Što se dešava s Blockchainom kada ga nitko ne koristi?

Zašto neki blockchaini umiru?

Iako blockchain tehnologija obećava decentraliziranu budućnost, ne žive svi projekti dovoljno dugo da to i ostvare. Neki blockchains jednostavno umiru – kad im ponestane korisnika, developera ili interesa zajednice. Bez aktivnog sudjelovanja, čak i najinovativnija mreža može postati prazna. Loša tokenomija, sigurnosni propusti, izostanak vizije ili jednostavno gubitak povjerenja mogu brzo ugasiti ono što je nekad bio obećavajući projekt. Čak i legitimni pokušaji mogu završiti kao neupotrebljive mreže čim validatori ugase svoje čvorove.

Izvor: cointelegraph

Izazovi usvajanja blockchaina u 2025.

Unatoč napretku nekih mreža poput Ethereuma i Solane, blockchain tehnologija se u 2025. godini i dalje suočava s brojnim izazovima. Regulativa je i dalje nejasna – države još pokušavaju definirati pravila, a previše stroga ili kontradiktorna pravila mogu usporiti razvoj. S tehničke strane, alatima za razvoj još uvijek nedostaje standardizacija, a rad s različitim programskim jezicima poput Solidityja, Rusta i Movea otežava pristup novim developerima.

Postoji i problem korisnika – mnoge mreže imaju velik broj botova koji sudjeluju samo zbog nagrada (airdropova), dok stvarnih korisnika ima malo. To stvara lažnu sliku aktivnosti. Infrastruktura je još jedan izazov – kvalitetni RPC servisi, decentralizirani validatori i alati koji rade pouzdano ključni su za ozbiljan rad blockchaina.

Za stabilan rast, projekt treba i zajednicu koja vjeruje u njegovu dugoročnu vrijednost. Također, važno je znati kako upravljati negativnim pričama i zadržati povjerenje korisnika, pogotovo kad se pojavi FUD (strah, nesigurnost i sumnja). Ethereum i Solana pokazali su da je moguće prebroditi krize i zadržati razvoj, ali većini projekata to nije lako postići.

Izvor: cointelegraph

Koji su blockchaini i dalje aktivni u 2025?

U travnju 2025. godine, nekoliko blockchaina i dalje bilježi visoku aktivnost i održava snažnu zajednicu korisnika i developera. Među najaktivnijima su Ethereum, Solana, Bitcoin, BNB Chain, Polkadot, Near, Sui i Tron. Svaki od njih ima svoju specifičnu nišu – bilo da se radi o brzini transakcija, decentraliziranim aplikacijama (DAppovima), skalabilnosti, interoperabilnosti ili skladištenju vrijednosti.

Bitcoin ostaje ključan kao digitalno zlato, s tržišnom kapitalizacijom većom od 1,6 bilijuna dolara i stabilnim prometom transakcija. Ethereum dominira u područjima DeFi-ja i NFT-ova, a zahvaljujući Layer 2 rješenjima poput Arbitruma, uspješno podnosi milijune transakcija dnevno. Solana se ističe po brzini i niskim troškovima, a koristi se u igrama i DeFi projektima, iako povremeni tehnički problemi i dalje izazivaju zabrinutost.

BNB Chain privlači velik broj korisnika zbog niskih naknada i jednostavne upotrebe, najviše u DeFi-ju i igrama, iako se često raspravlja o njegovoj centraliziranosti. Polkadot radi na povezivanju različitih blockchaina, uz stabilan razvoj i podršku zajednice developera. Near i Sui su među novijim mrežama koje pokazuju brzi rast, posebno u igrama i financijskim aplikacijama, dok se Tron uglavnom koristi za transfer stablecoina poput USDT-a.

Za razliku od njih, neki bivši veliki projekti poput EOS-a ili Terre danas su praktički neaktivni. Ključna razlika između aktivnih i neaktivnih blockchaina je svakodnevna upotreba – bez korisnika, developera i transakcija, mreža brzo gubi značaj.

Izvor: cointelegraph

Blockchaini koji su propali – što nije valjalo?

Primjeri poput EOS-a i Terre pokazuju da početni entuzijazam nije dovoljan za dugoročni uspjeh blockchaina. Mreže koje nemaju jasnu korisnost, stabilnu zajednicu i kontinuirani razvoj s vremenom gube na važnosti. EOS je, primjerice, u početku imao veliki potencijal i prikupio čak 4 milijarde dolara kroz ICO 2017. godine, no do 2025. aktivnost na mreži je minimalna. Problemi s upravljanjem i slaba prihvaćenost spriječili su daljnji rast.

Terra je prošla još teži pad. Njezin algoritamski stablecoin se urušio 2022. godine, što je uzrokovalo gubitak milijardi dolara i povuklo cijeli ekosustav u krizu. Ovi slučajevi pokazuju da blockchain ne može opstati samo na hypeu – potrebna je stvarna upotreba, sigurnost i kontinuirana evolucija.

Ključna razlika između uspješnih i propalih blockchaina često leži u zajednici. Aktivni developeri koji grade aplikacije, korisnici koji ih koriste te validatori koji održavaju mrežu – svi zajedno čine sustav otpornim. Bez te dinamike, čak i tehnički napredne mreže brzo postaju irelevantne.

Izvor: cointelegraph

Kako uočiti živi blockchain

Postoji nekoliko ključnih pokazatelja koji otkrivaju je li neki blockchain i dalje aktivan i zdrav. Prvi su promet i broj transakcija – ako mreža redovno obrađuje velik broj transakcija, to znači da se koristi. Niska aktivnost može ukazivati na smanjen interes ili probleme. Ukupna zaključana vrijednost (TVL) u DeFi protokolima također je važna – ako korisnici povlače sredstva, to može biti znak nepovjerenja u mrežu.

Razvojna aktivnost je još jedan bitan faktor. Ako se ne razvijaju novi projekti i ako developeri napuštaju mrežu, to može značiti da nema napretka. Broj validatora i čvorova pokazuje koliko je mreža decentralizirana i sigurna – više validacijskih čvorova znači veću otpornost. Također, likvidnost i općenito stanje onchain ekonomije pokazuju koliko je mreža aktivna i korisna.

Primjer iz travnja 2025. pokazuje kako projekti reagiraju na probleme. Popularna igra Infecteddotfun prešla je s mreže Base na Solanu jer Base nije mogla podnijeti visoku potražnju. Igra je imala preko 130,000 prijava u 48 sati, što je uzrokovalo gužvu, skupe transakcije i probleme u radu igre. Tim je naveo da je Solana nudila bolje uvjete za skaliranje i angažiranu zajednicu. Takve migracije često ukazuju na slabosti jednog lanca i prednosti drugog.

Izvor: cointelegraph

Što vraća blockchain u upotrebu?

Blockchain koji je pao u zaborav ponekad se može vratiti u život, ali samo ako pronađe novi smisao i poticaje za korištenje. Najvažnije je da postoji stvarna potreba koju ta mreža može riješiti – bilo kroz novu primjenu, bolju skalabilnost, niže naknade ili bolju povezanost s drugim lancima. Tehnička poboljšanja i nadogradnje mogu ponovno privući korisnike i developere.

Razni poticaji poput grantova, airdropova ili nagrada za likvidnost mogu pomoći da se aktivnost vrati. Neki projekti se odluče zaokrenuti prema modelu layer-2 rješenja ili se povežu s većim, aktivnijim ekosustavima kako bi ostali relevantni.

No najvažniji faktor je zajednica. Ako projekt i dalje ima grupu ljudi koji vjeruju u njegovu vrijednost i budućnost, postoji šansa za oporavak. Solana je dobar primjer – nakon FTX-a mnogi su je otpisali, ali zahvaljujući upornoj zajednici i razvoju, ponovno je izgradila svoj položaj.

Blockchain industrija brzo se mijenja. Neki projekti uspiju, drugi nestanu, ali oni koji opstaju imaju zajednicu, korisnost i sposobnost prilagodbe. Čak i ako je neka mreža trenutno neaktivna, nije nužno zauvijek izgubljena.

Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjeg bloga, ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Što su storage tokeni i kako funkcioniraju?

Što su storage tokeni?

Storage tokeni su digitalni resursi koji dokazuju vlasništvo nad podacima pohranjenima na decentraliziranoj mreži za pohranu. Slično kao što račun potvrđuje vlasništvo nad kupljenim proizvodom, storage tokeni potvrđuju vaše pravo na pristup i korištenje pohranjenih podataka. To znači da možete dohvatiti svoje podatke u bilo kojem trenutku te čak prodati ili prenijeti vlasništvo na drugu osobu. Poput drugih kriptovaluta, storage tokeni mogu se kupovati i prodavati na različitim mjenjačnicama, a njihova vrijednost ovisi o potražnji za prostorom za pohranu.

Izvor: cointelegraph

Kako dobiti storage tokene?

Storage tokene možete steći na nekoliko načina putem decentraliziranih platformi za pohranu podataka. Jedan od načina je pružanje vlastitog prostora za pohranu mreži, što možete učiniti pokretanjem čvora (noda) na svom računalu ili serveru. Da biste započeli, potrebno je preuzeti aplikaciju platforme, registrirati se i povezati svoj uređaj za pohranu, poput tvrdog diska, s mrežom. Nakon postavljanja, platforma počinje koristiti vaš prostor za pohranu, a zauzvrat dobivate storage tokene za pohranjivanje podataka drugih korisnika.

Drugi način stjecanja storage tokena je sudjelovanje u procesu upravljanja platformom. To može uključivati glasanje o budućim odlukama ili doprinos razvoju platforme, što korisnicima često donosi nagrade u obliku tokena.

Izvor: cointelegraph

Što je decentralizirana pohrana i kako funkcionira?

