iskustvom. Za NFT aplikacije, Layer 3 olakšava multichain tržišta, omogućujući trgovinu NFT-ovima preko različitih blockchainova. U sigurnosnim aplikacijama, Layer 3 nudi jedinstveni sloj identiteta koji smanjuje rizik napada i pojednostavljuje otkrivanje prevara, osobito u DeFi sektoru. Ukratko, područje primjene je ogromno.

Izvor: cointelegraph

Budućnost layera 3

Kako se usvajanje inovativnih tehnologija širi, Layer 3 blockchaini suočavaju se s izazovima u integraciji i kompatibilnosti s postojećom slojevitom blockchain arhitekturom. Razvoj rješenja za interoperabilnost i stvaranje zajedničkih standarda bit će ključni za daljnju adopciju i inovacije. Iako Layer 3 nudi veću skalabilnost, izazovi ostaju u očuvanju sigurnosti i decentralizacije, posebno s rastom volumena transakcija i broja korisnika. Održavanje ravnoteže između decentralizacije i performansi bit će ključno za stabilnost i trajnost Layera 3. Regulacija Layera 3 na međunarodnoj razini također predstavlja prepreku, pa će suradnja s regulatorima biti ključna za stvaranje transparentnih i fleksibilnih okvira koji podržavaju inovacije. Budući uspjeh Layera 3 ovisit će o rješavanju pitanja skalabilnosti i interoperabilnosti te njegovom potencijalu da transformira razne industrije i unaprijedi decentralizirane ekosustave. Edukacija korisnika i developera o prednostima i izazovima ove tehnologije bit će ključna za poticanje usvajanja i daljnje inovacije, posebno u DeFi sektoru.

Nadamo se da ste uživali u čitanju ovoga bloga. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Što su Bitcoin Runes?

Čemu služe Bitcoin Runes?

Bitcoin runes predstavljaju esencijalan korak za očuvanje relevantnosti Bitcoin mreže u svijetu sve složenijih blockchain aplikacija. S obzirom na činjenicu da je Bitcoin prva kriptovaluta ima određena ograničenja. Na primjer, za razliku od Ethereuma, Bitcoin ne podržava složene pametne ugovore, što ograničava njegovu primjenu izvan jednostavnih transakcija. Također, Bitcoin je stvoren kao zamjenjiva imovina, što otežava stvaranje i upravljanje nezamjenjivim tokenima (NFT-ovima), koji zahtijevaju jedinstvene identifikatore. Osim toga, skalabilnost je još jedan izazov, budući da mreža često postaje preopterećena, to uzrokuje sporije transakcije i veće naknade. Iako su Ordinalsi pokušali riješiti te probleme, Bitcoin Runes nastoji biti učinkovitija i sveobuhvatnija alternativa.

Izvor: cointelegraph

Što su Bitcoin Runes?

Bitcoin Runes funkcioniraju tako što u Bitcoin transakcije ugrađuju dodatne podatke koji sadrže informacije o jedinstvenom identifikatoru svakog tokena ili digitalne imovine, čime se razlikuju od običnih Bitcoin transakcija. Ovaj mehanizam omogućuje stvaranje nezamjenjivih tokena (NFT-ova) i drugih unikatnih digitalnih dobara na Bitcoin blockchainu, koji se smatra sigurnijim i decentraliziranijim od drugih blockchainova poput Ethereuma. Na primjer, umjetnica može izdati svoje digitalno djelo kao Bitcoin Rune tako da prvo kodira umjetnički rad u metapodatke koji uključuju informacije o djelu, potom inicira Bitcoin transakciju s malim iznosom BTC-a i u nju ugradi te podatke. Kada je transakcija potvrđena, digitalni rad trajno postaje dio Bitcoin blockchaina, a satoshiji povezani s tom transakcijom postaju NFT-ovi ili jedinstvena digitalna imovina čija vrijednost može premašiti standardnu tržišnu cijenu Bitcoina, upravo zbog njihove unikatnosti.

