Layeri (slojevi) blockchaina

Razlika između layer 1 layer 2 i layer 3 blockchaina

Razlika između Layer 1, Layer 2 i Layer 3 blockchaina leži u njihovoj ulozi i funkcionalnosti unutar blockchain ekosistema. Layer 1 (L1) predstavlja osnovni sloj infrastrukture, odnosno samu blockchain mrežu poput Bitcoina ili Ethereuma. Ovaj sloj odgovoran je za ključne funkcije kao što su konsenzusni mehanizam, sigurnost i transakcije na lancu. Layer 2 (L2) je nadogradnja na L1 koja poboljšava skalabilnost i brzinu obrade transakcija bez promjene osnovne arhitekture. Primjer za L2 su rješenja poput Lightning Network-a na Bitcoinu ili zk-rollupova na Ethereumu. Layer 3 (L3) odnosi se na aplikacijski sloj, gdje decentralizirane aplikacije (dApps) i razni blockchain alati pružaju krajnjim korisnicima funkcionalnosti, oslanjajući se na stabilnost L1 i učinkovitost L2.

Izvor: cointelegraph

Layer 1 (L1)

Layer 1 (L1) blockchaini predstavljaju osnovni sloj na kojem se blokovi dodaju i transakcije finaliziraju, ovaj sloj pruža sigurnu osnovu za cijelu mrežu. Ove decentralizirane mreže oslanjaju se na mehanizme konsenzusa poput proof-of-work (PoW) ili proof-of-stake (PoS) za validaciju transakcija. L1 blockchaini su neovisni o bilo kojoj drugoj mreži, što ih čini temeljnom infrastrukturom blockchaina. Iako osiguravaju sigurnost i validaciju transakcija, često se suočavaju s problemom preopterećenja zbog velikog broja transakcija. Uz to, suočavaju se s tzv. trilemom blockchaina, gdje je teško postići optimalan balans između skalabilnosti, decentralizacije i sigurnosti.

Izvor: cointelegraph

Layer 2 (izgrađen na Layeru 1)

Ovaj sloj odnosno layer predstavlja sekundarni protokol koji poboljšava funkcionalnost osnovnog sloja bez potrebe da funkcionira kao zasebni blockchain. Ova rješenja, poput state channelova, rollupova i sidechainova, osmišljena su kako bi ublažila probleme skalabilnosti Layera 1. Kroz izračune izvan glavnog lanca i povremeno potvrđivanje transakcija na glavnom lancu, Layer 2 omogućava bržu obradu transakcija i smanjene troškove, bez kompromisa po pitanju sigurnosti. Iako značajno poboljšava skalabilnost, L2 može biti ograničen pitanjima interoperabilnosti između blockchainova i mogućnostima prilagodbe specifičnih rješenja.

Izvor: cointelegraph

Layer 3 (aplikacijski sloj)

Ovaj layer funkcionira kao sloj aplikacija koji koristi funkcionalnosti temeljnog Layera 1 i nadogradnje Layera 2. Layer 3 omogućava još veću skalabilnost, povećavajući broj transakcija, omogućuje prilagođene aplikacije, te potiče učinkovite i isplative financijske transakcije kombiniranjem različitih konsenzusnih algoritama poput proof-of-stake (PoS) i proof-of-authority (PoA), osiguravajući pritom mrežnu izvedbu, decentralizaciju i sigurnost. Njegova ključna značajka je omogućavanje komunikacije i interoperabilnosti među različitim blockchain mrežama bez posrednika. Uz napredne protokole i cross-chain mostove, Layer 3 otvara vrata decentraliziranim financijama (DeFi), tokenizaciji imovine i prekograničnim plaćanjima. Iako Layer 1 pruža najviši stupanj decentralizacije, Layer 3 nasljeđuje umjerenu decentralizaciju od Layera 2, s naglaskom na komunikaciju između različitih blockchainova putem interoperabilnih protokola.

Izvor: cointelegraph

Kako funkcionira layer 3?

Layer 3 blockchaini koriste izračune izvan glavnog lanca i nove konsenzusne mehanizme kako bi postigli skalabilnost i interoperabilnost za decentralizirane aplikacije (dApps). Oslanjaju se na sigurnost i transakcijske mogućnosti Layera 1 i Layera 2, te dodaju napredne značajke pametnih ugovora. Skalirajuća rješenja poput state channelova i sidechainova omogućuju Layeru 3 da izvodi složene izračune izvan lanca, zadržavajući sigurnost osnovnog blockchaina. Layer 3 poboljšava interoperabilnost omogućavajući komunikaciju između različitih blockchainova putem protokola poput inter-blockchain communication (IBC), olakšavajući interakciju dApps-a, uključujući decentralizirane financije (DeFi) i non-fungible tokene (NFTs) razvijene na različitim blockchainima. Unutar arhitekture Layera 3, virtualni strojevi omogućuju izvođenje više dApps-ova kroz pametne ugovore, dok Validium koristi zero-knowledge dokaze za validaciju transakcija izvan lanca, smanjujući troškove i vrijeme transakcija. Rollupovi s druge strane grupiraju više transakcija u komprimiranu strukturu i periodično ih šalju na Layer 1, poboljšavajući skalabilnost bez ugrožavanja sigurnosti. Inovativni konsenzusni mehanizmi, poput proof-of-stake (PoS) i delegiranog proof-of-stakea (DPoS), dodatno poboljšavaju učinkovitost i skalabilnost Layera 3.

Izvor: cointelegraph

Za što se layer 3 koristi?

Layer 3 blockchaini imaju široku primjenu u različitim industrijama u kojima omogućuju skalabilnost, interoperabilnost i niske transakcijske troškove. U gaming aplikacijama, Layer 3 omogućava obradu velikog broja transakcija u sekundi, smanjuje troškove za korisnike i developere, što je ključno za igre s čestim transakcijama. U DeFi sektoru, Layer 3 potiče likvidnost i inovacije povezivanjem različitih DeFi protokola, omogućujući sigurne i decentralizirane razmjene imovine između blockchainova. Layer 3 također poboljšava lance opskrbe omogućavanjem praćenja proizvoda kroz dijeljenje i verifikaciju podataka između blockchainova. U poslovnim aplikacijama, L3 nudi skalabilnost i optimizirane transakcije, čineći ga pogodnim za velike količine niskotroškovnih transakcija. Razvoj decentraliziranih aplikacija (dApps) na Layeru 3 omogućava developerima izradu multichain aplikacija s naprednijim funkcionalnostima i boljim korisničkim iskustvom. Za NFT aplikacije, Layer 3 olakšava multichain tržišta, omogućujući trgovinu NFT-ovima preko različitih blockchainova. U sigurnosnim aplikacijama, Layer 3 nudi jedinstveni sloj identiteta koji smanjuje rizik napada i pojednostavljuje otkrivanje prevara, osobito u DeFi sektoru. Ukratko, područje primjene je ogromno.

Izvor: cointelegraph

Budućnost layera 3

Kako se usvajanje inovativnih tehnologija širi, Layer 3 blockchaini suočavaju se s izazovima u integraciji i kompatibilnosti s postojećom slojevitom blockchain arhitekturom. Razvoj rješenja za interoperabilnost i stvaranje zajedničkih standarda bit će ključni za daljnju adopciju i inovacije. Iako Layer 3 nudi veću skalabilnost, izazovi ostaju u očuvanju sigurnosti i decentralizacije, posebno s rastom volumena transakcija i broja korisnika. Održavanje ravnoteže između decentralizacije i performansi bit će ključno za stabilnost i trajnost Layera 3. Regulacija Layera 3 na međunarodnoj razini također predstavlja prepreku, pa će suradnja s regulatorima biti ključna za stvaranje transparentnih i fleksibilnih okvira koji podržavaju inovacije. Budući uspjeh Layera 3 ovisit će o rješavanju pitanja skalabilnosti i interoperabilnosti te njegovom potencijalu da transformira razne industrije i unaprijedi decentralizirane ekosustave. Edukacija korisnika i developera o prednostima i izazovima ove tehnologije bit će ključna za poticanje usvajanja i daljnje inovacije, posebno u DeFi sektoru.

Nadamo se da ste uživali u čitanju ovoga bloga. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Što je USB Bitcoin miner i kako funkcionira?

Kako funkcionira Bitcoin USB miner?

USB Bitcoin mineri su kompaktni uređaji koji se direktno povezuju na USB port vašeg računala. Oni su zapravo umanjene verzije većih ASIC minera koji se koriste u tradicionalnim postavkama, ali s puno manjom snagom i mogućnostima obrade. Kada povežete USB miner s računalom, započinje proces pokušaja i pogreške kako bi se transakcijski podaci kodirali u hash (proces poznat kao rudarenje) koji zadovoljava specifične zahtjeve duljine — isti zadatak koji obavljaju i veći mineri. Nakon što se pronađe odgovarajući hash, drugi mineri na mreži ga validiraju, čime se dodaje novi blok na blockchain. Zauzvrat, miner dobiva bitcoin kao nagradu. Ukratko, USB miner funkcionira i kao svaki drugi (u pravilu ASIC mašina), jedina razlika je što ima dosta manju potrošnju energije, ali i manju procesorsku snagu.

Izvor: cointelegraph

Profitabilnost Bitcoin USB minera

Kada proučavate profitabilnost USB Bitcoin minera, važno je analizirati brojke kako biste shvatili koliko je ostvarivanje profita realn. Jedan od popularnijih USB minera na tržištu je GekkoScience Compac F, koji nudi hashrate od oko 200 gigahasha po sekundi (GH/s) i košta između 120 i 150 dolara. Iako je cijenom pristupačan, njegova profitabilnost je skromna. Na primjer, s hashrateom od 200 GH/s, troškom struje od 0.10 dolara po kilovat satu (kwh), i trenutnom cijenom Bitcoina od 58,000 dolara, dnevna zarada iznosi približno 0.275 dolara, dok su dnevni troškovi struje oko 0.024 dolara, ostavljajući neto dnevni profit od svega 0.251 dolar. Prema ovim izračunima, potrebno je gotovo godinu i pol da povratite uloženi novac, pod uvjetom da se složenost rudarenja ne poveća i da cijena Bitcoina ostane stabilna, što je malo vjerojatno zbog njegove volatilnosti. Usporedimo li to s ASIC minerima poput Antminer S19, koji košta tisuće dolara, ali nudi hashrate od preko 100 terahasha po sekundi (TH/s), jasno je da USB mineri znatno zaostaju u smislu zarade. Dok ASIC miner može donijeti stotine dolara mjesečno, razdoblje povrata ulaganja je često ispod godinu dana, ovisno o troškovima električne energije i cijeni Bitcoina. Iz toga možemo zaključiti da je USB miner poput GekkoScience Compac F više alat za hobi ili edukaciju, nego ozbiljan izvor prihoda.