Decentralizirana pohrana distribuira podatke preko više računala ili servera umjesto da se oslanja na jedan centralizirani poslužitelj. Ovaj pristup povećava privatnost, sigurnost i otpornost sustava, smanjujući rizik od kvarova ili cenzure.

Međutim, postoje i određeni nedostaci. Ako velik broj računala u mreži prestane raditi ili ne odgovara, pristup podacima može postati otežan. Osim toga, budući da je potrebno komunicirati s više računala, dohvaćanje podataka ponekad može trajati duže.

Ključnu ulogu u funkcioniranju decentralizirane pohrane ima blockchain tehnologija. Ona osigurava podatke tako što ih šifrira i organizira u kriptografski povezane blokove, čineći ih sigurnima i nepromjenjivima. Time se gotovo onemogućuje neovlašteni pristup ili izmjena podataka.

Izvor: cointelegraph

Decentralizirana pohrana u odnosu na tradicionalna rješenja u oblaku

Tvrtke i pojedinci često koriste centralizirane usluge za pohranu velikih količina podataka. Tradicionalne cloud platforme poput OneDrivea ili Dropboxa pohranjuju podatke na jedan ili više servera pod upravom centraliziranih organizacija. Iako su takva rješenja praktična, dolaze s određenim rizicima.

Milijuni korisnika mogu izgubiti svoje podatke u slučaju tehničkih problema ili kibernetičkih napada na ove platforme. Osim toga, privatnost korisnika može biti ugrožena ako pružatelji usluga prodaju ili koriste njihove osobne podatke bez dopuštenja.

Decentralizirane platforme za pohranu, koje koriste blockchain tehnologiju, nude rješenja za ove probleme. Distribuiranjem podataka na više čvorova u mreži smanjuje se rizik od gubitka podataka i povećava sigurnost. Korisnici zadržavaju potpunu kontrolu nad svojim informacijama, bez straha da će ih centralizirana organizacija prodati ili izmijeniti.

Neke decentralizirane platforme također omogućuju korisnicima da zarade kriptovalute dijeljenjem neiskorištenog prostora za pohranu, što ih čini sigurnijom i isplativijom alternativom. Iako centralizirana pohrana ima svoje prednosti, decentralizirana pohrana postaje sve popularnija među onima koji traže veću sigurnost, privatnost i financijske nagrade.

Zanimljivost: Decentralizirane platforme mogu smanjiti ekološki otisak tradicionalnih cloud rješenja tako što koriste već postojeći, neiskorišteni prostor za pohranu na individualnim uređajima.

Izvor: cointelegraph

Uporaba storage tokena

Storage tokeni imaju široku primjenu u različitim industrijama, zbog čega su posljednjih godina privukli veliku pažnju. Evo nekoliko najčešćih slučajeva uporabe:

  • Pohrana datoteka – Storage tokeni poput Filecoina omogućuju korisnicima sigurno i učinkovito pohranjivanje podataka bez oslanjanja na centralizirane pružatelje usluga. Time se osigurava integritet podataka i lakši pristup informacijama.
  • Monetizacija podataka – Tokeni poput Ocean Protocola i Arweavea omogućuju sigurnije i transparentnije dijeljenje podataka. Istovremeno, pojedincima i tvrtkama daju mogućnost zarade od vlastitih podataka uz zadržavanje kontrole nad njima.
  • Decentralizirane aplikacije (DApps) – Tokeni poput Holo (HOT) pomažu programerima DApp aplikacija pružanjem sigurne infrastrukture za pohranu podataka aplikacija.
  • Upravljanje opskrbnim lancima – Tokeni poput OriginTraila (TRAC) poboljšavaju transparentnost opskrbnih lanaca omogućujući sigurno pohranjivanje podataka o podrijetlu proizvoda.
  • GameFi – Tokeni poput Chiliza (CHZ) omogućuju igračima sigurnu pohranu virtualnih predmeta unutar igara i njihovu razmjenu s drugim igračima.

Ukratko, storage tokeni imaju potencijal preoblikovati način na koji pohranjujemo i razmjenjujemo podatke te nude učinkovitija rješenja u raznim industrijama.

Izvor: cointelegraph

Kako investirati u storage tokene

Prije ulaganja u storage tokene, važno je napomenuti da ne postoji potpuno sigurna investicija te da ovo nije financijski savjet. Kao i kod svih ulaganja u kriptovalute, postoji rizik gubitka kapitala, pa se preporučuje temeljito istraživanje prije donošenja odluka.

Korak 1: Istraživanje tržišta

Prvi korak u ulaganju u storage tokene je razumijevanje tržišta. Prilikom odabira pravog tokena uzmite u obzir faktore poput aktivnosti mreže, potencijala rasta cijene i jednostavnosti korištenja. Svaki storage token ima specifične karakteristike i temelji se na različitim tehnologijama, stoga je važno upoznati se s njegovom primjenom i problemima koje nastoji riješiti.

Prilikom istraživanja projekata obratite pažnju na:

  • Tim i razvoj – Provjerite razvojni tim, njihov dosadašnji rad i planove za budućnost.
  • Zajednicu i ekosustav – Aktivna zajednica često ukazuje na zdrav projekt s većim šansama za uspjeh.
  • Partnerstva i integracije – Snažne suradnje s etabliranim tvrtkama mogu povećati vjerodostojnost i tržišnu vrijednost projekta.

Korak 2: Odabir investicijske strategije

Ovisno o vašim financijskim ciljevima i toleranciji na rizik, možete birati između nekoliko strategija ulaganja:

  • Dugoročno držanje (HODL) – Kupnja i čuvanje tokena uz očekivanje rasta njihove vrijednosti kroz vrijeme.
  • Aktivno trgovanje – Ako imate iskustva u trgovanju, možete iskoristiti kratkoročne promjene cijena za ostvarivanje profita.
  • Staking i yield farming – Neke platforme nude mogućnost zaključavanja tokena u zamjenu za nagrade, čime ostvarujete pasivan prihod.

Korak 3: Sudjelovanje u ekosustavu

Osim klasičnih investicija, možete zaraditi storage tokene aktivnim sudjelovanjem u njihovom ekosustavu:

  • Postanite host ili node – Pružanjem dodatnog prostora za pohranu mreži možete zaraditi tokene, dok validacijom transakcija kao node doprinosite stabilnosti mreže.
  • Sudjelujte u upravljanju (governance) – Neki projekti omogućuju vlasnicima tokena glasanje o budućem razvoju mreže, što može povećati vrijednost vašeg ulaganja.

Zanimljivost: Neke decentralizirane platforme omogućuju zaradu tokena ne samo pružanjem prostora za pohranu već i dijeljenjem datoteka s drugim korisnicima. Što više ljudi pristupa vašim podacima, to više tokena možete zaraditi.

Izvor: cointelegraph

Trebate li početi koristiti decentraliziranu pohranu i zarađivati storage tokene?

S rastućom popularnošću blockchain tehnologije, korisnici diljem svijeta mogu učinkovito iznajmljivati svoj višak prostora za pohranu. Decentralizirana pohrana, zaštićena enkripcijom i bazirana na peer-to-peer mrežama, ne samo da povećava globalni kapacitet pohrane podataka već i omogućuje pojedincima zaradu od neiskorištenog prostora na tvrdom disku.

Međutim, prije nego što odlučite sudjelovati, važno je pažljivo razmotriti potencijalne rizike i koristi. Postavljanje i upravljanje decentraliziranom pohranom može biti tehnički zahtjevno, a vrijednost storage tokena varira ovisno o tržišnoj potražnji i dostupnom prostoru za pohranu.

Ipak, ako imate dodatni prostor za pohranu i ugodno vam je raditi s tehnologijama decentralizirane pohrane, pridruživanje mreži može biti dobar način za ostvarivanje dodatnih prihoda.

U konačnici, odluka o korištenju decentralizirane pohrane ovisi o vašim osobnim ciljevima, toleranciji na rizik i tehničkom znanju.

Nadamo se da ste uživali čitajući današnji blog, te da ste naučili nešto novo i korisno. Ako imate bilo kakva pitanja uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Potrvde Bitcoin transakcija

Jednostavno razumijevanje Bitcoin potvrda

U tradicionalnom financijskom sustavu, proces potvrda Bitcoin transakcija može se usporediti s obradom i namirenjem čekova. Kada položite ček, banka privremeno pripisuje sredstva na vaš račun, ali ona nisu odmah dostupna. Banka prvo mora provjeriti valjanost čeka i osigurati da izdavatelj ima dovoljno sredstava. Ovaj proces uključuje više koraka i može potrajati nekoliko dana, dok ček prolazi kroz različite bankovne institucije. Tek nakon što su svi koraci dovršeni, transakcija se smatra konačnom, a sredstva u potpunosti dostupnima.

Slično tome, kada se Bitcoin transakcija inicira, ona se emitira u mrežu, ali ostaje nepotvrđena sve dok je rudari ne uključe u blok. Svaki novi blok dodan u blockchain donosi dodatne potvrde, čime se dodatno osigurava valjanost transakcije. Kao što ček zahtijeva više koraka kako bi bio obrađen, tako i Bitcoin transakcija treba više potvrda kako bi bila konačna i sigurna.

Jesi li znao? Bitcoin transakcijske naknade plaća pošiljatelj i određuju se prema veličini podataka transakcije, a ne prema iznosu koji se šalje. To znači da slanje 1 BTC-a može imati istu naknadu kao i slanje 100 BTC-a, pod uvjetom da je veličina transakcijskih podataka identična.