Izvor: cointelegraph

Razlike između Ordinalsa i Runesa

Glavna razlika između Ordinalsa i Runesa leži u načinu kodiranja podataka. Runesi koriste metapodatke unutar Bitcoin transakcije, što omogućuje mnogo veću fleksibilnost u usporedbi s Ordinalsima, koji su ograničeni na 80 bajtova unutar polja. Na primjer, kreator koji stvara detaljno digitalno djelo može s Runesima kodirati sveobuhvatne metapodatke, uključujući naslov, opis, informacije o autoru i poveznice na visoko rezolucijske slike. S druge strane, Ordinalsi dopuštaju kodiranje samo osnovnih informacija poput kratkog naslova ili opisa, što znatno ograničava razinu detalja. Iako Ordinalsi imaju širu primjenu, Runesi su optimizirani za kreiranje i upravljanje nezamjenjivim tokenima (NFT-ovima) i drugim jedinstvenim digitalnim dobrima. Runesi olakšavaju mintanje, prijenos i trgovinu tih jedinstvenih tokena. S druge strane, Ordinalsi su svestraniji i mogu pratiti različite vrste podataka, podržavajući širi raspon primjena. Što se tiče skalabilnosti, Runesi također nadmašuju Ordinalse. Budući da polje u koje se pohranjuju podatci ima ograničen kapacitet, složeniji setovi podataka zahtijevaju više transakcija, što može preopteretiti mrežu i dovesti do većih naknada. Bitcoin Runes omogućuju obradu većeg broja transakcija bez značajnog zagušenja mreže i povećanja naknada, tako da su dugoročno gledano efektivniji način pohranjivanja podataka na Bitcoin blockchain.

Izvor: cointelegraph

Kako kupiti Bitcoin Runese?

Ako niste neka vrsta umjetnika, programer ili predstavnik Web3 gaming zajednice, vjerojatno ćete Bitcoin Runese trgovati kao kripto entuzijast ili investitor. Dok bi umjetnici morali “mintati” ili “ugravirati” Bitcoin Runese putem protokola poput Counterparty ili Stacks, trgovanje Runesima je jednostavnije i sličnije kupnji drugih tokena, uz nekoliko ključnih razlika.

Korak 1: Kreirajte i postavite Bitcoin novčanik. Odaberite Bitcoin novčanik koji podržava Runese, poput MetaMaska ili Ledgera. Instalirajte novčanik, stvorite jaku lozinku i napravite sigurnosnu kopiju fraze za oporavak.

Korak 2: Pronađite tržište. Potražite tržišta koja nude Bitcoin Runese, poput OpenSea ili OKX-a. Registrirajte se i verificirajte svoj račun na odabranom tržištu.

Korak 3: Kupite Bitcoin. Ako nemate Bitcoin, kupite ga na Kriptomatu, ili ako niste u mogućnosti onda preko neke od brojnih mjenjačnica.

Korak 4: Kupite Runese. Pronađite Runese koje želite na tržištu i upotrijebite svoj Bitcoin za kupnju, slijedeći upute platforme.

Izvor: cointelegraph

Budućnost NFT-ova na Bitcoin mreži

NFT-ovi imaju nekoliko korisnih primjena, poput predstavljanja vlasništva nad stvarnim fizičkim predmetima, čime omogućuju kolateralizaciju i stabilnost cijena, ili u digitalnoj umjetnosti, gdje omogućuju umjetnicima stvaranje jedinstvenih i provjerljivih digitalnih djela. No, pitanje je hoće li NFT-ovi na Bitcoin mreži postati stvarno potrebni. Zagovornici ističu da je Bitcoinova neusporediva sigurnost i nepromjenjivost idealna osnova za zaštitu digitalne imovine, ali s vremenom ovaj će argument vjerojatno oslabiti. Blokchainovi poput Tezosa, koji se samostalno nadograđuju bez potrebe za hard forkovima, te alternativni konsenzus mehanizmi poput Cardanovog Ouroborosa ili Algorandovog Pure Proof-of-Stake, sve više smanjuju sumnju u sigurnosti između Bitcoina i drugih mreža. Zapravo, sigurnost se često navodi kao jedini razlog zašto bi netko preferirao NFT-ove na Bitcoinu u odnosu na Ethereum ili druge blockchainove. Iako Bitcoin NFT-ovi nude priliku za dodatnu relevantnost Bitcoina u svijetu sve manjeg korištenja za plaćanja, postoji sumnja da su kratkoročni profit i održavanje vrijednosti velikih vlasnika Bitcoina ključni motivi iza ovog trenda. Unatoč tome, protokoli koji koriste Bitcoinove nadogradnje poput Native SegWita i Taproota svakako su zanimljivi, no dugoročno će se vjerojatno tražiti prikladnije mreže za širu kripto usvajanje ili drugačiju primjenu na Bitcoin blockchainu. Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Što je USB Bitcoin miner i kako funkcionira?