Izvor: cointelegraph

Najbolji načini za korištenje Bitcoin USB minera

Osim pridruživanja rudarskom poolu, postoje i druge najbolje metode koje možete primijeniti za uspješno korištenje USB Bitcoin minera, a koje su korisne ne samo za USB rudarenje već i za cijelu industriju. Jedna od njih je korištenje više USB minera istovremeno kako biste povećali ukupnu hash snagu. Iako ovo neće drastično povećati profitabilnost, može malo povećati vašu zaradu. Bitno je osigurati da vaše računalo ili USB hub mogu podnijeti energetske i rashladne potrebe više uređaja. Optimizacija troškova električne energije također je ključna. Iako USB mineri troše malo struje, svaka ušteda je važna. Pokrenite rudarenje tijekom razdoblja niže cijene struje ako imate promjenjive tarife ili koristite obnovljive izvore energije kako biste smanjili troškove. Također, osigurajte adekvatno hlađenje jer USB mineri mogu postati iznenađujuće vrući tijekom neprekidnog rada. Dobar protok zraka i dodatni ventilatori mogu pomoći u održavanju niske temperature, što produžava vijek trajanja vaših uređaja. Redovito ažuriranje firmware-a još je jedna važna stavka, jer proizvođači povremeno izdaju nadogradnje koje mogu poboljšati performanse ili stabilnost uređaja. Ako koristite više USB minera, investirajte u kvalitetan USB hub s dovoljno snage za svaki miner, izbjegavajući jeftine i nepouzdane verzije. Konačno, budite svjesni sigurnosnih rizika. Koristite provjereni rudarski softver, pazite na phishing napade i zaštitite svoje računalo ažuriranim antivirusnim programom. Ove metode će vam pomoći da izvučete maksimum iz vašeg USB Bitcoin minera, bilo da ovo radite kao hobi ili tek započinjete s edukacijom oko rudarenja.

 

Izvor: cointelegraph

Kako postaviti Bitcoin USB miner?

Kada ste nabavili svoj USB Bitcoin miner, postavljanje je prilično jednostavno. Evo koraka koje trebate slijediti:

Hardver: povežite USB miner u dostupni USB port na vašem računalu. Ako koristite više minera, preporučuje se korištenje napajanog USB huba, jer ovi uređaji mogu trošiti značajnu količinu energije.

Softver: trebat će vam rudarski softver poput CGMiner ili BFGMiner. Preuzmite i instalirajte softver koji je kompatibilan s vašim minerom. Većina minera dolazi s uputama o kojem softveru koristiti.

Konfiguracija: nakon instalacije softvera, konfigurirajte ga kako biste se povezali s odabranim rudarskim poolom. Trebat će vam URL poola, ID radnika i lozinka. Softver će također tražiti postavke poput hashrate vašeg minera. Ove informacije možete pronaći u specifikacijama vašeg uređaja.

Hlađenje: USB miner može se jako zagrijati. Razmislite o dodavanju malog ventilatora kako biste održali niske temperature i osigurali optimalne performanse.

Overclocking: neki miner uređaji omogućuju overclocking za bolje performanse, no to može povećati izlaz topline, stoga budite oprezni.

Neki USB miner uređaji mogu imati problema s prepoznavanjem ili smanjenim performansama. Kako biste izbjegli ove probleme, provjerite funkcionira li vaš USB port ili hub ispravno. Pokušajte priključiti miner direktno na računalo kako biste isključili probleme s hubom. Ako je hashrate manji od očekivanog, dvaput provjerite postavke i pobrinite se da vaše računalo nije preopterećeno drugim zadacima.

Izvor: cointelegraph

Zaključak

Kao što smo istražili, USB Bitcoin mining predstavlja nišu unutar šireg kripto tržišta, privlačeći uglavnom ljude koji se time odlučuju baviti kao hobijem i one koje zanima tehnička strana rudarenja. Kako tehnologija napreduje, USB miner uređaji će vjerojatno doživjeti postepena poboljšanja u učinkovitosti i hashrateu. Međutim, njihova uloga u ukupnom ekosistemu rudarenja vjerojatno će ostati ograničena zbog njihove manje snage u usporedbi s većim ASIC minerima u stalno rastućem tržištu. Gledajući u budućnost, USB miner uređaji mogli bi nastaviti služiti kao edukacijski alati, nudeći praktičan uvod u svijet Bitcoin rudarenja. Hoće li se oni integrirati s drugim uređajima — možda čak kao dodaci za postojeće tehnologije poput pametnih kućnih sustava — još uvijek je neizvjesno. Dakle, iako USB Bitcoin miningom nećete zaraditi ogroman novac, ova vrsta mininga pruža fascinantan uvid u svijet kriptovaluta i priliku za sudjelovanje u Bitcoin mreži, ma koliko mala bila vaša kontribucija. Mi se svakako nadamo da ste naučili nešto novo u ovome blogu, te da smo vas zainteresirali za temu Bitcoin rudarenja. Ako imate bilo kakva pitanja uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Što je Ethereumov „Pectra“ upgrade?

Što je Ethereum Prague-Electra (Pectra) upgrade?

Ethereumov “Pectra” upgrade predstavlja kombinaciju dvaju zasebnih nadogradnji: “Prague” i “Electra”. Dok se “Prague” nadogradnja fokusira na promjene unutar glavnog sloja izvršavanja mreže, “Electra” nadogradnja utječe na konsenzusni sloj. Ova zajednička nadogradnja, poznata kao “Pectra”, slijedi nakon “Dencun” hard forka, koji je uspješno implementiran u ožujku 2024. godine i imao je za cilj smanjenje transakcijskih troškova i poboljšanje skalabilnosti Ethereuma. Planirano je da “Pectra” postane novi ključni korak u razvoju Ethereuma tijekom prvog kvartala 2025. godine, s ciljem dodatnog poboljšanja korisničkog iskustva uvođenjem nekih novih značajki.

Izvor: cointelegraph

Značajke i prednosti Pectra nadogradnje

Pectra nadogradnja donosi niz manjih, ali značajnih poboljšanja na konsenzusnom i izvršnom sloju Ethereum mreže. Jedna od ključnih promjena je uvođenje EIP-7251, koji povećava maksimalni ulog za validatore sa sadašnjih 32 ETH na 2048 ETH-a. Ova promjena omogućava pružateljima staking usluga da konsolidiraju svoje uloge u manji broj validatora, što smanjuje broj transakcija koje se moraju slati kroz mrežu, čime se smanjuje pritisak na komunikacijski sloj mreže i potencijalno poboljšava njezina učinkovitost i performanse. Osim toga, Pectra nadogradnja donosi PeerDAS i poboljšanja za rollupe, koji proširuju mogućnosti optimizacije pohrane podataka u Ethereum layer-2 mrežama. To uključuje korištenje “blobova”, uvedenih kroz EIP-4844, za povećanje prostora u blokovima i smanjenje transakcijskih troškova. Napredci u Ethereum Virtual Machineu (EVM), poput EOF-a, dodatno će unaprijediti korisničko iskustvo, kao i iskustvo programera, poboljšavajući performanse na layeru 1 i layeru 2, čime se Ethereum čini učinkovitijim i sigurnijim za sve korisnike.

Izvor: cointelegraph

Što su EIP-ovi (eng. Ethereum Improvement Proposals?)

EIP-ovi (Ethereum Improvement Proposals) predstavljaju ključni dio razvoja Ethereum mreže i način na koji se provode nadogradnje. EIP je prijedlog ili standard koji opisuje potencijalne nove značajke, poboljšanja ili procese za Ethereum blockchain. Sadrži tehničke specifikacije za predložene promjene i, prema Ethereum.org, služi kao “izvor istine” za zajednicu. Nadogradnje Ethereum mreže započinju kao prijedlozi u obliku EIP-ova, koje zatim zajednica programera raspravlja i razvija. Svaki član zajednice može stvoriti EIP, a autor prijedloga odgovoran je za postizanje dogovora sa zajednicom i dokumentiranje svih suprotstavljenih mišljenja. Ako se prijedlog prihvati, implementira se u nadogradnje mreže, poput Dencun i Pectra, koje se sastoje od niza EIP-ova koje moraju implementirati svi Ethereum klijenti na mreži.

Izvor: cointelegraph

Plan razvoja Ethereuma

Ethereumov razvoj nakon prelaska na proof-of-stake (PoS) konsenzusni mehanizam u rujnu 2022. godine odvija se kroz pet faza: Merge, Surge, Verge, Purge i Splurge, prema planu kojeg je iznio Vitalik Buterin. Nakon nadogradnje Dencun u ožujku 2024., sljedeći korak na ovoj razvojnoj putanji je Pectra, koja je zakazana za 2025. godinu. Iako se Pectra smatra relativno manjom nadogradnjom, Ethereum razvojni tim odlučio je ne žuriti s njezinim izdavanjem prije Devcona u studenom 2024. kako bi omogućili učinkovitije praćenje i evaluaciju promjena. Nakon Pectra nadogradnje, očekuje se implementacija “Verkle trees”, novog sustava podataka koji će omogućiti Ethereum čvorovima pohranu velikih količina podataka uz smanjene hardverske zahtjeve. Ova nadogradnja, planirana je za kasnije u 2025., bit će dio “Verge” faze razvoja i donijet će značajne promjene u učinkovitosti i korisničkom iskustvu Ethereum mreže.

Izvor: cointelegraph

Zaključak

Ethereumov razvoj nastavlja se u skladu s postavljenim petostupanjskim planom, koji ima za cilj unaprijediti mrežu i poboljšati korisničko iskustvo. Nadogradnja Pectra, zakazana za 2025., predstavlja važan korak u tom procesu, donoseći ključna poboljšanja na sloju konsenzusa i izvršavanja. Iako je relativno manja u odnosu na nadolazeće promjene poput Verkle trees, Pectra će omogućiti optimizaciju staking procesa i poboljšanje skalabilnosti mreže. Ove nadogradnje nastavljaju Ethereumov put prema većoj učinkovitosti, sigurnosti i pristupačnosti, pripremajući ga za buduće izazove i zahtjeve korisnika. Voljeli bismo čuti vaše mišljenje o ovim Ethereum promjenama, a s nama ga možete podijeliti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram). Isto tako, ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti tamo.

Genesis block – temeljni blok svakog blockchaina

Što je Genesis Block i koji je njegov značaj?

Genesis block, ključni je element svakog blockchaina koji pokreće mrežu uspostavljanjem temeljnih pravila, te povezujući sve buduće blokove s početnom točkom. U proof of work (PoW) blockchainovima, genesis blok je prvi blok ikad izrudaren i služi kao temelj za sve sljedeće blokove, obično ugrađen u protokol i stvoren od strane kreatora blockchaina. Ovaj blok ne prolazi kroz tradicionalni proces rudarenja jer nema prethodnih blokova na koje bi se mogao referirati. S druge strane, u proof of stake (PoS) blockchainovima, genesis blok stvaraju razvojni programeri i/ili validatori koji pokreću mrežu prema specifičnim kriterijima protokola. Povijesno gledano, prvi genesis blok stvorio je Satoshi Nakamoto 2009. godine pri pokretanju Bitcoin mreže, čime je uspostavio temelje za najvrjedniju kriptovalutu na svijetu. Genesis blok ključan je za inicijalizaciju blockchaina jer kriptografski povezuje sve naredne blokove, omogućavajući povjerenje u nepromjenjivu knjigu transakcija. Postavlja početne parametre poput težine rudarenja i nagrada za blokove, čime osigurava siguran i pouzdan početak blockchain mreže. Bez njega, blockchain ne bi imao stabilan temelj za trajno bilježenje transakcija.

Izvor: cointelegraph

Bitcoin Genesis Block

Genesis blok Bitcoina, poznat kao blok 0, predstavlja temeljni blok cijele blockchain tehnologije. Stvoren od strane anonimnog tvorca, Satoshija Nakamota, ovaj blok je izrudaren 3. siječnja 2009. godine i ne sadrži referencu na prethodne blokove, što ga čini jedinstvenim. U njemu se nalazi poruka koja je vjerojatno služila kao dokaz da je blok stvoren nakon tog datuma, ali i kao komentar na nestabilnost uzrokovanu frakcijskim bankarstvom: “The Times 03/Jan/2009 Chancellor on brink of second bailout for banks”. Ova poruka odražava početnu viziju i svrhu Bitcoina kao odgovor na financijske krize i sustave koji su ih omogućili, a Bitcoin nudi kao decentraliziranu alternativu. Nagrada za rudarenje prvog bloka bila je 50 BTC, ali zbog specifičnosti u kodu, ta nagrada nije potrošiva. Bitcoin Genesis blok ne samo da je pokrenuo novu eru digitalne valute, već je postavio i temelje za razvoj decentraliziranih sustava koji danas mijenjaju svijet financija.