Izvor: cointelegraph

Proces potvrde Bitcoin novčanika

Kada korisnik inicira Bitcoin transakciju putem novčanika, cijeli proces od stvaranja do potvrde prolazi kroz nekoliko ključnih koraka:

  • Stvaranje transakcije: Korisnik unosi Bitcoin adresu primatelja i iznos koji želi poslati. Softver novčanika tada konstruira transakciju koja uključuje ulaze (nepotrošeni Bitcoin korisnika) i izlaze (adresu primatelja te mogući ostatak koji se vraća pošiljatelju).
  • Digitalni potpis: Novčanik koristi privatni ključ korisnika za digitalno potpisivanje transakcije, čime osigurava njezinu autentičnost i sprječava neovlaštene izmjene.
  • Emitiranje u mrežu: Potpisana transakcija šalje se u Bitcoin mrežu i ulazi u bazen nepotvrđenih transakcija poznat kao “mempool”.
  • Provjera od strane čvorova: Bitcoin čvorovi provjeravaju strukturu transakcije, potpise i osiguravaju da ulazi nisu već iskorišteni. Valjane transakcije ostaju u mempoolu dok ne budu uključene u blok.
  • Uključivanje u blok: Rudari odabiru transakcije iz mempoola, prioritiziraju ih (često na temelju naknade za transakciju) i pokušavaju ih uključiti u sljedeći blok rješavajući složeni matematički problem kako bi pronašli odgovarajući hash.
  • Potvrda: Kada rudar uspješno doda blok s transakcijom u blockchain, transakcija dobiva svoju prvu potvrdu. Svaki sljedeći blok koji se doda u lanac donosi dodatne potvrde, čime se transakcija dodatno osigurava.

Tijekom cijelog ovog procesa, Bitcoin novčanici korisnicima pružaju ažuriranja o statusu transakcije. Najčešći pokazatelji uključuju:

  • Na čekanju/nepotvrđeno: Transakcija je kreirana i poslana u mrežu, ali još nije uključena u blok.
  • Potvrđeno: Transakcija je uključena u blok i dobila je barem jednu potvrdu.
  • Broj potvrda: Većina novčanika prikazuje broj potvrda koje je transakcija primila – što ih je više, to je transakcija sigurnija i konačnija.

Jeste li znali? Korisnici mogu pratiti napredak svojih transakcija pomoću jedinstvenog identifikatora transakcije (TXID), koji pruža novčanik. Unosom TXID-a u blockchain explorer moguće je vidjeti detaljne informacije o transakciji, uključujući njezin status i broj potvrda.

Izvor: cointelegraph

Objašnjenje potvrda blockchaina u odnosu na konačnost blockchaina

U Bitcoin mreži, potvrde označavaju broj blokova dodanih u blockchain nakon bloka u kojem se nalazi određena transakcija, čime se povećava njezina sigurnost. S druge strane, konačnost transakcije odnosi se na trenutak kada transakcija postane nepovratna i trajno zabilježena.

Važno je ne miješati ta dva pojma.

Na Bitcoin mreži, potvrde su probabilističke – svaka nova potvrda dodatno otežava poništavanje transakcije, čime se postupno povećava njezina konačnost. Primjerice, Bitcoin transakcija se općenito smatra konačnom nakon šest potvrda, što obično traje otprilike sat vremena.

Međutim, postoje i drugi oblici konačnosti koji su karakteristični za različite blockchain mreže:

  • Deterministička (apsolutna) konačnost: Neki blockchaini postižu trenutnu i nepovratnu konačnost transakcija putem konsenzusnih mehanizama koji omogućuju instantnu potvrdu. Jednom kada se transakcija validira i doda u blockchain, više je nije moguće izmijeniti ili poništiti. Ovaj pristup koristi se u mrežama s algoritmima poput praktične bizantske otpornosti na greške (pBFT). Primjerice, Algorand koristi takve mehanizme kako bi osigurao trenutnu i nepovratnu potvrdu transakcija.
  • Ekonomska konačnost: U proof-of-stake (PoS) sustavima, ekonomska konačnost se postiže tako što povrat transakcija postaje financijski neisplativ. Validatori moraju uložiti određeni iznos kriptovalute kao kolateral. Ako pokušaju potvrditi lažne transakcije, riskiraju gubitak uloženog iznosa, što ih odvraća od zlonamjernog ponašanja. Ova ekonomska zaštita osigurava da jednom potvrđene transakcije ostaju trajno valjane.

Izvor: cointelegraph

Vrijeme potvrde Bitcoin transakcija u 2025.

Prosječno vrijeme potvrde Bitcoin transakcija ovisi o nekoliko čimbenika, uključujući zagušenost mreže, veličinu bloka, dinamiku transakcijskih naknada i skalabilnost mreže.​

Čimbenici koji utječu na vrijeme potvrde:

  • Zagušenost mreže: Povećana popularnost Bitcoina dovodi do većeg broja transakcija, što može uzrokovati zagušenje mreže. To rezultira zaostajanjem nepotvrđenih transakcija i duljim vremenom čekanja na potvrdu.​
  • Ograničenja veličine bloka: Bitcoin blokovi imaju ograničenje veličine od 1 megabajta, što ograničava broj transakcija koje se mogu uključiti u svaki blok. Tijekom razdoblja visokog prometa, ovo ograničenje može pridonijeti kašnjenjima u obradi i potvrdi transakcija.​
  • Dinamika transakcijskih naknada: Rudari često prioritiziraju transakcije s višim naknadama. Korisnici koji prilože niže naknade svojim transakcijama mogu iskusiti dulje vrijeme potvrde, posebno tijekom zagušenja mreže kada je konkurencija za prostor u bloku intenzivnija.​
  • Izazovi skalabilnosti: Dizajn Bitcoin mreže suočava se s izazovima skalabilnosti. Kombinacija fiksnih veličina blokova i intervala od 10 minuta između blokova ograničava kapacitet sustava da učinkovito obradi sve veći broj transakcija, što dovodi do povećanja vremena potvrde.​

Izvor: cointelegraph

Strategije za brze potvrde Bitcoin transakcija

Ponekad je važno da se Bitcoin transakcije potvrde što prije – primjerice, prilikom trgovanja ili vremenski osjetljivih kupnji. U drugim slučajevima, poput osobnih transfera, dulje čekanje nije problem. Razumijevanje kada je brzina ključna može vam pomoći da bolje planirate svoje transakcije.

Postavite odgovarajuću naknadu ili riskirajte kašnjenja

Rudari daju prednost transakcijama s višim naknadama. Ako ne uključite dovoljnu naknadu, vaša transakcija može ostati u mempoolu satima ili čak danima. U ekstremnim slučajevima, može ostati nepotvrđena i nikada ne ući u blok. Većina novčanika nudi preporuke za naknade na temelju trenutnih uvjeta mreže, pa ih je korisno pratiti.

Kako ubrzati spore transakcije uz opcije novčanika

Ako ste već poslali transakciju s niskom naknadom i ona je zapela, postoje načini da je ubrzate:

  • Replace-by-Fee (RBF): Ova opcija omogućuje vam da ponovno pošaljete istu transakciju s većom naknadom, čime povećavate šansu za bržu potvrdu.
  • Child-Pays-For-Parent (CPFP): Ako imate zapelu transakciju, možete poslati novu (tzv. “child” transakciju”) s visokom naknadom. Rudari će tada obraditi obje zajedno kako bi zaradili više naknada.

Izvor: cointelegraph

Budućnost potvrda Bitcoin transakcija

Bitcoin zajednica aktivno radi na rješavanju problema sve duljih vremena potvrde transakcija. Osim već implementiranih Layer-2 rješenja, poput Lightning Networka, i značajnih nadogradnji, poput SegWita, očekuje se da će Bitcoin mreža u budućnosti dobiti još naprednije mehanizme skalabilnosti.

Moguća rješenja za brže potvrde:

  • Rollup tehnologije: Rollupi obrađuju više transakcija izvan glavnog lanca (off-chain) i zatim ih grupiraju u jednu transakciju na glavnom Bitcoin blockchainu. To značajno povećava propusnost i smanjuje naknade, dok se sigurnost održava konačnim obračunom na glavnom lancu.
  • Novi state kanali: State kanali omogućuju dvjema stranama da obavljaju brojne transakcije izvan blockchaina, pri čemu se samo početna i završna transakcija bilježe on-chain. To smanjuje zagušenje mreže i ubrzava prijenos sredstava.
  • Sidechain rješenja: Sidechainovi rade paralelno s glavnim Bitcoin blockchainom, omogućujući prijenos sredstava između mreža. Oni olakšavaju eksperimentiranje s novim značajkama i mogu obraditi veći broj transakcija bez opterećenja glavne mreže.

Iako se Bitcoin razvija kako bi ostao relevantan u svijetu novih blockchain rješenja s iznimno brzom i determinističkom finalnošću, tek će vrijeme pokazati hoće li ova poboljšanja biti dovoljna za održavanje njegove dominantne uloge.

Nadamo se da ste uživali u današnjem blogu. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Layeri (slojevi) blockchaina

Razlika između layer 1 layer 2 i layer 3 blockchaina

Razlika između Layer 1, Layer 2 i Layer 3 blockchaina leži u njihovoj ulozi i funkcionalnosti unutar blockchain ekosistema. Layer 1 (L1) predstavlja osnovni sloj infrastrukture, odnosno samu blockchain mrežu poput Bitcoina ili Ethereuma. Ovaj sloj odgovoran je za ključne funkcije kao što su konsenzusni mehanizam, sigurnost i transakcije na lancu. Layer 2 (L2) je nadogradnja na L1 koja poboljšava skalabilnost i brzinu obrade transakcija bez promjene osnovne arhitekture. Primjer za L2 su rješenja poput Lightning Network-a na Bitcoinu ili zk-rollupova na Ethereumu. Layer 3 (L3) odnosi se na aplikacijski sloj, gdje decentralizirane aplikacije (dApps) i razni blockchain alati pružaju krajnjim korisnicima funkcionalnosti, oslanjajući se na stabilnost L1 i učinkovitost L2.