Kako funkcionira Bitcoin USB miner?

USB Bitcoin mineri su kompaktni uređaji koji se direktno povezuju na USB port vašeg računala. Oni su zapravo umanjene verzije većih ASIC minera koji se koriste u tradicionalnim postavkama, ali s puno manjom snagom i mogućnostima obrade. Kada povežete USB miner s računalom, započinje proces pokušaja i pogreške kako bi se transakcijski podaci kodirali u hash (proces poznat kao rudarenje) koji zadovoljava specifične zahtjeve duljine — isti zadatak koji obavljaju i veći mineri. Nakon što se pronađe odgovarajući hash, drugi mineri na mreži ga validiraju, čime se dodaje novi blok na blockchain. Zauzvrat, miner dobiva bitcoin kao nagradu. Ukratko, USB miner funkcionira i kao svaki drugi (u pravilu ASIC mašina), jedina razlika je što ima dosta manju potrošnju energije, ali i manju procesorsku snagu.

Izvor: cointelegraph

Profitabilnost Bitcoin USB minera

Kada proučavate profitabilnost USB Bitcoin minera, važno je analizirati brojke kako biste shvatili koliko je ostvarivanje profita realn. Jedan od popularnijih USB minera na tržištu je GekkoScience Compac F, koji nudi hashrate od oko 200 gigahasha po sekundi (GH/s) i košta između 120 i 150 dolara. Iako je cijenom pristupačan, njegova profitabilnost je skromna. Na primjer, s hashrateom od 200 GH/s, troškom struje od 0.10 dolara po kilovat satu (kwh), i trenutnom cijenom Bitcoina od 58,000 dolara, dnevna zarada iznosi približno 0.275 dolara, dok su dnevni troškovi struje oko 0.024 dolara, ostavljajući neto dnevni profit od svega 0.251 dolar. Prema ovim izračunima, potrebno je gotovo godinu i pol da povratite uloženi novac, pod uvjetom da se složenost rudarenja ne poveća i da cijena Bitcoina ostane stabilna, što je malo vjerojatno zbog njegove volatilnosti. Usporedimo li to s ASIC minerima poput Antminer S19, koji košta tisuće dolara, ali nudi hashrate od preko 100 terahasha po sekundi (TH/s), jasno je da USB mineri znatno zaostaju u smislu zarade. Dok ASIC miner može donijeti stotine dolara mjesečno, razdoblje povrata ulaganja je često ispod godinu dana, ovisno o troškovima električne energije i cijeni Bitcoina. Iz toga možemo zaključiti da je USB miner poput GekkoScience Compac F više alat za hobi ili edukaciju, nego ozbiljan izvor prihoda.

Izvor: cointelegraph

Najbolji načini za korištenje Bitcoin USB minera

Osim pridruživanja rudarskom poolu, postoje i druge najbolje metode koje možete primijeniti za uspješno korištenje USB Bitcoin minera, a koje su korisne ne samo za USB rudarenje već i za cijelu industriju. Jedna od njih je korištenje više USB minera istovremeno kako biste povećali ukupnu hash snagu. Iako ovo neće drastično povećati profitabilnost, može malo povećati vašu zaradu. Bitno je osigurati da vaše računalo ili USB hub mogu podnijeti energetske i rashladne potrebe više uređaja. Optimizacija troškova električne energije također je ključna. Iako USB mineri troše malo struje, svaka ušteda je važna. Pokrenite rudarenje tijekom razdoblja niže cijene struje ako imate promjenjive tarife ili koristite obnovljive izvore energije kako biste smanjili troškove. Također, osigurajte adekvatno hlađenje jer USB mineri mogu postati iznenađujuće vrući tijekom neprekidnog rada. Dobar protok zraka i dodatni ventilatori mogu pomoći u održavanju niske temperature, što produžava vijek trajanja vaših uređaja. Redovito ažuriranje firmware-a još je jedna važna stavka, jer proizvođači povremeno izdaju nadogradnje koje mogu poboljšati performanse ili stabilnost uređaja. Ako koristite više USB minera, investirajte u kvalitetan USB hub s dovoljno snage za svaki miner, izbjegavajući jeftine i nepouzdane verzije. Konačno, budite svjesni sigurnosnih rizika. Koristite provjereni rudarski softver, pazite na phishing napade i zaštitite svoje računalo ažuriranim antivirusnim programom. Ove metode će vam pomoći da izvučete maksimum iz vašeg USB Bitcoin minera, bilo da ovo radite kao hobi ili tek započinjete s edukacijom oko rudarenja.