Izvor: cointelegraph

Genesis Block kod drugih kriptovaluta

Iako je koncept genesis blocka univerzalan za sve kriptovalute, svaka od njih ima svoju jedinstvenu priču ili skrivenu poruku unutar svog genesis blocka. Na primjer, Bitcoinov genesis block sadrži poznatu poruku: “The Times 03/Jan/2009 Chancellor on brink of second bailout for banks”, što odražava razloge za stvaranje Bitcoina u vrijeme financijske krize 2009. godine2. Slično tome, i druge kriptovalute koriste svoj genesis block kako bi poslale poruke ili postavile temelje za svoju viziju decentraliziranog financijskog sustava1. Genesis block je, stoga, više od tehničkog elementa; on je simbol početka nove ere digitalne ekonomije i autonomije podataka.

Izvor: cointelegraph

Struktura Genesis Blocka

Genesis block postavlja temelje za blockchain uspostavljajući format za podatke i strukturu koju će slijediti svi budući blokovi. Sadrži osnovne podatke kao što su vremenska oznaka, hash bloka, prethodni hash bloka, nonce i adresu za nagradu bloka. Vremenska oznaka označava kada je blok stvoren, dok je prethodni hash bloka niz nula jer prethodni blok ne postoji. U PoW blockchainima poput Bitcoina, nonce se mijenja kako bi se pronašao valjani hash bloka koji zadovoljava ciljanu težinu mreže. Adresa za nagradu bloka označava kamo poslati nagradu za blok, iako to funkcionira drugačije u početnom bloku u usporedbi s kasnijim blokovima. Struktura bloka uključuje zaglavlje i tijelo bloka. Zaglavlje sadrži metapodatke poput verzije, vremenske oznake, ciljane težine, Merkleovog korijenskog hasha i nonce. Tijelo sadrži sve transakcije u tom bloku, što je samo transakcija nagrade za kreatora početnog bloka u novopokrenutim mrežama. Ova standardna struktura oblikuje predložak za kronološki niz blokova koji slijede, uspostavljajući princip za validaciju transakcija, dodavanje novih blokova, postizanje konsenzusa i rast lanca. Također nije neuobičajeno da početni blokovi nose šifrirane poruke ili reference, dodajući simboličko ili komemorativno značenje bloku.

Izvor: cointelegraph

Što nakon Genesis Blocka?

Genesis block lansira mrežu, nakon čega potvrde, poticaji i prilagodbe težine omogućuju rast decentralizacije, konsenzus i rudarenje kako bi se blockchain mogao razvijati. Nakon što je blok uspostavljen, blockchain mreža može biti formalno pokrenuta. Ova prekretnica otvara sudjelovanje javnosti i pokreće proces konsenzusa i decentralizacije. Nakon lansiranja, blockchain počinje graditi na temelju genesis bloka. Kao inauguracijski blok, genesis blok automatski prihvaćaju mrežni čvorovi kao valjan, ali ne zahtijeva potvrde u tradicionalnom smislu kao što to čine transakcije ili kasniji blokovi. Sljedeći blokovi referenciraju hash genesis bloka, uspostavljajući neprekinuti lanac koji se povezuje s početnom točkom mreže. S potvrdom genesis bloka, rudari se natječu za dodavanje novih blokova. Kako se blokovi dodaju, prikupljaju se dodatne potvrde za prethodne blokove, čime se učvršćuje trajnost i sigurnost blockchaina. Novi coini izdaju se kroz nagrade za blokove, a transakcije se potvrđuju. Težina mreže dinamički se prilagođava na temelju aktivnosti kako bi se održao ritam stvaranja blokova. Više rudara i veće sudjelovanje povećavaju konkurenciju i težinu, dok niža aktivnost smanjuje ciljnu težinu. Ova fluktuacija osigurava samoregulaciju blockchaina. Nakon genesis bloka, blockchain raste organski kroz decentralizaciju, mehanizme konsenzusa i poticajno rudarenje. Broj transakcija brzo se povećava kako mreža raste. U slučaju kriptovaluta, vrijednost raste kako povjerenje u mrežu jača. Coini stječu monetarnu vrijednost prema tržišnoj dinamici ponude i potražnje. Špekulacije, trgovanje i stvarna korisnost potiču ulaganja i sudjelovanje, a sve je to pokrenuo upravo genesis block. Nadamo se da ste uživali i da ste naučili nešto novo, ako imate bilo kakva pitanja ili sugestije, uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Skalabilnost blockchaina i veličina blokova

Što je veličina bloka i zašto je važna?

Veličina bloka ključan je faktor u optimizaciji pohrane, brzine i cijene transakcija u blockchain tehnologiji. Veličina bloka odnosi se na količinu podataka koja se obrađuje ili prenosi u jednom segmentu unutar računalnog sustava ili uređaja za pohranu, služeći kao temeljna jedinica za spremanje i pristupanje podacima. U kontekstu, manji blokovi smanjuju neiskorišteni prostor, čime se povećava efikasnost korištenja memorije. Nasuprot tome, veći blokovi mogu ubrzati prijenos podataka, što je posebno korisno pri radu s velikim datotekama. U svijetu blockchaina, veličina bloka ima značajan utjecaj na performanse i strukturu mreže. Blokovi sadrže skup transakcija, a njihov broj ovisi o veličini bloka. Veći blokovi omogućuju obradu više transakcija odjednom, čime se povećava propusnost mreže. Međutim, to također može dovesti do većih zahtjeva za resurse i dužeg vremena za provjeru, što smanjuje decentralizaciju mreže. S druge strane, manji blokovi mogu potaknuti decentralizaciju, olakšavajući pristup mreži većem broju čvorova zbog manjih zahtjeva za resursima. Zbog toga je veličina bloka predmet rasprave u blockchain zajednici, gdje programeri nastoje postići balans između sigurnosti, decentralizacije i skalabilnosti.

Izvor: cointelegraph

Što je skalabilnost?

Skalabilnost u blockchainu odnosi se na sposobnost mreže da se prilagodi i učinkovito upravlja s povećanim brojem transakcija i korisnika, zadržavajući pritom svoje ključne karakteristike poput decentralizacije i sigurnosti. Ovaj koncept je od suštinske važnosti jer omogućuje blockchainu da održi visoku razinu performansi unatoč rastućem opterećenju, što je ključno za njegovu širu primjenu i usvajanje. Neusklađenost u skalabilnosti može dovesti do problema kao što su uska grla u mreži, sporija potvrda transakcija i veće transakcijske naknade, što može ograničiti praktičnu upotrebu blockchaina. Stoga, rješenja koja poboljšavaju skalabilnost, poput rješenja na razini 2 (L2), igraju ključnu ulogu u prevladavanju ovih izazova. L2 rješenja, olakšavaju opterećenje na glavnom lancu, omogućujući brže i jeftinije transakcije. Posebno na platformama poput Ethereuma, gdje su visoke cijene transakcija i zagušenja su česti problemi, L2 rješenja su neophodna za poboljšanje skalabilnosti. Ona omogućuju šire usvajanje blockchain tehnologije kroz različite decentralizirane aplikacije (DApps), čineći korisničko iskustvo učinkovitijim. Skalabilnost je, stoga, ključna za održivost i evoluciju blockchain ekosustava.

Izvor: cointelegraph

Veza između skalabilnosti i veličine bloka

U blockchain tehnologiji, veličina bloka i skalabilnost su međusobno povezani i zajedno utječu na sposobnost mreže da obradi rastući broj transakcija. Primjerice, Bitcoin je originalno imao ograničenje veličine bloka na 1MB, što je tijekom vremena postalo premalo zbog povećane potražnje za transakcijama. Kako bi se poboljšala skalabilnost, Bitcoin Cash, koji je nastao kao fork Bitcoina, povećao je veličinu bloka na 8MB, omogućujući obradu većeg broja transakcija po bloku. Međutim, povećanje veličine bloka donosi i određene kompromise, poput potrebe za većom propusnošću i kapacitetom pohrane, što može dovesti do centralizacije jer samo čvorovi s adekvatnim resursima mogu efikasno obraditi veće blokove. Stoga, izazov leži u pronalaženju prave ravnoteže između veličine bloka i očuvanja decentralizirane prirode mreže. Ethereum je uveo koncept shardinga, koji podrazumijeva podjelu mreže na manje dijelove, ili shardove, koji autonomno obrađuju transakcije. Ovaj pristup decentralizira procesiranje transakcija i smanjuje ovisnost o performansama pojedinačnih čvorova, čime se povećava ukupna učinkovitost i skalabilnost mreže. U takvom modelu, veličina pojedinačnog bloka postaje manje bitna, dok se skalabilnost postiže kroz kombiniranu propusnost više shardova koji zajedno doprinose većem kapacitetu mreže za obradu transakcija. Ovo omogućuje blockchainu da se skalira horizontalno, što je ključno za podržavanje šireg spektra aplikacija i većeg broja korisnika. Ipak, što se tiče same decentralizacije, Bitcoin je postigao najveći stupanj i čini se da nikada nećemo kreirati blockchain s većim stupnjem decentralizacije.

Izvor: cointelegraph

Pronalaženje optimalne veličine bloka

Pronalaženje optimalne veličine bloka u blockchainu zahtijeva višeslojni pristup koji balansira tehničke potrebe i preferencije zajednice. Razvojni timovi implementiraju algoritme prilagodljive veličine bloka koji se automatski prilagođavaju prema trenutnim uvjetima mreže, povećavajući ili smanjujući veličinu blokova ovisno o potražnji. Ova dinamička prilagodba osigurava efikasno korištenje resursa i održava mrežu funkcionalnom. Istraživanje i razvoj kontinuirano rade na inovacijama poput rješenja za skaliranje na Layer 2 mrežama (L2), kao što su L2 mreže za Ethereum ili Lightning mreža za Bitcoin. Ove metode omogućuju veliki broj transakcija bez opterećenja glavnog lanca, čuvajući decentralizaciju i poboljšavajući skalabilnost. Uključivanje zajednice je ključno; decentralizirani modeli upravljanja omogućuju korisnicima da sudjeluju u odlučivanju o protokolima, uključujući veličinu bloka. Otvoreni dijalog i izgradnja konsenzusa osiguravaju da odluke odražavaju različite interese unutar zajednice. Konačno, analiza temeljena na podacima i kontinuirano praćenje su neophodni za prilagodbu veličine bloka. Blockchain mreže koriste povratne informacije korisnika i pokazatelje performansi za brze i pravovremene prilagodbe, osiguravajući da se promjenjive potrebe korisnika i tehnološki napredak adekvatno prilagođavaju.