Izvor: cointelegraph

Layer 1 (L1)

Layer 1 (L1) blockchaini predstavljaju osnovni sloj na kojem se blokovi dodaju i transakcije finaliziraju, ovaj sloj pruža sigurnu osnovu za cijelu mrežu. Ove decentralizirane mreže oslanjaju se na mehanizme konsenzusa poput proof-of-work (PoW) ili proof-of-stake (PoS) za validaciju transakcija. L1 blockchaini su neovisni o bilo kojoj drugoj mreži, što ih čini temeljnom infrastrukturom blockchaina. Iako osiguravaju sigurnost i validaciju transakcija, često se suočavaju s problemom preopterećenja zbog velikog broja transakcija. Uz to, suočavaju se s tzv. trilemom blockchaina, gdje je teško postići optimalan balans između skalabilnosti, decentralizacije i sigurnosti.

Izvor: cointelegraph

Layer 2 (izgrađen na Layeru 1)

Ovaj sloj odnosno layer predstavlja sekundarni protokol koji poboljšava funkcionalnost osnovnog sloja bez potrebe da funkcionira kao zasebni blockchain. Ova rješenja, poput state channelova, rollupova i sidechainova, osmišljena su kako bi ublažila probleme skalabilnosti Layera 1. Kroz izračune izvan glavnog lanca i povremeno potvrđivanje transakcija na glavnom lancu, Layer 2 omogućava bržu obradu transakcija i smanjene troškove, bez kompromisa po pitanju sigurnosti. Iako značajno poboljšava skalabilnost, L2 može biti ograničen pitanjima interoperabilnosti između blockchainova i mogućnostima prilagodbe specifičnih rješenja.

Izvor: cointelegraph

Layer 3 (aplikacijski sloj)

Ovaj layer funkcionira kao sloj aplikacija koji koristi funkcionalnosti temeljnog Layera 1 i nadogradnje Layera 2. Layer 3 omogućava još veću skalabilnost, povećavajući broj transakcija, omogućuje prilagođene aplikacije, te potiče učinkovite i isplative financijske transakcije kombiniranjem različitih konsenzusnih algoritama poput proof-of-stake (PoS) i proof-of-authority (PoA), osiguravajući pritom mrežnu izvedbu, decentralizaciju i sigurnost. Njegova ključna značajka je omogućavanje komunikacije i interoperabilnosti među različitim blockchain mrežama bez posrednika. Uz napredne protokole i cross-chain mostove, Layer 3 otvara vrata decentraliziranim financijama (DeFi), tokenizaciji imovine i prekograničnim plaćanjima. Iako Layer 1 pruža najviši stupanj decentralizacije, Layer 3 nasljeđuje umjerenu decentralizaciju od Layera 2, s naglaskom na komunikaciju između različitih blockchainova putem interoperabilnih protokola.

Izvor: cointelegraph

Kako funkcionira layer 3?

Layer 3 blockchaini koriste izračune izvan glavnog lanca i nove konsenzusne mehanizme kako bi postigli skalabilnost i interoperabilnost za decentralizirane aplikacije (dApps). Oslanjaju se na sigurnost i transakcijske mogućnosti Layera 1 i Layera 2, te dodaju napredne značajke pametnih ugovora. Skalirajuća rješenja poput state channelova i sidechainova omogućuju Layeru 3 da izvodi složene izračune izvan lanca, zadržavajući sigurnost osnovnog blockchaina. Layer 3 poboljšava interoperabilnost omogućavajući komunikaciju između različitih blockchainova putem protokola poput inter-blockchain communication (IBC), olakšavajući interakciju dApps-a, uključujući decentralizirane financije (DeFi) i non-fungible tokene (NFTs) razvijene na različitim blockchainima. Unutar arhitekture Layera 3, virtualni strojevi omogućuju izvođenje više dApps-ova kroz pametne ugovore, dok Validium koristi zero-knowledge dokaze za validaciju transakcija izvan lanca, smanjujući troškove i vrijeme transakcija. Rollupovi s druge strane grupiraju više transakcija u komprimiranu strukturu i periodično ih šalju na Layer 1, poboljšavajući skalabilnost bez ugrožavanja sigurnosti. Inovativni konsenzusni mehanizmi, poput proof-of-stake (PoS) i delegiranog proof-of-stakea (DPoS), dodatno poboljšavaju učinkovitost i skalabilnost Layera 3.

Izvor: cointelegraph

Za što se layer 3 koristi?

Layer 3 blockchaini imaju široku primjenu u različitim industrijama u kojima omogućuju skalabilnost, interoperabilnost i niske transakcijske troškove. U gaming aplikacijama, Layer 3 omogućava obradu velikog broja transakcija u sekundi, smanjuje troškove za korisnike i developere, što je ključno za igre s čestim transakcijama. U DeFi sektoru, Layer 3 potiče likvidnost i inovacije povezivanjem različitih DeFi protokola, omogućujući sigurne i decentralizirane razmjene imovine između blockchainova. Layer 3 također poboljšava lance opskrbe omogućavanjem praćenja proizvoda kroz dijeljenje i verifikaciju podataka između blockchainova. U poslovnim aplikacijama, L3 nudi skalabilnost i optimizirane transakcije, čineći ga pogodnim za velike količine niskotroškovnih transakcija. Razvoj decentraliziranih aplikacija (dApps) na Layeru 3 omogućava developerima izradu multichain aplikacija s naprednijim funkcionalnostima i boljim korisničkim iskustvom. Za NFT aplikacije, Layer 3 olakšava multichain tržišta, omogućujući trgovinu NFT-ovima preko različitih blockchainova. U sigurnosnim aplikacijama, Layer 3 nudi jedinstveni sloj identiteta koji smanjuje rizik napada i pojednostavljuje otkrivanje prevara, osobito u DeFi sektoru. Ukratko, područje primjene je ogromno.

Izvor: cointelegraph

Budućnost layera 3

Kako se usvajanje inovativnih tehnologija širi, Layer 3 blockchaini suočavaju se s izazovima u integraciji i kompatibilnosti s postojećom slojevitom blockchain arhitekturom. Razvoj rješenja za interoperabilnost i stvaranje zajedničkih standarda bit će ključni za daljnju adopciju i inovacije. Iako Layer 3 nudi veću skalabilnost, izazovi ostaju u očuvanju sigurnosti i decentralizacije, posebno s rastom volumena transakcija i broja korisnika. Održavanje ravnoteže između decentralizacije i performansi bit će ključno za stabilnost i trajnost Layera 3. Regulacija Layera 3 na međunarodnoj razini također predstavlja prepreku, pa će suradnja s regulatorima biti ključna za stvaranje transparentnih i fleksibilnih okvira koji podržavaju inovacije. Budući uspjeh Layera 3 ovisit će o rješavanju pitanja skalabilnosti i interoperabilnosti te njegovom potencijalu da transformira razne industrije i unaprijedi decentralizirane ekosustave. Edukacija korisnika i developera o prednostima i izazovima ove tehnologije bit će ključna za poticanje usvajanja i daljnje inovacije, posebno u DeFi sektoru.

Nadamo se da ste uživali u čitanju ovoga bloga. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Što je USB Bitcoin miner i kako funkcionira?

Kako funkcionira Bitcoin USB miner?

USB Bitcoin mineri su kompaktni uređaji koji se direktno povezuju na USB port vašeg računala. Oni su zapravo umanjene verzije većih ASIC minera koji se koriste u tradicionalnim postavkama, ali s puno manjom snagom i mogućnostima obrade. Kada povežete USB miner s računalom, započinje proces pokušaja i pogreške kako bi se transakcijski podaci kodirali u hash (proces poznat kao rudarenje) koji zadovoljava specifične zahtjeve duljine — isti zadatak koji obavljaju i veći mineri. Nakon što se pronađe odgovarajući hash, drugi mineri na mreži ga validiraju, čime se dodaje novi blok na blockchain. Zauzvrat, miner dobiva bitcoin kao nagradu. Ukratko, USB miner funkcionira i kao svaki drugi (u pravilu ASIC mašina), jedina razlika je što ima dosta manju potrošnju energije, ali i manju procesorsku snagu.

Izvor: cointelegraph

Profitabilnost Bitcoin USB minera

Kada proučavate profitabilnost USB Bitcoin minera, važno je analizirati brojke kako biste shvatili koliko je ostvarivanje profita realn. Jedan od popularnijih USB minera na tržištu je GekkoScience Compac F, koji nudi hashrate od oko 200 gigahasha po sekundi (GH/s) i košta između 120 i 150 dolara. Iako je cijenom pristupačan, njegova profitabilnost je skromna. Na primjer, s hashrateom od 200 GH/s, troškom struje od 0.10 dolara po kilovat satu (kwh), i trenutnom cijenom Bitcoina od 58,000 dolara, dnevna zarada iznosi približno 0.275 dolara, dok su dnevni troškovi struje oko 0.024 dolara, ostavljajući neto dnevni profit od svega 0.251 dolar. Prema ovim izračunima, potrebno je gotovo godinu i pol da povratite uloženi novac, pod uvjetom da se složenost rudarenja ne poveća i da cijena Bitcoina ostane stabilna, što je malo vjerojatno zbog njegove volatilnosti. Usporedimo li to s ASIC minerima poput Antminer S19, koji košta tisuće dolara, ali nudi hashrate od preko 100 terahasha po sekundi (TH/s), jasno je da USB mineri znatno zaostaju u smislu zarade. Dok ASIC miner može donijeti stotine dolara mjesečno, razdoblje povrata ulaganja je često ispod godinu dana, ovisno o troškovima električne energije i cijeni Bitcoina. Iz toga možemo zaključiti da je USB miner poput GekkoScience Compac F više alat za hobi ili edukaciju, nego ozbiljan izvor prihoda.