 

Izvor: cointelegraph

Kako postaviti Bitcoin USB miner?

Kada ste nabavili svoj USB Bitcoin miner, postavljanje je prilično jednostavno. Evo koraka koje trebate slijediti:

Hardver: povežite USB miner u dostupni USB port na vašem računalu. Ako koristite više minera, preporučuje se korištenje napajanog USB huba, jer ovi uređaji mogu trošiti značajnu količinu energije.

Softver: trebat će vam rudarski softver poput CGMiner ili BFGMiner. Preuzmite i instalirajte softver koji je kompatibilan s vašim minerom. Većina minera dolazi s uputama o kojem softveru koristiti.

Konfiguracija: nakon instalacije softvera, konfigurirajte ga kako biste se povezali s odabranim rudarskim poolom. Trebat će vam URL poola, ID radnika i lozinka. Softver će također tražiti postavke poput hashrate vašeg minera. Ove informacije možete pronaći u specifikacijama vašeg uređaja.

Hlađenje: USB miner može se jako zagrijati. Razmislite o dodavanju malog ventilatora kako biste održali niske temperature i osigurali optimalne performanse.

Overclocking: neki miner uređaji omogućuju overclocking za bolje performanse, no to može povećati izlaz topline, stoga budite oprezni.

Neki USB miner uređaji mogu imati problema s prepoznavanjem ili smanjenim performansama. Kako biste izbjegli ove probleme, provjerite funkcionira li vaš USB port ili hub ispravno. Pokušajte priključiti miner direktno na računalo kako biste isključili probleme s hubom. Ako je hashrate manji od očekivanog, dvaput provjerite postavke i pobrinite se da vaše računalo nije preopterećeno drugim zadacima.

Izvor: cointelegraph

Zaključak

Kao što smo istražili, USB Bitcoin mining predstavlja nišu unutar šireg kripto tržišta, privlačeći uglavnom ljude koji se time odlučuju baviti kao hobijem i one koje zanima tehnička strana rudarenja. Kako tehnologija napreduje, USB miner uređaji će vjerojatno doživjeti postepena poboljšanja u učinkovitosti i hashrateu. Međutim, njihova uloga u ukupnom ekosistemu rudarenja vjerojatno će ostati ograničena zbog njihove manje snage u usporedbi s većim ASIC minerima u stalno rastućem tržištu. Gledajući u budućnost, USB miner uređaji mogli bi nastaviti služiti kao edukacijski alati, nudeći praktičan uvod u svijet Bitcoin rudarenja. Hoće li se oni integrirati s drugim uređajima — možda čak kao dodaci za postojeće tehnologije poput pametnih kućnih sustava — još uvijek je neizvjesno. Dakle, iako USB Bitcoin miningom nećete zaraditi ogroman novac, ova vrsta mininga pruža fascinantan uvid u svijet kriptovaluta i priliku za sudjelovanje u Bitcoin mreži, ma koliko mala bila vaša kontribucija. Mi se svakako nadamo da ste naučili nešto novo u ovome blogu, te da smo vas zainteresirali za temu Bitcoin rudarenja. Ako imate bilo kakva pitanja uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Što je Ethereumov „Pectra“ upgrade?

Što je Ethereum Prague-Electra (Pectra) upgrade?

Ethereumov “Pectra” upgrade predstavlja kombinaciju dvaju zasebnih nadogradnji: “Prague” i “Electra”. Dok se “Prague” nadogradnja fokusira na promjene unutar glavnog sloja izvršavanja mreže, “Electra” nadogradnja utječe na konsenzusni sloj. Ova zajednička nadogradnja, poznata kao “Pectra”, slijedi nakon “Dencun” hard forka, koji je uspješno implementiran u ožujku 2024. godine i imao je za cilj smanjenje transakcijskih troškova i poboljšanje skalabilnosti Ethereuma. Planirano je da “Pectra” postane novi ključni korak u razvoju Ethereuma tijekom prvog kvartala 2025. godine, s ciljem dodatnog poboljšanja korisničkog iskustva uvođenjem nekih novih značajki.