Izvor: cointelegraph

Zaključak

Postizanje optimalne veličine bloka na blockchainu zahtijeva složen pristup koji ponajviše uključuje tehničke faktore. Tehnička rješenja poput algoritama prilagodljive veličine bloka mogu dinamički prilagoditi veličinu blokova prema stanju mreže, osiguravajući učinkovitu upotrebu resursa. Istovremeno, istraživanje novih tehnologija poput rješenja skaliranja na drugoj razini važno je za rješavanje problema skalabilnosti bez ugrožavanja decentralizacije. Uključivanje zajednice putem decentraliziranih modela upravljanja omogućuje korisnicima da zajedno odlučuju o promjenama u protokolu, uključujući veličinu bloka. Kroz otvorene dijaloge i analizu podataka, blockchain mreže mogu kontinuirano prilagođavati veličinu bloka kako bi odgovorile na promjenjive zahtjeve korisnika i tehnologije. Ovaj sveobuhvatan pristup ključan je za postizanje optimalne veličine bloka koja omogućuje skalabilnost, učinkovitost i održavanje decentralizacije u blockchain sustavima. Nadamo se da ste u današnjem istraživanju korelacije veličine blokova i skalabilnost, ako imate bilo kakva pitanja vezana uz ovu, ili bilo koju drugu temu, uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Stvari koje morate znati o crypto mjenjačnicama

Uvod u crypto mjenjačnice

Crypto mjenjačnice su online platforme koje omogućuju kupnju i prodaju kriptovaluta. Postoje brojne vrste crypto mjenjačnica, od onih koje podržavaju fiat valute (poput dolara ili eura) do onih koje nude samo kripto-na-kripto transakcije. Neki od najpoznatijih i najvećih su Binance, Coinbase, Kraken, Huobi… No međutim mjenjačnice sa sobom nose brojne rizike. Tijekom godina, brojne su mjenjačnice doživjele hakiranja, krađe, prevare ili bankrote koji su rezultirali gubitkom milijardi dolara vrijednosti korisničkih kriptovaluta. Neki od najpoznatijih primjera su QuadrigaCX, koja je 2019. godine propala nakon smrti svog osnivača koji je navodno jedini imao pristup ključevima s 190 milijuna dolara vrijednosti kriptovaluta i FTX, koji je 2022. godine podnio zahtjev za stečaj nakon što je doživio veliku krizu likvidnosti. Ovi slučajevi pokazuju da mjenjačnice nisu sigurno mjesto za čuvanje kriptovaluta, te da bi korisnici svoj novac trebali stavljati u svoje novčanike, gdje pristup novcu imaju samo oni sami. U ovom blogu, saznati ćete nekolicinu stvari koje morate znati o crypto mjenjačnicama. Objasniti ćemo kako se zaštititi od mogućih gubitaka, odabrati pravu mjenjačnicu i kako pravilno pohraniti svoje kriptovalute na vlastiti novčanik. Nadamo se da će ovaj blog biti koristan i zanimljiv, te da ćete uživati u čitanju i naučiti nešto novo.

Izvor: cointelegraph

Rizik treće strane; novac nije vaš?

Prva stvar koju trebate znati o crypto mjenjačnicama je da kada se prijavite na njih, pristajete na to da novac koji čuvate na njima nije vaš, već pripada mjenjačnici. To znači da mjenjačnica može koristiti taj novac kako želi, bilo da ga ulaže, posuđuje ili troši. To također znači da postoji mogućnost da kada zatražite svoj novac, mjenjačnica ga nema kod sebe, jer ga je izgubila ili potrošila. To se naziva rizikom treće strane i predstavlja jedan od najvećih rizika povezanih s crypto mjenjačnicama . Zato je važno da ne čuvate previše novca na mjenjačnicama, već samo onoliko koliko vam je potrebno za trgovanje, a kada završite s trgovanjem novac povučete na svoj novčanik. Rizik treće strane posebno je visok u crypto svijetu, jer mjenjačnice nisu regulirane ni nadzirane kao tradicionalne financijske institucije. To znači da nemaju obvezu osigurati svoje sredstva, provoditi revizije, pridržavati se standarda, koji još uvijek ne postoje, sigurnost i transparentnosti također su na niskom nivou, a mjenjačnice još uvijek nisu dužne nadoknaditi korisnike u slučaju gubitka novca.

Izvor: cointelegraph

Česta hakiranja

Hakiranja su jedan od najvećih problema i rizika s kojima se suočavaju mjenjačnice. Hakiranje je neovlašteni pristup ili napad na sustav ili podatke neke mjenjačnice, s ciljem krađe, uništavanja ili manipulacije kriptovaluta ili drugih informacija. Ovo može dovesti do velikih gubitaka za korisnike i vlasnike mjenjačnica, kao i do narušavanja povjerenja i reputacije u crypto industriju. Tijekom godina, brojne su mjenjačnice bile žrtve hakiranja, koje su rezultirale krađom milijardi dolara vrijednosti kriptovaluta. Prema jednoj analizi, od 2012. do 2022. godine, hakirano je najmanje 48 mjenjačnica, a ukupno je ukradeno ili izgubljeno oko 2,85 milijardi dolara. Samo u 2022. godini, dogodilo se više od 20 hakiranja u kojima je ukradeno najmanje 10 milijuna dolara po napadu. Neki od najvećih i najpoznatijih su:

  • Gox (2014) – prva i najveća mjenjačnica koja je izgubila oko 850.000 bitcoina (oko 7% svih bitcoina u to vrijeme), što je tada vrijedilo oko 450 milijuna dolara. Hakiranje je uzrokovalo pad cijene bitcoina i bankrot mjenjačnice.
  • Binance (2019) – najveća i najpopularnija mjenjačnica koja je izgubila oko 7,000 bitcoina (oko 40 milijuna dolara u to vrijeme), nakon što su hakeri iskoristili ranjivosti u sigurnosnim sustavima i korisničkim računima. Mjenjačnica je uspjela nadoknaditi gubitak iz svojih rezervi i nastaviti raditi normalno, ali moglo je završiti potpunim gubitkom novca za mjenjačnicu, isto kao i za korisnike.
  • KuCoin (2020) – jedna od najnovijih žrtava hakiranja, koja je izgubila oko 280 milijuna dolara u različitim kriptovalutama, nakon što su hakeri dobili pristup njenim privatnim ključevima. Mjenjačnica je uspjela povratiti većinu ukradenih sredstava surađujući s drugim mjenjačnicama i projektima.

Ova hakiranja utječu na cijenu, volatilnost i percepciju kriptovaluta, kao i na povjerenje i sigurnost u crypto industriji. Također, pokazuju potrebu za boljom regulacijom, nadzorom i standardizacijom mjenjačnica, kako bi se osigurala njihova transparentnost, odgovornost i zaštita.

Izvor: cointelegraph

Kako odabrati pravu mjenjačnicu

Odabir prave mjenjačnice za kupnju, prodaju i razmjenu kriptovaluta je važna odluka koja može utjecati na vaše iskustvo i sigurnost u crypto svijetu. Postoji mnogo različitih mjenjačnica koje nude različite usluge, funkcionalnosti i parove, pa je potrebno dobro istražiti i usporediti prije nego što se odlučite za jednu. Evo nekih čimbenika koje biste trebali uzeti u obzir pri odabiru mjenjačnice:

  • Reputacija: jedan od najvažnijih čimbenika pri odabiru mjenjačnice, jer pokazuje koliko je mjenjačnica pouzdana, sigurna i kvalitetna. Prije nego što se registrirate na neku mjenjačnicu, provjerite što drugi korisnici kažu o njoj na internetu, posebno na forumima, društvenim mrežama i recenzijama. Također provjerite ima li mjenjačnica fizičku adresu, licencu, certifikate ili druge dokaze legitimnosti. Izbjegavajte mjenjačnice koje imaju lošu reputaciju, povijest hakiranja, prevare ili druge probleme.
  • Sigurnost: još jedan ključni čimbenik pri odabiru mjenjačnice, jer želite biti sigurni da su vaši podaci i sredstva zaštićeni od krađe, gubitka ili oštećenja. Provjerite koje sigurnosne mjere i tehnologije mjenjačnica koristi, kao što su HTTPS veza, autentifikacija u dva faktora, skladištenje na cold novčaniku, enkripcija, revizija i sl. Također provjerite kako mjenjačnica rješava eventualne incidente ili sporove, te ima li osiguranje ili jamstvo za svoje korisnike. Npr. Binance i KuCoin uspješno su nadoknadile novac izgubljen u hakiranjima.
  • Naknade: Naknade su troškovi koje mjenjačnica naplaćuje za svoje usluge, kao što su trgovanje, podizanje ili konverzija kriptovaluta. Naknade se mogu razlikovati ovisno o vrsti transakcije, iznosu, tržištu ili načinu plaćanja. Važno je usporediti naknade različitih mjenjačnica i pronaći onu koja nudi najbolji omjer cijene i kvalitete.
  • Likvidnost: mjera koliko je lako kupiti ili prodati kriptovalutu na nekoj mjenjačnici bez utjecaja na njenu cijenu. Likvidnost ovisi o broju i volumenu korisnika i transakcija na mjenjačnici. Viša likvidnost znači brže i povoljnije trgovanje, dok niža likvidnost znači sporije i skuplje trgovanje. Likvidnost se može provjeriti gledanjem dubine tržišta (broj ponuda i potražnji) i raspona cijena (razlika između najviše i najniže cijene) na mjenjačnici.
  • Tržišta: Tržišta su parovi kriptovaluta koje možete trgovati na nekoj mjenjačnici. Na primjer, BTC/USD je tržište gdje možete kupiti ili prodati bitcoin za američki dolar. Različite mjenjačnice nude različita tržišta, ovisno o tome koje kriptovalute podržavaju i koje valute prihvaćaju. Važno je odabrati mjenjačnicu koja nudi tržišta koja vas zanimaju i koja imaju dobru likvidnost. Također je važno provjeriti ima li mjenjačnica ograničenja ili uvjete za trgovanje na određenim tržištima, kao što su minimalni ili maksimalni iznosi, verifikacija identiteta ili druge procedure.
  • Korisničko iskustvo: mjera koliko je lako i ugodno koristiti neku mjenjačnicu. To uključuje dizajn, funkcionalnost, brzinu, korisničku podršku i druge aspekte mjenjačnice. Važno je odabrati mjenjačnicu koja vam nudi jednostavno i intuitivno sučelje, stabilnu i brzu platformu, korisničku podršku i pomoć, te dodatne značajke i alate koji vam mogu olakšati i poboljšati vaše trgovanje. Također je važno provjeriti ima li mjenjačnica mobilnu aplikaciju ili web stranicu koja je prilagođena za različite uređaje i preglednike. Ovo možete provjeriti ispitivanjem korisnika određene mjenjačnice na redditu ili nekom drugom mjestu na internetu.

Ovo su neki od najvažnijih čimbenika koje biste trebali uzeti u obzir pri odabiru mjenjačnice. Međutim, nijedna mjenjačnica nije savršena i bez rizika, pa je uvijek preporučljivo da ne držite previše novca na mjenjačnici, već da ga prebacite na svoj vlastiti novčanik koji vam daje veću kontrolu i sigurnost nad vašim kriptovalutama.