Izvor: cointelegraph

Najbolji načini za korištenje Bitcoin USB minera

Osim pridruživanja rudarskom poolu, postoje i druge najbolje metode koje možete primijeniti za uspješno korištenje USB Bitcoin minera, a koje su korisne ne samo za USB rudarenje već i za cijelu industriju. Jedna od njih je korištenje više USB minera istovremeno kako biste povećali ukupnu hash snagu. Iako ovo neće drastično povećati profitabilnost, može malo povećati vašu zaradu. Bitno je osigurati da vaše računalo ili USB hub mogu podnijeti energetske i rashladne potrebe više uređaja. Optimizacija troškova električne energije također je ključna. Iako USB mineri troše malo struje, svaka ušteda je važna. Pokrenite rudarenje tijekom razdoblja niže cijene struje ako imate promjenjive tarife ili koristite obnovljive izvore energije kako biste smanjili troškove. Također, osigurajte adekvatno hlađenje jer USB mineri mogu postati iznenađujuće vrući tijekom neprekidnog rada. Dobar protok zraka i dodatni ventilatori mogu pomoći u održavanju niske temperature, što produžava vijek trajanja vaših uređaja. Redovito ažuriranje firmware-a još je jedna važna stavka, jer proizvođači povremeno izdaju nadogradnje koje mogu poboljšati performanse ili stabilnost uređaja. Ako koristite više USB minera, investirajte u kvalitetan USB hub s dovoljno snage za svaki miner, izbjegavajući jeftine i nepouzdane verzije. Konačno, budite svjesni sigurnosnih rizika. Koristite provjereni rudarski softver, pazite na phishing napade i zaštitite svoje računalo ažuriranim antivirusnim programom. Ove metode će vam pomoći da izvučete maksimum iz vašeg USB Bitcoin minera, bilo da ovo radite kao hobi ili tek započinjete s edukacijom oko rudarenja.

 

Izvor: cointelegraph

Kako postaviti Bitcoin USB miner?

Kada ste nabavili svoj USB Bitcoin miner, postavljanje je prilično jednostavno. Evo koraka koje trebate slijediti:

Hardver: povežite USB miner u dostupni USB port na vašem računalu. Ako koristite više minera, preporučuje se korištenje napajanog USB huba, jer ovi uređaji mogu trošiti značajnu količinu energije.

Softver: trebat će vam rudarski softver poput CGMiner ili BFGMiner. Preuzmite i instalirajte softver koji je kompatibilan s vašim minerom. Većina minera dolazi s uputama o kojem softveru koristiti.

Konfiguracija: nakon instalacije softvera, konfigurirajte ga kako biste se povezali s odabranim rudarskim poolom. Trebat će vam URL poola, ID radnika i lozinka. Softver će također tražiti postavke poput hashrate vašeg minera. Ove informacije možete pronaći u specifikacijama vašeg uređaja.

Hlađenje: USB miner može se jako zagrijati. Razmislite o dodavanju malog ventilatora kako biste održali niske temperature i osigurali optimalne performanse.

Overclocking: neki miner uređaji omogućuju overclocking za bolje performanse, no to može povećati izlaz topline, stoga budite oprezni.

Neki USB miner uređaji mogu imati problema s prepoznavanjem ili smanjenim performansama. Kako biste izbjegli ove probleme, provjerite funkcionira li vaš USB port ili hub ispravno. Pokušajte priključiti miner direktno na računalo kako biste isključili probleme s hubom. Ako je hashrate manji od očekivanog, dvaput provjerite postavke i pobrinite se da vaše računalo nije preopterećeno drugim zadacima.

Izvor: cointelegraph

Zaključak

Kao što smo istražili, USB Bitcoin mining predstavlja nišu unutar šireg kripto tržišta, privlačeći uglavnom ljude koji se time odlučuju baviti kao hobijem i one koje zanima tehnička strana rudarenja. Kako tehnologija napreduje, USB miner uređaji će vjerojatno doživjeti postepena poboljšanja u učinkovitosti i hashrateu. Međutim, njihova uloga u ukupnom ekosistemu rudarenja vjerojatno će ostati ograničena zbog njihove manje snage u usporedbi s većim ASIC minerima u stalno rastućem tržištu. Gledajući u budućnost, USB miner uređaji mogli bi nastaviti služiti kao edukacijski alati, nudeći praktičan uvod u svijet Bitcoin rudarenja. Hoće li se oni integrirati s drugim uređajima — možda čak kao dodaci za postojeće tehnologije poput pametnih kućnih sustava — još uvijek je neizvjesno. Dakle, iako USB Bitcoin miningom nećete zaraditi ogroman novac, ova vrsta mininga pruža fascinantan uvid u svijet kriptovaluta i priliku za sudjelovanje u Bitcoin mreži, ma koliko mala bila vaša kontribucija. Mi se svakako nadamo da ste naučili nešto novo u ovome blogu, te da smo vas zainteresirali za temu Bitcoin rudarenja. Ako imate bilo kakva pitanja uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Što je Ethereumov „Pectra“ upgrade?

Što je Ethereum Prague-Electra (Pectra) upgrade?

Ethereumov “Pectra” upgrade predstavlja kombinaciju dvaju zasebnih nadogradnji: “Prague” i “Electra”. Dok se “Prague” nadogradnja fokusira na promjene unutar glavnog sloja izvršavanja mreže, “Electra” nadogradnja utječe na konsenzusni sloj. Ova zajednička nadogradnja, poznata kao “Pectra”, slijedi nakon “Dencun” hard forka, koji je uspješno implementiran u ožujku 2024. godine i imao je za cilj smanjenje transakcijskih troškova i poboljšanje skalabilnosti Ethereuma. Planirano je da “Pectra” postane novi ključni korak u razvoju Ethereuma tijekom prvog kvartala 2025. godine, s ciljem dodatnog poboljšanja korisničkog iskustva uvođenjem nekih novih značajki.

Izvor: cointelegraph

Značajke i prednosti Pectra nadogradnje

Pectra nadogradnja donosi niz manjih, ali značajnih poboljšanja na konsenzusnom i izvršnom sloju Ethereum mreže. Jedna od ključnih promjena je uvođenje EIP-7251, koji povećava maksimalni ulog za validatore sa sadašnjih 32 ETH na 2048 ETH-a. Ova promjena omogućava pružateljima staking usluga da konsolidiraju svoje uloge u manji broj validatora, što smanjuje broj transakcija koje se moraju slati kroz mrežu, čime se smanjuje pritisak na komunikacijski sloj mreže i potencijalno poboljšava njezina učinkovitost i performanse. Osim toga, Pectra nadogradnja donosi PeerDAS i poboljšanja za rollupe, koji proširuju mogućnosti optimizacije pohrane podataka u Ethereum layer-2 mrežama. To uključuje korištenje “blobova”, uvedenih kroz EIP-4844, za povećanje prostora u blokovima i smanjenje transakcijskih troškova. Napredci u Ethereum Virtual Machineu (EVM), poput EOF-a, dodatno će unaprijediti korisničko iskustvo, kao i iskustvo programera, poboljšavajući performanse na layeru 1 i layeru 2, čime se Ethereum čini učinkovitijim i sigurnijim za sve korisnike.

Izvor: cointelegraph

Što su EIP-ovi (eng. Ethereum Improvement Proposals?)

EIP-ovi (Ethereum Improvement Proposals) predstavljaju ključni dio razvoja Ethereum mreže i način na koji se provode nadogradnje. EIP je prijedlog ili standard koji opisuje potencijalne nove značajke, poboljšanja ili procese za Ethereum blockchain. Sadrži tehničke specifikacije za predložene promjene i, prema Ethereum.org, služi kao “izvor istine” za zajednicu. Nadogradnje Ethereum mreže započinju kao prijedlozi u obliku EIP-ova, koje zatim zajednica programera raspravlja i razvija. Svaki član zajednice može stvoriti EIP, a autor prijedloga odgovoran je za postizanje dogovora sa zajednicom i dokumentiranje svih suprotstavljenih mišljenja. Ako se prijedlog prihvati, implementira se u nadogradnje mreže, poput Dencun i Pectra, koje se sastoje od niza EIP-ova koje moraju implementirati svi Ethereum klijenti na mreži.

Izvor: cointelegraph

Plan razvoja Ethereuma

Ethereumov razvoj nakon prelaska na proof-of-stake (PoS) konsenzusni mehanizam u rujnu 2022. godine odvija se kroz pet faza: Merge, Surge, Verge, Purge i Splurge, prema planu kojeg je iznio Vitalik Buterin. Nakon nadogradnje Dencun u ožujku 2024., sljedeći korak na ovoj razvojnoj putanji je Pectra, koja je zakazana za 2025. godinu. Iako se Pectra smatra relativno manjom nadogradnjom, Ethereum razvojni tim odlučio je ne žuriti s njezinim izdavanjem prije Devcona u studenom 2024. kako bi omogućili učinkovitije praćenje i evaluaciju promjena. Nakon Pectra nadogradnje, očekuje se implementacija “Verkle trees”, novog sustava podataka koji će omogućiti Ethereum čvorovima pohranu velikih količina podataka uz smanjene hardverske zahtjeve. Ova nadogradnja, planirana je za kasnije u 2025., bit će dio “Verge” faze razvoja i donijet će značajne promjene u učinkovitosti i korisničkom iskustvu Ethereum mreže.