Izvor: cointelegraph

Značajke i prednosti Pectra nadogradnje

Pectra nadogradnja donosi niz manjih, ali značajnih poboljšanja na konsenzusnom i izvršnom sloju Ethereum mreže. Jedna od ključnih promjena je uvođenje EIP-7251, koji povećava maksimalni ulog za validatore sa sadašnjih 32 ETH na 2048 ETH-a. Ova promjena omogućava pružateljima staking usluga da konsolidiraju svoje uloge u manji broj validatora, što smanjuje broj transakcija koje se moraju slati kroz mrežu, čime se smanjuje pritisak na komunikacijski sloj mreže i potencijalno poboljšava njezina učinkovitost i performanse. Osim toga, Pectra nadogradnja donosi PeerDAS i poboljšanja za rollupe, koji proširuju mogućnosti optimizacije pohrane podataka u Ethereum layer-2 mrežama. To uključuje korištenje “blobova”, uvedenih kroz EIP-4844, za povećanje prostora u blokovima i smanjenje transakcijskih troškova. Napredci u Ethereum Virtual Machineu (EVM), poput EOF-a, dodatno će unaprijediti korisničko iskustvo, kao i iskustvo programera, poboljšavajući performanse na layeru 1 i layeru 2, čime se Ethereum čini učinkovitijim i sigurnijim za sve korisnike.

Izvor: cointelegraph

Što su EIP-ovi (eng. Ethereum Improvement Proposals?)

EIP-ovi (Ethereum Improvement Proposals) predstavljaju ključni dio razvoja Ethereum mreže i način na koji se provode nadogradnje. EIP je prijedlog ili standard koji opisuje potencijalne nove značajke, poboljšanja ili procese za Ethereum blockchain. Sadrži tehničke specifikacije za predložene promjene i, prema Ethereum.org, služi kao “izvor istine” za zajednicu. Nadogradnje Ethereum mreže započinju kao prijedlozi u obliku EIP-ova, koje zatim zajednica programera raspravlja i razvija. Svaki član zajednice može stvoriti EIP, a autor prijedloga odgovoran je za postizanje dogovora sa zajednicom i dokumentiranje svih suprotstavljenih mišljenja. Ako se prijedlog prihvati, implementira se u nadogradnje mreže, poput Dencun i Pectra, koje se sastoje od niza EIP-ova koje moraju implementirati svi Ethereum klijenti na mreži.

Izvor: cointelegraph

Plan razvoja Ethereuma

Ethereumov razvoj nakon prelaska na proof-of-stake (PoS) konsenzusni mehanizam u rujnu 2022. godine odvija se kroz pet faza: Merge, Surge, Verge, Purge i Splurge, prema planu kojeg je iznio Vitalik Buterin. Nakon nadogradnje Dencun u ožujku 2024., sljedeći korak na ovoj razvojnoj putanji je Pectra, koja je zakazana za 2025. godinu. Iako se Pectra smatra relativno manjom nadogradnjom, Ethereum razvojni tim odlučio je ne žuriti s njezinim izdavanjem prije Devcona u studenom 2024. kako bi omogućili učinkovitije praćenje i evaluaciju promjena. Nakon Pectra nadogradnje, očekuje se implementacija “Verkle trees”, novog sustava podataka koji će omogućiti Ethereum čvorovima pohranu velikih količina podataka uz smanjene hardverske zahtjeve. Ova nadogradnja, planirana je za kasnije u 2025., bit će dio “Verge” faze razvoja i donijet će značajne promjene u učinkovitosti i korisničkom iskustvu Ethereum mreže.

Izvor: cointelegraph

Zaključak

Ethereumov razvoj nastavlja se u skladu s postavljenim petostupanjskim planom, koji ima za cilj unaprijediti mrežu i poboljšati korisničko iskustvo. Nadogradnja Pectra, zakazana za 2025., predstavlja važan korak u tom procesu, donoseći ključna poboljšanja na sloju konsenzusa i izvršavanja. Iako je relativno manja u odnosu na nadolazeće promjene poput Verkle trees, Pectra će omogućiti optimizaciju staking procesa i poboljšanje skalabilnosti mreže. Ove nadogradnje nastavljaju Ethereumov put prema većoj učinkovitosti, sigurnosti i pristupačnosti, pripremajući ga za buduće izazove i zahtjeve korisnika. Voljeli bismo čuti vaše mišljenje o ovim Ethereum promjenama, a s nama ga možete podijeliti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram). Isto tako, ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti tamo.