Izvor: cointelegraph

Skladištenje kriptovaluta

Skladištenje kriptovaluta je proces čuvanja i upravljanja kriptovalutama na siguran i praktičan način. Za skladištenje je potrebno koristiti novčanik, koji je uređaj, aplikacija ili usluga koja omogućuje pristup i kontrolu nad privatnim ključevima za kriptovalute. Privatni ključevi su tajni kodovi koji dokazuju vlasništvo i omogućuju slanje i primanje kriptovaluta. Novčanik je kao vaš osobni bankovni račun za kriptovalute, pa je važno da ga odaberete i koristite pažljivo. Postoji mnogo vrsta novčanika za kriptovalute, koje se razlikuju po sigurnosti, funkcionalnosti i dostupnosti. Neki od najčešćih vrsta novčanika su:

  • Papirnati novčanik (paper wallet) – novčanik koji se sastoji od ispisanog ili zapisanog privatnog ključa na papiru. Papirnati novčanik je vrlo siguran, jer je otporan na hakiranje i krađu, ali je i vrlo nepraktičan, jer zahtijeva ručno unošenje ključa za svaku transakciju.
  • Hardverski novčanik (hardware wallet) – novčanik koji se sastoji od fizičkog uređaja koji čuva privatne ključeve na sigurnom čipu. Hardverski novčanik je vrlo siguran, jer je izoliran od interneta i drugih uređaja, te je i vrlo praktičan, jer se može povezati s računalom ili mobitelom za brzo i jednostavno korištenje.
  • Softverski novčanik (software wallet) – novčanik koji se sastoji od aplikacije ili programa koji čuva privatne ključeve na računalu, mobitelu ili web stranici. Vrlo je praktičan, jer omogućuje lako i brzo pristupanje i upravljanje kriptovalutama, ali je i manje siguran, jer je podložan hakiranju, virusima ili gubitku podataka.

Ako želite saznati više o novčanicima za kriptovalute, možete pročitati naš blog poseban za temu novčanika, gdje ćemo detaljnije objasniti prednosti i nedostatke različitih vrsta novčanika, kao i dati vam savjete kako odabrati i koristiti najbolji novčanik za vaše potrebe. Međutim, bez obzira na to koji novčanik odaberete, zapamtite da je uvijek bolje držati svoje kriptovalute na svom vlastitom novčaniku nego na mjenjačnici, jer ćete tako imati veću kontrolu i sigurnost nad svojim sredstvima.

Izvor: cointelegraph

Zaključak

U ovom ste blogu saznali najbitnije stvari koje morate znati o crypto mjenjačnicama, platformama na kojima možete kupovati, prodavati i razmjenjivati kriptovalute. Crypto mjenjačnice neophodan su dio crypto svijeta, ali i vrlo rizične, pa je važno da budete oprezni i informirani prije nego što počnete trgovati. Također smo vam dali savjete kako odabrati i koristiti pravu mjenjačnicu za vaše potrebe, kao i kako spremiti svoje kriptovalute na siguran način, koristeći svoj vlastiti novčanik. Nadamo se da vam je ovaj blog bio koristan i zanimljiv, i da ste naučili nešto novo o mjenjačnicama. Ako želite saznati više o kriptovalutama, možete pratiti naš blog i posjetiti nas na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram), gdje slobodno postavljate pitanja.

Blockchain alati; Kako olakšati život u cryptu

Što su crypto alati?

Crypto alati su različiti programi ili web stranice koje olakšavaju korištenje kriptovaluta i blockchain tehnologije. Crypto alati imaju mnoge mogućnosti i ciljeve, kao što su sigurno slanje i primanje novca, dobivanje podataka i uvida, pomoć u izgradnji decentraliziranih aplikacija, olakšano praćenje trendova… Neki od crypto alata koje možete koristiti su mempool, defillama, bitcoin explorer, a u današnjem blogu pokušat ćemo vam predstaviti osnovne funkcije ovih alata kako bi vam olakšali vaše putovanje u svijetu kriptovaluta.

Izvor: cointelegraph

Bitcoin explorer (blockchain.com)

Bitcoin explorer, predstavlja ključan alat za istraživanje dubine i transparentnosti Bitcoin blockchaina. Ovaj explorer omogućuje korisnicima da istraže svaku transakciju, blok i adresu unutar Bitcoin mreže. Blockchain.com, pruža sveobuhvatan uvid u Bitcoin mrežu. Korisnici mogu pratiti putovanje pojedinačnih transakcija, provjeravati status potvrde transakcija, provjeravati stanje adresi, te pratiti aktivnost rudara, ukupnu brzinu mreže i još mnogo toga. Osim osnovnih informacija, explorer pruža i grafički prikaz cijelog lanca blokova, praćenje sigurnosti i aktivnosti mreže. Korisnost ovog alata proteže se dalje od investitora i trgovaca. Programeri, istraživači i entuzijasti često koriste Bitcoin explorer kako bi proučavali ponašanje mreže, analizirali transakcije, te pratili razne statistike. Na primjer, analitičari mogu pratiti promjene u aktivnosti tokom vremena, istraživači mogu analizirati tok Bitcoina između različitih adresa kako bi otkrili određene trendove, dok programeri mogu koristiti ove alate za praćenje performansi i otkrivanje najaktivnijih aplikacija povezanih s Bitcoin mrežom. U konačnici, Bitcoin explorer omogućava transparentnost i evidenciju blockchaina.

Izvor: cointelegraph

Defillama

DefiLlama je decentralizirana analitička ploča koja prati DeFi platforme i njihove decentralizirane aplikacije, te koristi TVL (Total Value Locked – ukupna vrijednost) za prikazivanje informacije o tome koji su DeFi protokoli najveći i kako se razvijaju tijekom vremena. DefiLlama je jedan od najosnovnijih i najpouzdanijih web alata koji vam omogućuje da saznate više o DeFi protokolima i blockchainima, njihovom rastu i likvidnosti, kako biste mogli donositi investicijske odluke na temelju stvarnih podataka. DefiLlama provjerava sve podatke i konstantno razvija nove alate kako bi lakše pratili brojne informacije. Neke od mogućnosti su:

  • Pregledavanje stanja DeFi mreže u stvarnom vremenu, uključujući cijenu, tržišnu kapitalizaciju, broj transakcija, prosječnu naknadu i vrijeme čekanja.
  • Pretraživanje i analiziranje pojedinih blokova, transakcije i adresa na različitim blockchainima, kao što su Ethereum, Binance Smart Chain, Solana, Polygon…
  • Praćenje povijesti i statistiki DeFi mreže i protokola, kao što su TVL, broj korisnika, broj decentraliziranih aplikacija, broj tokena itd.
  • Uspoređivanje različitih DeFi protokola i kategorija, kao što su pozajmljivanje ( lending), mjenjačnice (eng. exchange), derivatives, assets i druge.

DefiLlama je koristan alat za sve koji se bave decentraliziranim financijama ili su voljni naučiti i uputiti se u svijet istih. Preko ovog alata možete dobiti brojne informacije o stanju i funkcioniranju decentraliziranih mreža i protokola, kako biste svoje odluke o investiranju mogli dodatno provjeriti pouzdanim podatcima.

Izvor: cointelegraph

Coingecko ili coinmarketcap

Coingecko i CoinMarketCap su nezamjenjivi alati u svijetu kriptovaluta, ove stranice pružaju duboke uvide i ključne informacije svima koji se bave kriptovalutama. Stranice su dizajnirane kako bi pružile cjelovit pregled tisuća različitih kriptovaluta, uključujući ne samo popularne kao što su Bitcoin i Ethereum, već i one manje poznate (preko 10,000 kriptovaluta). Glavna svrha ovih stranica je prikazivanje podataka iz različitih izvora i predstavljanje korisnicima u obliku jednostavno razumljivih grafikona. Na Coingecku i CoinMarketCapu možete pronaći informacije o cijenama kriptovaluta u stvarnom vremenu, tržišnoj kapitalizaciji, ukupnom volumenu trgovanja, promjenama cijena tijekom vremena i još mnogo toga. Osim osnovnih podataka, te platforme nude detaljne profile svake kriptovalute, njenu svrhu, tehnološke karakteristike, tim iza projekta te povezane resurse kao što su bijeli papir (eng. whitepaper) i službene web stranice. Zašto bismo trebali koristiti ove stranice? Pa, pristup najnovijim informacijama o cijenama i tržištu kriptovaluta ključan je za investitore, trgovce i sve koji prate ovaj dinamičan sektor. Ove stranice omogućuju korisnicima da brzo prate promjene na tržištu i identificiraju trendove, što je od velikog značaja za donošenje informiranih odluka. Također, ulagači mogu koristiti ove platforme kako bi istražili različite kriptovalute i stekli dublje razumijevanje njihovih karakteristika prije nego što se odluče ulagati. Sve te značajke čine ove platforme neizostavnim resursima za sve koji žele biti dobro informirani i uspješni u svijetu kriptovaluta.

Izvor: cointelegraph

Mempool

Mempool je skup neobrađenih transakcija koje čekaju na potvrdu u Bitcoin mreži. Mempool.space je web stranica i aplikacija koja omogućuje vizualizaciju, istraživanje i analizu mempoola i drugih aspekata Bitcoin ekosustava. Ovaj alat nudi različite mogućnosti, kao što su:

  • Prikaz stanja mempoola u stvarnom vremenu, uključujući veličinu, broj transakcija, prosječnu naknadu i vrijeme čekanja.
  • Prikaz detalja o pojedinim blokovima i transakcijama, uključujući visinu, , vremensku oznaku, nagradu, naknade i broj transakcija.
  • Prikaz povijesti mempoola i statistike o naknadama, potvrdama, težini i hashrateu.
  • Prikaz grafikona i tablica o različitim pokazateljima Bitcoin mreže, kao što su cijena, tržišna kapitalizacija, inflacija, zalihe i emisija novih novčića.
  • Prikaz informacija o različitim vrstama Bitcoin skripti, kao što su multisig, timelock i taproot.
  • Prikaz informacija o različitim vrstama Bitcoin protokola, kao što su BIPs, soft forks i hard forks.

Mempool.space je koristan alat za sve koji se bave Bitcoinom ili žele naučiti više o njemu. Preko njega možemo saznati brojne podatake o stanju i funkcioniranju Bitcoin mreže, kao i o načinima optimizacije naših transakcija. Ovaj je alat također otvoreni projekt, kao i Bitcoin, te se razvija i održava za korist Bitcoin zajednice.

Izvor: cointelegraph

Zaključak

U ovom smo blogu govorili o crypto alatima, što su oni, kako ih koristiti i koje su njihove prednosti. Spomenuli smo neke od najpopularnijih i najkorisnijih crypto alata koji vam mogu pomoći da bolje razumijete i pratite stanje i funkcioniranje crypto mreža i protokola. Ovi alati korisni su za sve koji samostalno žele produbiti svoje znanje o kriptovalutama, ili provjeriti legitimnost podataka o određenim mrežama, odnosno protokolima. Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga, te da ste naučili nešto novo. Voljeli bismo da vaše iskustvo s crypto alatima podijelite s nama na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram), ili da nam se javite ukoliko imate bilo kakva druga pitanja.

Kako funkcionira Bitcoin transakcija

Što je Bitcoin transakcija?

Bitcoin transakcija je način prebacivanja vrijednosti između korisnika koji koriste bitcoin kao digitalnu valutu. Transakcija se sastoji od jednog ili više ulaza i izlaza, koji određuju tko šalje i prima bitcoine, koliko i pod kojim uvjetima. Ove transakcije šalju se na Bitcoin mrežu, gdje ih obrađuju i potvrđuju računala koja sudjeluju u održavanju i sigurnosti mreže, takozvani Bitcoin rudari. Nakon što je transakcija potvrđena, ona se zapisuje u blok, koji je dio lanca blokova (eng. blockchain), koji je javna i nepovratna evidencija svih Bitcoin transakcija koje su ikad napravljene. S obzirom na to da su ove transakcije javne, mogu se pregledati na web stranicama poput [blockchain.com] ili [blockexplorer.one].

Izvor: cointelegraph

Koje podatke sadrži Bitcoin transakcija?