Izvor: cointelegraph

Zaključak

Ethereumov razvoj nastavlja se u skladu s postavljenim petostupanjskim planom, koji ima za cilj unaprijediti mrežu i poboljšati korisničko iskustvo. Nadogradnja Pectra, zakazana za 2025., predstavlja važan korak u tom procesu, donoseći ključna poboljšanja na sloju konsenzusa i izvršavanja. Iako je relativno manja u odnosu na nadolazeće promjene poput Verkle trees, Pectra će omogućiti optimizaciju staking procesa i poboljšanje skalabilnosti mreže. Ove nadogradnje nastavljaju Ethereumov put prema većoj učinkovitosti, sigurnosti i pristupačnosti, pripremajući ga za buduće izazove i zahtjeve korisnika. Voljeli bismo čuti vaše mišljenje o ovim Ethereum promjenama, a s nama ga možete podijeliti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram). Isto tako, ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti tamo.

Genesis block – temeljni blok svakog blockchaina

Što je Genesis Block i koji je njegov značaj?

Genesis block, ključni je element svakog blockchaina koji pokreće mrežu uspostavljanjem temeljnih pravila, te povezujući sve buduće blokove s početnom točkom. U proof of work (PoW) blockchainovima, genesis blok je prvi blok ikad izrudaren i služi kao temelj za sve sljedeće blokove, obično ugrađen u protokol i stvoren od strane kreatora blockchaina. Ovaj blok ne prolazi kroz tradicionalni proces rudarenja jer nema prethodnih blokova na koje bi se mogao referirati. S druge strane, u proof of stake (PoS) blockchainovima, genesis blok stvaraju razvojni programeri i/ili validatori koji pokreću mrežu prema specifičnim kriterijima protokola. Povijesno gledano, prvi genesis blok stvorio je Satoshi Nakamoto 2009. godine pri pokretanju Bitcoin mreže, čime je uspostavio temelje za najvrjedniju kriptovalutu na svijetu. Genesis blok ključan je za inicijalizaciju blockchaina jer kriptografski povezuje sve naredne blokove, omogućavajući povjerenje u nepromjenjivu knjigu transakcija. Postavlja početne parametre poput težine rudarenja i nagrada za blokove, čime osigurava siguran i pouzdan početak blockchain mreže. Bez njega, blockchain ne bi imao stabilan temelj za trajno bilježenje transakcija.

Izvor: cointelegraph

Bitcoin Genesis Block

Genesis blok Bitcoina, poznat kao blok 0, predstavlja temeljni blok cijele blockchain tehnologije. Stvoren od strane anonimnog tvorca, Satoshija Nakamota, ovaj blok je izrudaren 3. siječnja 2009. godine i ne sadrži referencu na prethodne blokove, što ga čini jedinstvenim. U njemu se nalazi poruka koja je vjerojatno služila kao dokaz da je blok stvoren nakon tog datuma, ali i kao komentar na nestabilnost uzrokovanu frakcijskim bankarstvom: “The Times 03/Jan/2009 Chancellor on brink of second bailout for banks”. Ova poruka odražava početnu viziju i svrhu Bitcoina kao odgovor na financijske krize i sustave koji su ih omogućili, a Bitcoin nudi kao decentraliziranu alternativu. Nagrada za rudarenje prvog bloka bila je 50 BTC, ali zbog specifičnosti u kodu, ta nagrada nije potrošiva. Bitcoin Genesis blok ne samo da je pokrenuo novu eru digitalne valute, već je postavio i temelje za razvoj decentraliziranih sustava koji danas mijenjaju svijet financija.

Izvor: cointelegraph

Genesis Block kod drugih kriptovaluta

Iako je koncept genesis blocka univerzalan za sve kriptovalute, svaka od njih ima svoju jedinstvenu priču ili skrivenu poruku unutar svog genesis blocka. Na primjer, Bitcoinov genesis block sadrži poznatu poruku: “The Times 03/Jan/2009 Chancellor on brink of second bailout for banks”, što odražava razloge za stvaranje Bitcoina u vrijeme financijske krize 2009. godine2. Slično tome, i druge kriptovalute koriste svoj genesis block kako bi poslale poruke ili postavile temelje za svoju viziju decentraliziranog financijskog sustava1. Genesis block je, stoga, više od tehničkog elementa; on je simbol početka nove ere digitalne ekonomije i autonomije podataka.

Izvor: cointelegraph

Struktura Genesis Blocka

Genesis block postavlja temelje za blockchain uspostavljajući format za podatke i strukturu koju će slijediti svi budući blokovi. Sadrži osnovne podatke kao što su vremenska oznaka, hash bloka, prethodni hash bloka, nonce i adresu za nagradu bloka. Vremenska oznaka označava kada je blok stvoren, dok je prethodni hash bloka niz nula jer prethodni blok ne postoji. U PoW blockchainima poput Bitcoina, nonce se mijenja kako bi se pronašao valjani hash bloka koji zadovoljava ciljanu težinu mreže. Adresa za nagradu bloka označava kamo poslati nagradu za blok, iako to funkcionira drugačije u početnom bloku u usporedbi s kasnijim blokovima. Struktura bloka uključuje zaglavlje i tijelo bloka. Zaglavlje sadrži metapodatke poput verzije, vremenske oznake, ciljane težine, Merkleovog korijenskog hasha i nonce. Tijelo sadrži sve transakcije u tom bloku, što je samo transakcija nagrade za kreatora početnog bloka u novopokrenutim mrežama. Ova standardna struktura oblikuje predložak za kronološki niz blokova koji slijede, uspostavljajući princip za validaciju transakcija, dodavanje novih blokova, postizanje konsenzusa i rast lanca. Također nije neuobičajeno da početni blokovi nose šifrirane poruke ili reference, dodajući simboličko ili komemorativno značenje bloku.

Izvor: cointelegraph

Što nakon Genesis Blocka?

Genesis block lansira mrežu, nakon čega potvrde, poticaji i prilagodbe težine omogućuju rast decentralizacije, konsenzus i rudarenje kako bi se blockchain mogao razvijati. Nakon što je blok uspostavljen, blockchain mreža može biti formalno pokrenuta. Ova prekretnica otvara sudjelovanje javnosti i pokreće proces konsenzusa i decentralizacije. Nakon lansiranja, blockchain počinje graditi na temelju genesis bloka. Kao inauguracijski blok, genesis blok automatski prihvaćaju mrežni čvorovi kao valjan, ali ne zahtijeva potvrde u tradicionalnom smislu kao što to čine transakcije ili kasniji blokovi. Sljedeći blokovi referenciraju hash genesis bloka, uspostavljajući neprekinuti lanac koji se povezuje s početnom točkom mreže. S potvrdom genesis bloka, rudari se natječu za dodavanje novih blokova. Kako se blokovi dodaju, prikupljaju se dodatne potvrde za prethodne blokove, čime se učvršćuje trajnost i sigurnost blockchaina. Novi coini izdaju se kroz nagrade za blokove, a transakcije se potvrđuju. Težina mreže dinamički se prilagođava na temelju aktivnosti kako bi se održao ritam stvaranja blokova. Više rudara i veće sudjelovanje povećavaju konkurenciju i težinu, dok niža aktivnost smanjuje ciljnu težinu. Ova fluktuacija osigurava samoregulaciju blockchaina. Nakon genesis bloka, blockchain raste organski kroz decentralizaciju, mehanizme konsenzusa i poticajno rudarenje. Broj transakcija brzo se povećava kako mreža raste. U slučaju kriptovaluta, vrijednost raste kako povjerenje u mrežu jača. Coini stječu monetarnu vrijednost prema tržišnoj dinamici ponude i potražnje. Špekulacije, trgovanje i stvarna korisnost potiču ulaganja i sudjelovanje, a sve je to pokrenuo upravo genesis block. Nadamo se da ste uživali i da ste naučili nešto novo, ako imate bilo kakva pitanja ili sugestije, uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Skalabilnost blockchaina i veličina blokova

Što je veličina bloka i zašto je važna?

Veličina bloka ključan je faktor u optimizaciji pohrane, brzine i cijene transakcija u blockchain tehnologiji. Veličina bloka odnosi se na količinu podataka koja se obrađuje ili prenosi u jednom segmentu unutar računalnog sustava ili uređaja za pohranu, služeći kao temeljna jedinica za spremanje i pristupanje podacima. U kontekstu, manji blokovi smanjuju neiskorišteni prostor, čime se povećava efikasnost korištenja memorije. Nasuprot tome, veći blokovi mogu ubrzati prijenos podataka, što je posebno korisno pri radu s velikim datotekama. U svijetu blockchaina, veličina bloka ima značajan utjecaj na performanse i strukturu mreže. Blokovi sadrže skup transakcija, a njihov broj ovisi o veličini bloka. Veći blokovi omogućuju obradu više transakcija odjednom, čime se povećava propusnost mreže. Međutim, to također može dovesti do većih zahtjeva za resurse i dužeg vremena za provjeru, što smanjuje decentralizaciju mreže. S druge strane, manji blokovi mogu potaknuti decentralizaciju, olakšavajući pristup mreži većem broju čvorova zbog manjih zahtjeva za resursima. Zbog toga je veličina bloka predmet rasprave u blockchain zajednici, gdje programeri nastoje postići balans između sigurnosti, decentralizacije i skalabilnosti.

Izvor: cointelegraph

Što je skalabilnost?

Skalabilnost u blockchainu odnosi se na sposobnost mreže da se prilagodi i učinkovito upravlja s povećanim brojem transakcija i korisnika, zadržavajući pritom svoje ključne karakteristike poput decentralizacije i sigurnosti. Ovaj koncept je od suštinske važnosti jer omogućuje blockchainu da održi visoku razinu performansi unatoč rastućem opterećenju, što je ključno za njegovu širu primjenu i usvajanje. Neusklađenost u skalabilnosti može dovesti do problema kao što su uska grla u mreži, sporija potvrda transakcija i veće transakcijske naknade, što može ograničiti praktičnu upotrebu blockchaina. Stoga, rješenja koja poboljšavaju skalabilnost, poput rješenja na razini 2 (L2), igraju ključnu ulogu u prevladavanju ovih izazova. L2 rješenja, olakšavaju opterećenje na glavnom lancu, omogućujući brže i jeftinije transakcije. Posebno na platformama poput Ethereuma, gdje su visoke cijene transakcija i zagušenja su česti problemi, L2 rješenja su neophodna za poboljšanje skalabilnosti. Ona omogućuju šire usvajanje blockchain tehnologije kroz različite decentralizirane aplikacije (DApps), čineći korisničko iskustvo učinkovitijim. Skalabilnost je, stoga, ključna za održivost i evoluciju blockchain ekosustava.