Bitcoin transakcija sadržava sljedeće podatke:

  • Iznos bitcoina koji se šalje, izražen u satoshijima (najmanja jedinica Bitcoina)
  • Adresa pošiljatelja, koja je niz od 26 do 35 znakova koji predstavlja javni ključ pošiljatelja
  • Adresa primatelja, koja je niz od 26 do 35 znakova koji predstavlja javni ključ primatelja
  • Naknada za transakciju, koja je iznos bitcoina koji se plaća mreži, odnosno rudaru koju dodaje blok na blockchain, za obradu i potvrdu transakcije
  • Digitalni potpis, koji je kriptografski dokaz da pošiljatelj ima pravo raspolagati bitcoinom koje šalje
  • Ostale informacije, kao što su verzija transakcije, vrijeme stvaranja, broj potvrda, veličina transakcije, težina transakcije, ID transakcije i drugi tehnički detalji

Izvor: cointelegraph

Kako funkcionira Bitcoin transakcija?

Bitcoin transakcija je struktura podataka koja se sastoji od četiri dijela: verzija, ulazi, izlazi i zaključak. Verzija je broj koji označava format transakcije. Ulazi su popis referenci na prethodne transakcije koje su potrošene kao izvori bitcoina. Svaki ulaz sadrži hash prethodne transakcije, indeks izlaza u toj transakciji, skriptu za otključavanje (unlocking script) i sekvencu. Skripta za otključavanje je niz instrukcija koje dokazuju da pošiljatelj ima pravo potrošiti bitcoine iz prethodne transakcije. Sekvenca je broj koji se može koristiti za mijenjanje vremena potvrde transakcije. Izlazi su popis adresa na koje se šalju bitcoini. Svaki izlaz sadrži iznos bitcoina u satoshijima i skriptu za zaključavanje (locking script). Skripta za zaključavanje je niz instrukcija koje određuju uvjete pod kojima se bitcoini mogu potrošiti u budućim transakcijama. Zaključak je broj koji služi kao dokaz rada (proof-of-work) i kao nepredvidivi faktor koji čini transakciju jedinstvenom. Bitcoin transakcija se šalje na Bitcoin mrežu, gdje je obrađuju i potvrđuju računala koja sudjeluju u održavanju i sigurnosti mreže. Ta računala se nazivaju čvorovi (nodes) i rudari (miners). Čvorovi su računala koja primaju, provjeravaju i šalju transakcije drugim čvorovima. Rudari su posebna vrsta čvorova koja rješavaju kriptografski problem koji se zove hash i stvaraju nove blokove. Svaki blok sadrži zaglavlje i tijelo. Zaglavlje je skup informacija o bloku, kao što su verzija, hash prethodnog bloka, hash Merkle stabla koje sadrži sve transakcije u bloku, vrijeme stvaranja, težina i zaključak. Tijelo je skup transakcija koje su uključene u blok. Ovaj novi blok dodaje se na kraj lanca blokova (blockchain), a ovaj proces događa se svakih 10 minuta. Za svoj rad, rudari dobivaju nagradu u obliku novih bitcoina + naknadu za transakcije koju plaćaju korisnici kako bi njihova transakcija bila prihvaćena. Ako želite saznati više o tome kako funkcionira Bitcoin transakcija, možete pročitati Bitcoin whitepaper, koji je originalni dokument koji je predstavio koncept i tehničke detalje Bitcoina.

Izvor: cointelegraph

Kako se određuje cijena za Bitcoin transakciju?

Cijena za Bitcoin transakciju je iznos bitcoina koji se plaća rudarima za obradu i potvrdu transakcije. Cijena se određuje na temelju ponude i potražnje na tržištu, kao i na temelju veličine i složenosti transakcije. Transakcija koja ima više ulaza i izlaza, ili koja koristi složenije skripte, zauzima više prostora u bloku i stoga ima veću cijenu. Cijena se također mijenja ovisno o stanju mreže i broju transakcija koje čekaju potvrdu. Kada je mreža zagušena, cijena raste jer se transakcije natječu za ulazak u sljedeći blok. Kada je mreža slobodna, cijena pada jer ima dovoljno prostora za sve transakcije. Cijena se obično izražava u satoshijima po bajtu (sat/b), gdje je satoshi najmanja jedinica Bitcoina (0,00000001 BTC), a bajt je mjera veličine transakcije. Prosječna cijena za Bitcoin transakciju u proteklih 24 sata je bila oko 25 sat/b. To znači da bi transakcija veličine 250 bajta koštala oko 6.250 satoshija, ili oko 0,0000625 BTC, odnosno oko 1,65 eura po trenutnom tečaju. Cijena se također može razlikovati ovisno o tome koliko brzo želite da se vaša transakcija potvrdi. Ako želite da se vaša transakcija potvrdi u sljedećem bloku (koji se stvara otprilike svakih 10 minuta), morat ćete platiti višu cijenu od prosječne. Ako ste spremni čekati duže, možete platiti nižu cijenu od prosječne.

Izvor: cointelegraph

Zaključak

U ovom blogu smo objasnili što je Bitcoin transakcija, kako se šalje, kako se potvrđuje i kako se određuje njena cijena. Bitcoin transakcija je zanimljiv i inovativan način prebacivanja vrijednosti putem decentralizirane i sigurne mreže koja se naziva blockchain. Nadamo se da vam je ovaj blog bio koristan i zanimljiv. Hvala vam na čitanju i slobodno podijelite svoje mišljenje i pitanja s nama na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Bitcoin Halving

bitcoin halving

Kako funkcionira Bitcoin Halving?

Posljednji halving bitcoina dogodio se 11. svibnja 2020., a sljedeći se očekuje 2024. – ali što je zapravo halving, kako ga prevodimo na Hrvatski jezik, kako utječe na cijenu kriptovalute i što znači za rudare? Saznaj u našem novom blogu. Bitcoin halving, ili kako bi rekli na Hrvatskom – “prepolovljenje” bitcoina naziv je za jedan od najvažnijih događaja u povijesti Bitcoina.

U svibnju 2020. broj bitcoina (BTC) koji ulazi u opticaj svakih 10 minuta – poznat kao block rewards, pao je za polovicu – s 12,5 na 6,25. Halving se događa repetitivno svakih 210.000 blokova, što je otprilike svake četiri godine, a prije 2020. – dogodio se dvaput. Kako se uz bitcoin halving veže očekivani rast vrijednosti,  taj se događaj budno prati i iščekuje. Naime, halvingom se broj novih bitcoina koji ulaze u optjecaj smanjuje, dok potražnja, u teoriji – ostaje ista. Dugoročno, to utječe na rast vrijednosti bitcoina.


Halving u par točaka

  • Novi bitcoini ulaze u optjecaj kao nagrade za blokove, proizvedene naporima “rudara” (engl. miners) koji koriste  elektroničku opremu kako bi ih zaradili, odnosno “izrudarili”;
  • Otprilike svake četiri godine, ukupan broj bitcoina koje rudari potencijalno mogu osvojiti prepolovi se;
    2009. sustav je nagrađivao uspješne rudare s nagradom od 50 bitcoina svakih 10 minuta;
  • Tri prepolovljenja kasnije, nagrada je pala na 6,25 bitcoina koji se isplaćuju svakih 10 minuta;
  • Proces će završiti kada broj bitcoina u optjecaju dosegne 21 milijun;
  • Popularna je procjena da će se to dogoditi negdje oko 2140. godine, točnije na 33. halvingu.

Što se očekuje od sljedećeg halvinga?

Mnoga su predviđanja o tome kako će se sljedeći halving odraziti na vrijednost ove kriptovalute. To ovisi o samom prepolovljenju, ali i o odgovoru tržišta. Prema riječima suosnivača PoWxa – neprofitne organizacije za kripto istraživanja – bit će manje bitcoina dostupnih za kupnju, u slučaju da rudari budu imali manje za prodaju. Svakako, periodični pad stope kovanja Bitcoina (engl. Minting rate) mogao bi imati dublji značaj za funkcioniranje ove kriptovalute – osim kratkoročnog rasta cijene. Ne smijemo zaboraviti da je nagrada za blok važna komponenta Bitcoina, te ima ulogu održati sigurnost ovog sustava bez centralnog vođe. Kako će se nagrada bude smanjivala u narednim desetljećima – to će neminovno utjecati na način funkcioniranja samog procesa nagrađivanja.

Kako će halving utjecati na cijenu bitcoina?

Prepolovljenje bitcoina privlači toliko pozornosti uglavnom zato što mnogi vjeruju da će dovesti do povećanja cijene. Istina je da u osnovi nitko ne zna što će se uistinu dogoditi. 

Bitcoin je do sada doživio tri prepolovljenja:

Prepolovljenje iz 2012. pokazalo je kako će tržišta odgovoriti na Nakamotov raspored opskrbe. Do tada Bitcoin zajednica nije znala kako bi nagli pad nagrada utjecao na mrežu. Kako se tada pokazalo – cijena je počela rasti nedugo nakon prepolovljenja. Drugo prepolovljenje iz 2016. bilo je očekivano, pratilo se live, a Blockchain.com uveo je i “odbrojavanje”. Svaki halving potaknuo je snažne špekulacije o tome kako će taj događaj utjecati na cijenu bitcoina. Dana 16. srpnja 2016., na dan drugog prepolovljenja, cijena je pala za 10 posto na 610 dolara, ali se zatim vratila na razinu prije halvinga. Iako je utjecaj halvinga na cijenu inicijalno bio mali – tržište je na kraju tijekom godine ipak pokazivalo reakcije uzrokovane drugim prepolovljenjem. Neki tvrde da je povećanje vrijednosti bitcoina, koje je uslijedilo, zapravo odgođeni rezultat (engl. Delayed effect) halvinga. Osnovna je premisa da kada ponuda bitcoina opadne, potražnja za bitcoinom ostaje ista, te gura cijenu prema gore. Ako pogledamo cijenu bitcoina 365 dana nakon drugog prepolovljenja, možemo vidjeti da je porasla za 284%. Ako se osvrnemo na najnovije prepolovljenje, također možemo vidjeti da je cijena bitcoina nastavila rasti tijekom cijele godine, ali je ovog puta povećanje bilo od preko više od 559%.

Tko je odabrao raspored distribucije Bitcoina?

Tvorci Bitcoina pod pseudonimom Satoshi Nakamoto nestali su otprilike godinu dana nakon što je Bitcoin pušten u svijet. Iako govorimo u množini, moguće je da se radilo i o pojedincu. Danas, tvorac ili tvorci nisu tu da objasne zašto su odabrali baš ovakvu formulu za dodavanje novih bitcoina u optjecaj, ali nam prvi e-mailovi poslani od Nakamoto skupine, ipak nam ponešto otkrivaju. Ubrzo nakon objavljivanja Bitcoinovog “White Papera”, Nakamoto je sažeo različite načine prema kojima bi se mogla odvijati njihova monetarna politika, odnosno, raspored po kojem rudari dobivaju nagrade za blokove. Tijekom razvoja, uzimali su u obzir okolnosti u kojima bi njihova politika mogla dovesti do deflacije (kada se kupovna moć valute poveća) ili inflacije (kada cijene dobara i usluga koje se mogu kupiti valutom rastu).

Bilo kako bilo – Nakamoto tada nije mogao pretpostaviti koliki će broj ljudi početi koristiti novi digitalni novac. Također, postojala je šansa da ga nitko ne počne koristiti. Od sveukupne komunikacije, jako je malo razrađeno zašto su baš odabrali formulu koju su odabrali, ali ovo znamo sa sigurnošću: “Kovanice se nekako moraju inicijalno rasporediti, a konstantna stopa se čini kao najbolja formula” – Satoshi Nakamoto.

Zašto rudari dobivaju nagrade?

mining

Bitcoin ne bi mogao funkcionirati bez blok nagrada. Kao što je pseudonimni neovisni istraživač Hasu rekao, postoje preduvjeti funkcioniranja Bitcoina. Preduvjeti se bave posjedovanjem i odgovaraju na pitanje – “tko posjeduje što i kada?”, a riješeni su kriptografijom. Samo vlasnik privatnog ključa, koji je poput tajnog pristupnog koda, može potrošiti bitcoin. Bez blok nagrada, bitcoin mreža bi bila u kaosu. Hasu objašnjava da ako bi imali dovoljno računalne snage, rudari bi mogli napasti mrežu na dva načina: 

  • dvostrukim trošenjem kovanica;
  • zaustavljanjem prolaska transakcija. 

Ali ono što ih snažno potiče da ne pokušaju ni jedno ni drugo jer bi tada riskirali svoje blok nagrade.

Drugim riječima, rudari će izgubiti novac ako se ne pridržavaju pravila. Što više računalne snage rudari usmjere prema Bitcoinu, to je teže napasti mrežu jer bi napadač trebao imati značajan dio ove procesorske snage, poznate kao hashrate, kako bi izveo takav napad. Što više novca mogu zaraditi putem blokovskih nagrada, to više rudarske moći ide Bitcoinu, a time je i sama mreža zaštićenija.

Što će se dogoditi kada blok nagrade postanu male ili nestanu? 

S obzirom na to da rudari trebaju poticaj da pošteno sudjeluju u mreži,  periodično smanjenje nagrada bi moglo postati problem. Transakcijske naknade, koje korisnici plaćaju svaki put kada pošalju transakciju, su potencijalno alternativan način na koji bi rudari mogli zarađivati novac. Teoretski, ove su naknade opcija, iako bi u praksi transakcije bez njih mogle dugo čekati na obradu, u slučaju da je mreža zagušena. Veličinu naknade postavlja korisnik ili software novčanika koji koristi. Očekuje se da će naknade postati važniji izvor naknade za rudare kako se blok nagrada bude smanjivao. Za nekoliko desetljeća kada nagrada postane premala – transakcijska naknada postat će glavna kompenzacija rudarima. S druge strane, postoji i velika šansa da transakcijske naknade neće biti dovoljna nagrada. To znači da će transakcije s vremenom možda morati postati skuplje kako bi mreža bila sigurna.

Tradicionalne valute i središnje banke

Kod većine državnih valuta središnja banka, poput Federalnih rezervi SAD-a, ima na raspolaganju alate koji joj omogućuju dodavanje ili uklanjanje dolara iz optjecaja. Ako je gospodarstvo u padu, Fed može povećati cirkulaciju i potaknuti kreditiranje kupnjom vrijednosnih papira od banaka. Alternativno, ako Fed želi reducirati količinu dolara u optjecaju – može prodati vrijednosne papire sa svog računa. Bilo dobro ili loše, bitcoin je malo drugačiji od tradicionalnih valuta. Kao prvo – raspored opskrbe gotovo je uklesan u kamenu. Za razliku od monetarne politike državnih valuta, koja se odvija kroz političke procese i ljudske institucije – monetarna politika Bitcoina zapisana je u kodu koji se dijeli diljem mreže. Promjena bi zahtijevala ogromnu koordinaciju i dogovor u zajednici korisnika Bitcoina. Za razliku od većine nacionalnih valuta koje su nam poznate poput dolara ili eura, bitcoin je dizajniran s fiksnom opskrbom i predvidljivim rasporedom inflacije. Uvijek će biti samo 21 milijun bitcoina. Ovaj unaprijed određeni broj čini ih rijetkima, a upravo ta nestašica uz njihovu korisnost uvelike utječe na njihovu tržišnu vrijednost. 

Još jedna jedinstvenost Bitcoina

Bitcoin je isprogramiran na način da se nagrada za blok smanjuje s vremenom. To je još jedan aspekt u kojemu Bitcoin odstupa od norme centraliziranih financijskih sustava u kojima središnje banke kontroliraju ponudu novca. Za razliku od Bitcoinove nagrade za prepolovljeni blok, ponuda dolara se otprilike utrostručila od 2000. Nakamoto skupina dala je naslutiti da je Bitcoin kreiran iz političkih razloga zbog kontroverzne izjave koja glasi poput naslova iz magazina “The Times”. Smatra se da bi Bitcoin, ako bude široko i dugoročno prihvaćen – potencijalno mogao smanjiti moć banaka i vlada nad monetarnom politikom. U Bitcoinovom sustavu, onemogućeno je kreiranje centralne monopolističke moći.

Želiš znati više?

Ako želiš znati više o Bitcoinu, pročitaj naš blog  o: 

Za sva pitanja, stojimo na raspolaganju. Posalji dm na instagramu ili “šibni” email. 

Ako posjetiš neki od naših kriptomat uređaja, nedaj se smesti. Pogledaj upute na Kriptomat.hr, a ako negdje zapnes računaj na našu pomoć.

Do sljedečeg bloga,

Tvoj Kriptomat.hr Tim

Što je Blockchain?

blockchain, lanac blokova

Što je to Blockchain?

Blockchain je stalno rastući popis elektroničkih zapisa u stvarnom vremenu, pri čemu svaki blok sadrži vremensku oznaku, informacije o prethodnom bloku u lancu i podatke. Arhitektura blockchaina je stoga otporna na promjene podataka unutar lanca blokova. Prvi prototip blockchaina javlja se u ranima devedesetima kada su znanstvenik Stuart Haber i fizičar W. Scott Stornetta primijenili kriptografske tehnike u lancu blokova kako bi zaštitili digitalne podatke i dokumente od potencijalnih zlouporaba. Taj je događaj nadalje inspirirao i mnoge druge programere i kriptografske entuzijaste, što je na kraju dovelo do stvaranja Bitcoina kao prvog decentraliziranog digitalnog “keš”  sustava ili jednostavno – prve kriptovalute. BItcoinov “White Paper” objavljen  je 2008. pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Bitcoin protokol, koji u svojoj jezgri ima nepromjenjivi, distribuirani blockchain – od tada je nastavio inspirirati druge da razviju brojne druge kriptovalute i tokene koje su temeljene na blockchainu.

Blockchain tehnologija

Iako je blockchain tehnologija starija od Bitcoina – ona je temeljna komponenta većine mreža kriptovaluta koja djeluje kao decentralizirana, distribuirana i javna digitalna knjiga koja u lancu blokova trajno evidentira sve prethodno potvrđene transakcije. Transakcije na blockchainu odvijaju se unutar “peer-to-peer” mreže globalno distribuiranih računala. Svako računalo predstavlja “čvor” u mreži (eng. “nodes” ) koji sadrži kopiju blockchaina, te pridonosi funkcioniranju i sigurnosti cijele mreže. Ovakva se tehnologija naziva tehnologija distribuirane knjige odnosno distributed ledger technology (DLT).Baziran na DLT vrsti tehnologije – Bitcoin je prva decentralizirana digitalna valuta koja ne zahtijeva posredovanje treće strane kako bi se transakcije odvile. Više o Bitcoinu možeš pročitati na našem blogu koji te detaljno vodi kroz sve o ovoj kriptovaluti, a i detaljnije objašnjava njegov konsenzus mehanizam. Također, na jednom od naših prethodno objavljenih blogova, možeš saznati sve o razlikama između bitcoina i zlata.

Dizajniran s ciljem da bude otporan na izmjene i prijevare poput primjerice dvostrukog trošenja, blockchain danas omogućava instant transakcije u svega nekoliko minuta – i to bilo gdje u svijetu. Podaci koji se u većini slučajeva pohranjuju na blockchain mreži su upravo transakcije prodaje i kupnje kriptovaluta, a možemo reći da blockchain funkcionira poput “digitalne knjige” koja sadrži sve bitne informacije o transakcijama kao što su sudionici, iznosi, uspješnost. Kod bitcoina, govorimo o takozvanom “Proof-of-Work” konsenzus mehanizmu, koji je  upravo ono što omogućava Bitcoinu da njegov blockchain može kontinuirano raditi kao distribuirana mreža, čak i ako se neki od sudionika pokaže nepoštenost ili neučinkovitu funkcionalnost. Algoritam na kojem se temelji konsenzus važan je za proces rudarenja Bitcoina  (eng. mining).

Blockchain Tehnologija – Distributed ledger technology (DLT) Iako je dizajniran da radi kao distribuirana digitalna knjiga na decentraliziranim sustavima – blockchain se može postaviti i na centralizirane sustave kako bi se osigurao integritet podataka i kst svim korisnicima.

Kako funkcionira?

Crypto transactions

Uzmimo Ivicu i Maricu kao primjer i zamislimo da se između njih događa transakcija. Za početak, Ivica kupuje od Marice određenu količinu bitcoina ili neke druge kriptovalute. Nakon što je transakcija izvršena i potvrđena – svi detalji te kupoprodaje bilježe se i dodaju na popis. Svi popisi koji sadrže podatke o transakcijama pohranjuju se u jedan od blokova u lancu, od kojih svaki ima svoj limit, odnosno – ne može primiti beskonačan broj popisa transakcija. Taj broj ovisi o potencijalu pojedine mreže. Kada se jedan blok napuni, on se spaja na prethodni blok, pri čemu postaje dio jednog dugog, kronološki složenog lanca. Nove transakcije se nadalje dodaju na popis, koji se nadalje pohranje u prvi sljedeći prazni blok. Popisi su spremljeni u blok na način da se podaci ne mogu mijenjati, te da pružaju kronološki uvid u povijesti transakcija. 

Potvrđivanje transakcija

Lanac blokova pokreće mreža računala, što znači da svako računalo koje  koristi blockchain istovremeno djeluje i kao njegov pokretač. Kako bi postao dio mreže, potreban ti je pristup internetu i računalo. Sva računala, odnosno svi sudionici u lancu, provjeravaju detalje transakcije kako bi se utvrdilo je li ona valjana. Jedan od načina provjere transakija je uz pomoć explorera koji mogu biti vezani za samo jednu kriptovalutu, kao što je to u slučaju Bitcoina – Blockchain explorer, ili za više kriptovaluta – Blockchair explorer. S obzirom na to da svako računalo može vidjeti transakcije iz prethodnih blokova, sudionici lako mogu utvrditi valjanost novih transakcija. Nakon što računala odobre transakciju, ona se pohranjuje u blok i dodaje u lanac, nakon čega se više ne može promijeniti. 

Glavne značajke blockchaina

  • Transparentnost: baza podataka kojoj imaju pristup svi korisnici blockchain mreže;
  • Decentraliziranost: za razliku od većine drugih baza gdje se podaci pohranjuju u mape (eng. folderi) u kojima se mogu dodati, izmijeniti, izbrisati – Blockchain tehnologija podatke pohranjuje u decentraliziranim blokovima, i to kronološkim redom;
  • Sigurnost: podaci u blockchainu se ne mogu mijenjati, te su kriptografski zaštićeni – što garantira sigurnost svim korisnicima.

Prednosti Blockhaina

Stručnjaci diljem svijeta blockchain tehnologiju smatraju revolucionarnom za svijet financija, gaminga, zabave, ali i u razvoju znanosti. Glavne prednost blockchaina je činjenica da on ne zahtijeva uključenost treće strane kako bi se transakcije odvile. Ako se baviš trgovanjem kriptovalutama, možeš uložiti u kripto bez savjetnika i bez banke koja bi kao centralni entitet kod fiat transakcija obradila tvoje plaćanje kreditnom ili debitnom karticom.  Kod blockchain, nije ti potrebno odobrenje banke ili financijskih stručnjaka, a transakcije je moguće izvršiti u svega nekoliko minuta. 