Izvor: cointelegraph

Veza između skalabilnosti i veličine bloka

U blockchain tehnologiji, veličina bloka i skalabilnost su međusobno povezani i zajedno utječu na sposobnost mreže da obradi rastući broj transakcija. Primjerice, Bitcoin je originalno imao ograničenje veličine bloka na 1MB, što je tijekom vremena postalo premalo zbog povećane potražnje za transakcijama. Kako bi se poboljšala skalabilnost, Bitcoin Cash, koji je nastao kao fork Bitcoina, povećao je veličinu bloka na 8MB, omogućujući obradu većeg broja transakcija po bloku. Međutim, povećanje veličine bloka donosi i određene kompromise, poput potrebe za većom propusnošću i kapacitetom pohrane, što može dovesti do centralizacije jer samo čvorovi s adekvatnim resursima mogu efikasno obraditi veće blokove. Stoga, izazov leži u pronalaženju prave ravnoteže između veličine bloka i očuvanja decentralizirane prirode mreže. Ethereum je uveo koncept shardinga, koji podrazumijeva podjelu mreže na manje dijelove, ili shardove, koji autonomno obrađuju transakcije. Ovaj pristup decentralizira procesiranje transakcija i smanjuje ovisnost o performansama pojedinačnih čvorova, čime se povećava ukupna učinkovitost i skalabilnost mreže. U takvom modelu, veličina pojedinačnog bloka postaje manje bitna, dok se skalabilnost postiže kroz kombiniranu propusnost više shardova koji zajedno doprinose većem kapacitetu mreže za obradu transakcija. Ovo omogućuje blockchainu da se skalira horizontalno, što je ključno za podržavanje šireg spektra aplikacija i većeg broja korisnika. Ipak, što se tiče same decentralizacije, Bitcoin je postigao najveći stupanj i čini se da nikada nećemo kreirati blockchain s većim stupnjem decentralizacije.

Izvor: cointelegraph

Pronalaženje optimalne veličine bloka

Pronalaženje optimalne veličine bloka u blockchainu zahtijeva višeslojni pristup koji balansira tehničke potrebe i preferencije zajednice. Razvojni timovi implementiraju algoritme prilagodljive veličine bloka koji se automatski prilagođavaju prema trenutnim uvjetima mreže, povećavajući ili smanjujući veličinu blokova ovisno o potražnji. Ova dinamička prilagodba osigurava efikasno korištenje resursa i održava mrežu funkcionalnom. Istraživanje i razvoj kontinuirano rade na inovacijama poput rješenja za skaliranje na Layer 2 mrežama (L2), kao što su L2 mreže za Ethereum ili Lightning mreža za Bitcoin. Ove metode omogućuju veliki broj transakcija bez opterećenja glavnog lanca, čuvajući decentralizaciju i poboljšavajući skalabilnost. Uključivanje zajednice je ključno; decentralizirani modeli upravljanja omogućuju korisnicima da sudjeluju u odlučivanju o protokolima, uključujući veličinu bloka. Otvoreni dijalog i izgradnja konsenzusa osiguravaju da odluke odražavaju različite interese unutar zajednice. Konačno, analiza temeljena na podacima i kontinuirano praćenje su neophodni za prilagodbu veličine bloka. Blockchain mreže koriste povratne informacije korisnika i pokazatelje performansi za brze i pravovremene prilagodbe, osiguravajući da se promjenjive potrebe korisnika i tehnološki napredak adekvatno prilagođavaju.

Izvor: cointelegraph

Zaključak

Postizanje optimalne veličine bloka na blockchainu zahtijeva složen pristup koji ponajviše uključuje tehničke faktore. Tehnička rješenja poput algoritama prilagodljive veličine bloka mogu dinamički prilagoditi veličinu blokova prema stanju mreže, osiguravajući učinkovitu upotrebu resursa. Istovremeno, istraživanje novih tehnologija poput rješenja skaliranja na drugoj razini važno je za rješavanje problema skalabilnosti bez ugrožavanja decentralizacije. Uključivanje zajednice putem decentraliziranih modela upravljanja omogućuje korisnicima da zajedno odlučuju o promjenama u protokolu, uključujući veličinu bloka. Kroz otvorene dijaloge i analizu podataka, blockchain mreže mogu kontinuirano prilagođavati veličinu bloka kako bi odgovorile na promjenjive zahtjeve korisnika i tehnologije. Ovaj sveobuhvatan pristup ključan je za postizanje optimalne veličine bloka koja omogućuje skalabilnost, učinkovitost i održavanje decentralizacije u blockchain sustavima. Nadamo se da ste u današnjem istraživanju korelacije veličine blokova i skalabilnost, ako imate bilo kakva pitanja vezana uz ovu, ili bilo koju drugu temu, uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Stvari koje morate znati o crypto mjenjačnicama

Uvod u crypto mjenjačnice

Crypto mjenjačnice su online platforme koje omogućuju kupnju i prodaju kriptovaluta. Postoje brojne vrste crypto mjenjačnica, od onih koje podržavaju fiat valute (poput dolara ili eura) do onih koje nude samo kripto-na-kripto transakcije. Neki od najpoznatijih i najvećih su Binance, Coinbase, Kraken, Huobi… No međutim mjenjačnice sa sobom nose brojne rizike. Tijekom godina, brojne su mjenjačnice doživjele hakiranja, krađe, prevare ili bankrote koji su rezultirali gubitkom milijardi dolara vrijednosti korisničkih kriptovaluta. Neki od najpoznatijih primjera su QuadrigaCX, koja je 2019. godine propala nakon smrti svog osnivača koji je navodno jedini imao pristup ključevima s 190 milijuna dolara vrijednosti kriptovaluta i FTX, koji je 2022. godine podnio zahtjev za stečaj nakon što je doživio veliku krizu likvidnosti. Ovi slučajevi pokazuju da mjenjačnice nisu sigurno mjesto za čuvanje kriptovaluta, te da bi korisnici svoj novac trebali stavljati u svoje novčanike, gdje pristup novcu imaju samo oni sami. U ovom blogu, saznati ćete nekolicinu stvari koje morate znati o crypto mjenjačnicama. Objasniti ćemo kako se zaštititi od mogućih gubitaka, odabrati pravu mjenjačnicu i kako pravilno pohraniti svoje kriptovalute na vlastiti novčanik. Nadamo se da će ovaj blog biti koristan i zanimljiv, te da ćete uživati u čitanju i naučiti nešto novo.

Izvor: cointelegraph

Rizik treće strane; novac nije vaš?

Prva stvar koju trebate znati o crypto mjenjačnicama je da kada se prijavite na njih, pristajete na to da novac koji čuvate na njima nije vaš, već pripada mjenjačnici. To znači da mjenjačnica može koristiti taj novac kako želi, bilo da ga ulaže, posuđuje ili troši. To također znači da postoji mogućnost da kada zatražite svoj novac, mjenjačnica ga nema kod sebe, jer ga je izgubila ili potrošila. To se naziva rizikom treće strane i predstavlja jedan od najvećih rizika povezanih s crypto mjenjačnicama . Zato je važno da ne čuvate previše novca na mjenjačnicama, već samo onoliko koliko vam je potrebno za trgovanje, a kada završite s trgovanjem novac povučete na svoj novčanik. Rizik treće strane posebno je visok u crypto svijetu, jer mjenjačnice nisu regulirane ni nadzirane kao tradicionalne financijske institucije. To znači da nemaju obvezu osigurati svoje sredstva, provoditi revizije, pridržavati se standarda, koji još uvijek ne postoje, sigurnost i transparentnosti također su na niskom nivou, a mjenjačnice još uvijek nisu dužne nadoknaditi korisnike u slučaju gubitka novca.

Izvor: cointelegraph

Česta hakiranja

Hakiranja su jedan od najvećih problema i rizika s kojima se suočavaju mjenjačnice. Hakiranje je neovlašteni pristup ili napad na sustav ili podatke neke mjenjačnice, s ciljem krađe, uništavanja ili manipulacije kriptovaluta ili drugih informacija. Ovo može dovesti do velikih gubitaka za korisnike i vlasnike mjenjačnica, kao i do narušavanja povjerenja i reputacije u crypto industriju. Tijekom godina, brojne su mjenjačnice bile žrtve hakiranja, koje su rezultirale krađom milijardi dolara vrijednosti kriptovaluta. Prema jednoj analizi, od 2012. do 2022. godine, hakirano je najmanje 48 mjenjačnica, a ukupno je ukradeno ili izgubljeno oko 2,85 milijardi dolara. Samo u 2022. godini, dogodilo se više od 20 hakiranja u kojima je ukradeno najmanje 10 milijuna dolara po napadu. Neki od najvećih i najpoznatijih su:

  • Gox (2014) – prva i najveća mjenjačnica koja je izgubila oko 850.000 bitcoina (oko 7% svih bitcoina u to vrijeme), što je tada vrijedilo oko 450 milijuna dolara. Hakiranje je uzrokovalo pad cijene bitcoina i bankrot mjenjačnice.
  • Binance (2019) – najveća i najpopularnija mjenjačnica koja je izgubila oko 7,000 bitcoina (oko 40 milijuna dolara u to vrijeme), nakon što su hakeri iskoristili ranjivosti u sigurnosnim sustavima i korisničkim računima. Mjenjačnica je uspjela nadoknaditi gubitak iz svojih rezervi i nastaviti raditi normalno, ali moglo je završiti potpunim gubitkom novca za mjenjačnicu, isto kao i za korisnike.
  • KuCoin (2020) – jedna od najnovijih žrtava hakiranja, koja je izgubila oko 280 milijuna dolara u različitim kriptovalutama, nakon što su hakeri dobili pristup njenim privatnim ključevima. Mjenjačnica je uspjela povratiti većinu ukradenih sredstava surađujući s drugim mjenjačnicama i projektima.