Osim jednostavnosti, odsutnost posrednika ima i financijsku prednost jer se trećoj strani ne daje provizija, bez obzira na broj izvršenih transakcija. Blockchainovi su u vlasništvu, ali i pod upravom korisnika koji se ponašaju kao pouzdana i decentralizirana peer-to-peer baza podataka. Kopije svih transakcija na blockchainu pohranjene su na mreži distribuiranih čvorova. Svaka se transakcija provjerava prije dodavanja u blok , a sigurnost je zajamčena jer u peer-to-peer mreži ne postoji jedinstvena točka kvara.

Kod tradicionalnih baza podataka, pad centraliziranog pružatelja usluge pohrane, može dovesti sve vaše podatke izvan mreže, što nije slučaj kod blockchaina. Verifikacija se odvija na način da blockchain koristi mehanizam konsenzusa za provjeru valjanosti svake transakcije. Nakon što se transakcija potvrdi, tek se onda dodaje u blok podataka u obliku bloka. Na ovaj je način hakerima onemogućeno umetanje lažnih podataka. 

Još jedna od prednosti blockchain tehnologije  je to što podržava stvaranje novih vrsta decentraliziranih aplikacija, ali i poslovnih modela. U posljednje si se vrijeme zasigurno susreo s pojmom “NFT” (Non fungible token). Radi se o nezamjenjivom tokenu, odnosno o  kriptografski zaštićenom djeliću blockchaina koji je osmišljen na način da bude jedinstven. Svrha mu je  čuvanje vrijednosti, ali  i laka provjera, odnosno dokaz vlasništva nad drugim oblicima digitalne ili fizičke imovine. Neki od primjera su umjetnine, kolekcionarski unikati, i slično. NFT-ovi su često stvoreni kao nezamjenjivi i jedinstveni zapisi na ethereum blockchainu, na bazi Ethereum pametnih ugovora, ali postoje i NFT-ovi na drugim mrežama.  Osim nezamjenjivih tokena, blockchain je temelj za razvoj cijele generacije decentraliziranih inovativnih aplikacija (eng. DAO)  sa širokom primjenom u financijama, gamingu, znanosti.

NFT

S obzirom na to da nemaju postojeću financijsku infrastrukturu, aplikacije koje se temelje na blockchainu, pridonose financijskoj autonomiji ljudi koji  nisu korisnici banaka. Prema podacima istraživanja, čak 1,7 milijardi ljudi  na svijetu u ovom trenutku nema pristup bankarskim uslugama. S blockchain tehnologijom, svijet financijskog trgovanja i štednje postaje pristupačan svakome tko ima pametni telefon i to tijekom cijelog dana, 24/7. Ako se koristiš aplikacijama koje su temeljene na blockchainu, ne moraš čekati jutro ili ponedjeljak da se banka otvori, već putem svog pametnog telefona, možeš obaviti sve sam, bez posrednika jer je blockchain mreža uvijek spremna.

Nedostaci Blockhaina

Osim svih spomenutih prednosti, naravno – postoji i puno nedostataka blockchaina. Iako ova tehnologija ima potencijal i široki raspon primjene, te može podržati razvoj inovativnih aplikacija i usluga, moramo uzeti u obzir da je ona isto tako vrlo kompleksna i nova. 

Ograničena skalabilnost mreže

Održavanje mreže i deficit kvalificiranih inženjera čine blockchain tehnologiju skupom za razvoj i održavanje, te stoga još uvijek nije u fazi “mainstream” primjene. Također, očekuje se i povećana brzina transakcija u budućnosti, a ona trenutno iznosi manje od 50 transakcija u sekundi kod Bitcoina i Ethereuma. Iako najsigurnije zbog decentraliziranosti, kripto rudarenje temeljeno na “Proof-of-Work” mehanizmu je izrazito štetno za okoliš zbog  potrošnje velikih količina električne energije, a koja je potrebna kako bi se svaki blok odobrio i dodao u lanac. Još jedan nedostatak vezan je za šifriranje koje je osnova za sigurnost mreže, ali ako kao korisnik izgubiš svoj privatne ključ – time gubiš  i pristup svim svojim sredstvima.  Poznati su slučajevi u kojima su korisnici izgubili milijune jer im je pristup blockchain računu bio onemogućen bez privatnog ključa.

Kako blockchain tehnologija bude sazrijevala, stručnjaci procjenjuju da će se njezino usvajanje akcelerirati, Predviđa se da će dodana vrijednost blockchaina porasti na 176 milijardi dolara do 2025. godine – pri čemu se u vrijednost uključuju i nefinancijske upotrebe tehnologije, primjerice u  znanosti. 

Na koje se načine primjenjuje blockchain tehnologija?

Znanost i zdravstvo

Prema PreScoutovom izvješću, razvoj lijekova i upravljanje lancem opskrbe, upravljanje kliničkim istraživanjima, te personalizirani pristup pacijentu su tri područja s najvećim potencijalom za usvajanje i širenje utjecaja blockchaina. Kod proizvodnje lijekova i upravljanja opskrbnim lancem – blockchain može biti vrlo učinkovit kao sigurnosno rješenje.  Naime, identifikacija podrijetla i praćenje razvoja lijekova su dva ključna područja koja su u ne blockchain svijetu pod nadležnosti centraliziranih institucija javnog zdravstva. Ovdje, blockchain uvelike može pružiti sigurnost pri pohrani podataka zbog nemogućnosti mijenjanja zapisa o serijama farmaceutskih sastojaka u procesu  proizvodnje. Trenutačni procesi koji identificiraju porijeklo lijeka i praćenje opskrbnog lanca rascjepkani su zbog silosa koji se stvaraju  u bazama podataka, te ostavljaju prostora za ljudske pogreške, ali i malverzacije.

Jedan od dosadašnjih primjera blockchain-health suradnje, je ona između FDA (vladine organizacija za javno zdravstvo – Food and Drugs Administration) i IBM-a. U ovoj suradnji, blockchain se primjenjuje za identifikaciju, za praćenje lijekova na recept, i za distribuciju cjepiva. 

Što se tiče  kliničkih ispitivanja – benefiti primjene tehnologije lanca blokova – još su veći. Kako se tu se susrećemo s velikim brojem sudionika koji uključuju pacijente/ispitanike, sponzore, dobavljače lijekova i medicinskih uređaja, ispitivače, liječnike i medicinske sestre,  te razna državna regulatorna tijela – veliki je naglasak na potrebi za  visokom razinom sigurnosti. Osjetljivi podaci, uključujući zdravstvene kartone pacijenata i ishode kliničkih ispitivanja, moraju ostati potpuno privatni i sigurni, s tim da se cijeli proces mora voditi transparentno za sve sudionike ispitivanja. Stoga su klinička ispitivanja savršen teren za primjenu blockchain tehnologije – koja omogućuje nepromjenjivost zapisa podataka, skalabilnost, kao i različite razine dopuštenja za različite razine pristupa podacima.

Korištenje blockchaina u svrhu personalizirane medicine i individualnog pristupa pacijentu temelji se na “pametnim ugovorima” (eng. smart contracts). Ovdje se, pametnim ugovorima omogućava  davanje pristanka za upravljanje zdravstvenim podacima i lijekovima na recept, upravljanje zahtjevima pacijenata, itd. Projekt Prescrypt, kojeg provodi Deloitte u Nizozemskoj, koristi blockchain tehnologiju gdje se blokovima povezuju recepti lijekova za sigurnu komunikaciju, praćenje upotrebe i analizu od strane zdravstvenih radnika.

Nekretnine

Bilo da se radi o vlasničkim pravima, veličini i lokaciji nekretnine, vrsti zemljišta – blockchain tehnologija uvodi veću transparentnost u industriju nekretnina, ali i u transakcije između ugovornih strana. Procjenjuje se da će u budućnosti, sve nekretnine biti kupljene na blockchainu. Zapravo, blockchain nekretnina već postaje sve popularniji kao način na koji kupci, prodavači i investitori međusobno komuniciraju. Korištenjem tehnologije distribuirane knjige (DLT), povećava se povjerenje kroz veću transparentnost, a upravo je povjerenje u sektoru kupoprodaje nekretnina – imperativ. Blockchain za nekretnine također ubrzava ugovorne procese, štedi vrijeme i smanjuje troškove.

Glasanje

 U Hrvatskoj, trenutno svjedočimo velikoj javnoj raspravi, ali i prijeko potrebnoj revoluciji u sistemu glasanja. Iako se kod nas primjena blockchaina vjerojatno neće dogoditi skoro – benefiti korištenja blockchain tehnologije za poboljšanje transparentnosti u demokratskim izborima su evidentni. Najčešće spomenuti argumenti  sugeriraju da bi primjena blockchaina mogla spriječiti potencijalne prevare birača, te ponuditi jednostavan način prebrojavanja glasova.

Budućnost Blockchaina

Iako su kriptovalute koje se temelje na lancima blokova uporno bile na naslovnicama posljednjih godina, a mnogi  su sustave decentraliziranog financiranja (DeFi) smatrali ‘Divljim zapadom’ u bankarskom sektoru – blockchain tehnologija se i dalje razvija, te pronalazi sve širu primjenu. Ideja o tome da će se zadržati status quo u svijetu kojeg poznajemo danas je farsa, s obzirom na to da se središnje banke diljem svijeta trude razviti vlastitu ponudu kriptovaluta koje su vezane za fiat valutu, primjerice američki dolar. Takve kriptovalute poznate su kao stabilne kovanice (eng. stablecoin) o kojima ćemo ti pričati u jednom od naših budućih blogova. 

Na razini EU, raspravlja se o prijedlogu zakona o uvođenju digitalnog eura, dok USA prednjači s uredbom o planu za digitalnu imovinu u SAD-u, uključujući i mogućnost uvođenja digitalnog dolara. Također, veliki globalni lanci za online trgovinu kao što su Amazon, Alibaba, sigurno će uvidjeti benefite uvođenja blockchain tehnologije, te će početi prihvaćati kriptovalute kao plaćanje roba i usluga kako bi povećali broj transakcija u sekundi. Ono što ipak ne ide u prilog blockchainu je ekološki utjecaj, odnosno prevelika potrošnja energije, koja je povezana sa osiguravanjem visoke razine sigurnosti svih transakcija na blockchainu. U kombinaciji s diskusijom o klimatskim promjenama – to bi moglo usporiti usvajanje blockchain tehnologije u mainstream svijetu. 

Mi se veselimo vidjeti kako će se stvari dalje razvijati, a do tada se nadamo manjoj volatilnosti na tržištu kriptovaluta, kao i rastu vrijednosti. U sljedećim blogovima otkrit ćemo ti više o zanimljivostima vezanim za razvoj blockchain tehnologije,  ali i o drugim kriptovalutama koje se temelje na blockchain protokolu.Osim toga, uvest ćemo te i u zanimljivu raspravu o tome troši li blockhain zaista toliko puno energije ili je to običan mit. 

Do tada, imaš materijala za čitanje, a  mi smo tu da odgovorimo na tvoja pitanja! Zaprati nas i javi nam se na Instagramu. Veselimo se tvom komentaru ili upitu. Možda se sretnemo i na jednom od Kriptomat.hr uređaja u gradu, a trenutno dostupne lokacije otkrij putem našeg weba. 

Do sljedečeg bloga,  

Tvoj Kriptomat.hr Tim