Ova hakiranja utječu na cijenu, volatilnost i percepciju kriptovaluta, kao i na povjerenje i sigurnost u crypto industriji. Također, pokazuju potrebu za boljom regulacijom, nadzorom i standardizacijom mjenjačnica, kako bi se osigurala njihova transparentnost, odgovornost i zaštita.

Izvor: cointelegraph

Kako odabrati pravu mjenjačnicu

Odabir prave mjenjačnice za kupnju, prodaju i razmjenu kriptovaluta je važna odluka koja može utjecati na vaše iskustvo i sigurnost u crypto svijetu. Postoji mnogo različitih mjenjačnica koje nude različite usluge, funkcionalnosti i parove, pa je potrebno dobro istražiti i usporediti prije nego što se odlučite za jednu. Evo nekih čimbenika koje biste trebali uzeti u obzir pri odabiru mjenjačnice:

  • Reputacija: jedan od najvažnijih čimbenika pri odabiru mjenjačnice, jer pokazuje koliko je mjenjačnica pouzdana, sigurna i kvalitetna. Prije nego što se registrirate na neku mjenjačnicu, provjerite što drugi korisnici kažu o njoj na internetu, posebno na forumima, društvenim mrežama i recenzijama. Također provjerite ima li mjenjačnica fizičku adresu, licencu, certifikate ili druge dokaze legitimnosti. Izbjegavajte mjenjačnice koje imaju lošu reputaciju, povijest hakiranja, prevare ili druge probleme.
  • Sigurnost: još jedan ključni čimbenik pri odabiru mjenjačnice, jer želite biti sigurni da su vaši podaci i sredstva zaštićeni od krađe, gubitka ili oštećenja. Provjerite koje sigurnosne mjere i tehnologije mjenjačnica koristi, kao što su HTTPS veza, autentifikacija u dva faktora, skladištenje na cold novčaniku, enkripcija, revizija i sl. Također provjerite kako mjenjačnica rješava eventualne incidente ili sporove, te ima li osiguranje ili jamstvo za svoje korisnike. Npr. Binance i KuCoin uspješno su nadoknadile novac izgubljen u hakiranjima.
  • Naknade: Naknade su troškovi koje mjenjačnica naplaćuje za svoje usluge, kao što su trgovanje, podizanje ili konverzija kriptovaluta. Naknade se mogu razlikovati ovisno o vrsti transakcije, iznosu, tržištu ili načinu plaćanja. Važno je usporediti naknade različitih mjenjačnica i pronaći onu koja nudi najbolji omjer cijene i kvalitete.
  • Likvidnost: mjera koliko je lako kupiti ili prodati kriptovalutu na nekoj mjenjačnici bez utjecaja na njenu cijenu. Likvidnost ovisi o broju i volumenu korisnika i transakcija na mjenjačnici. Viša likvidnost znači brže i povoljnije trgovanje, dok niža likvidnost znači sporije i skuplje trgovanje. Likvidnost se može provjeriti gledanjem dubine tržišta (broj ponuda i potražnji) i raspona cijena (razlika između najviše i najniže cijene) na mjenjačnici.
  • Tržišta: Tržišta su parovi kriptovaluta koje možete trgovati na nekoj mjenjačnici. Na primjer, BTC/USD je tržište gdje možete kupiti ili prodati bitcoin za američki dolar. Različite mjenjačnice nude različita tržišta, ovisno o tome koje kriptovalute podržavaju i koje valute prihvaćaju. Važno je odabrati mjenjačnicu koja nudi tržišta koja vas zanimaju i koja imaju dobru likvidnost. Također je važno provjeriti ima li mjenjačnica ograničenja ili uvjete za trgovanje na određenim tržištima, kao što su minimalni ili maksimalni iznosi, verifikacija identiteta ili druge procedure.
  • Korisničko iskustvo: mjera koliko je lako i ugodno koristiti neku mjenjačnicu. To uključuje dizajn, funkcionalnost, brzinu, korisničku podršku i druge aspekte mjenjačnice. Važno je odabrati mjenjačnicu koja vam nudi jednostavno i intuitivno sučelje, stabilnu i brzu platformu, korisničku podršku i pomoć, te dodatne značajke i alate koji vam mogu olakšati i poboljšati vaše trgovanje. Također je važno provjeriti ima li mjenjačnica mobilnu aplikaciju ili web stranicu koja je prilagođena za različite uređaje i preglednike. Ovo možete provjeriti ispitivanjem korisnika određene mjenjačnice na redditu ili nekom drugom mjestu na internetu.

Ovo su neki od najvažnijih čimbenika koje biste trebali uzeti u obzir pri odabiru mjenjačnice. Međutim, nijedna mjenjačnica nije savršena i bez rizika, pa je uvijek preporučljivo da ne držite previše novca na mjenjačnici, već da ga prebacite na svoj vlastiti novčanik koji vam daje veću kontrolu i sigurnost nad vašim kriptovalutama.

Izvor: cointelegraph

Skladištenje kriptovaluta

Skladištenje kriptovaluta je proces čuvanja i upravljanja kriptovalutama na siguran i praktičan način. Za skladištenje je potrebno koristiti novčanik, koji je uređaj, aplikacija ili usluga koja omogućuje pristup i kontrolu nad privatnim ključevima za kriptovalute. Privatni ključevi su tajni kodovi koji dokazuju vlasništvo i omogućuju slanje i primanje kriptovaluta. Novčanik je kao vaš osobni bankovni račun za kriptovalute, pa je važno da ga odaberete i koristite pažljivo. Postoji mnogo vrsta novčanika za kriptovalute, koje se razlikuju po sigurnosti, funkcionalnosti i dostupnosti. Neki od najčešćih vrsta novčanika su:

  • Papirnati novčanik (paper wallet) – novčanik koji se sastoji od ispisanog ili zapisanog privatnog ključa na papiru. Papirnati novčanik je vrlo siguran, jer je otporan na hakiranje i krađu, ali je i vrlo nepraktičan, jer zahtijeva ručno unošenje ključa za svaku transakciju.
  • Hardverski novčanik (hardware wallet) – novčanik koji se sastoji od fizičkog uređaja koji čuva privatne ključeve na sigurnom čipu. Hardverski novčanik je vrlo siguran, jer je izoliran od interneta i drugih uređaja, te je i vrlo praktičan, jer se može povezati s računalom ili mobitelom za brzo i jednostavno korištenje.
  • Softverski novčanik (software wallet) – novčanik koji se sastoji od aplikacije ili programa koji čuva privatne ključeve na računalu, mobitelu ili web stranici. Vrlo je praktičan, jer omogućuje lako i brzo pristupanje i upravljanje kriptovalutama, ali je i manje siguran, jer je podložan hakiranju, virusima ili gubitku podataka.

Ako želite saznati više o novčanicima za kriptovalute, možete pročitati naš blog poseban za temu novčanika, gdje ćemo detaljnije objasniti prednosti i nedostatke različitih vrsta novčanika, kao i dati vam savjete kako odabrati i koristiti najbolji novčanik za vaše potrebe. Međutim, bez obzira na to koji novčanik odaberete, zapamtite da je uvijek bolje držati svoje kriptovalute na svom vlastitom novčaniku nego na mjenjačnici, jer ćete tako imati veću kontrolu i sigurnost nad svojim sredstvima.

Izvor: cointelegraph

Zaključak

U ovom ste blogu saznali najbitnije stvari koje morate znati o crypto mjenjačnicama, platformama na kojima možete kupovati, prodavati i razmjenjivati kriptovalute. Crypto mjenjačnice neophodan su dio crypto svijeta, ali i vrlo rizične, pa je važno da budete oprezni i informirani prije nego što počnete trgovati. Također smo vam dali savjete kako odabrati i koristiti pravu mjenjačnicu za vaše potrebe, kao i kako spremiti svoje kriptovalute na siguran način, koristeći svoj vlastiti novčanik. Nadamo se da vam je ovaj blog bio koristan i zanimljiv, i da ste naučili nešto novo o mjenjačnicama. Ako želite saznati više o kriptovalutama, možete pratiti naš blog i posjetiti nas na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram), gdje slobodno postavljate pitanja.

Blockchain alati; Kako olakšati život u cryptu

Što su crypto alati?

Crypto alati su različiti programi ili web stranice koje olakšavaju korištenje kriptovaluta i blockchain tehnologije. Crypto alati imaju mnoge mogućnosti i ciljeve, kao što su sigurno slanje i primanje novca, dobivanje podataka i uvida, pomoć u izgradnji decentraliziranih aplikacija, olakšano praćenje trendova… Neki od crypto alata koje možete koristiti su mempool, defillama, bitcoin explorer, a u današnjem blogu pokušat ćemo vam predstaviti osnovne funkcije ovih alata kako bi vam olakšali vaše putovanje u svijetu kriptovaluta.

Izvor: cointelegraph

Bitcoin explorer (blockchain.com)

Bitcoin explorer, predstavlja ključan alat za istraživanje dubine i transparentnosti Bitcoin blockchaina. Ovaj explorer omogućuje korisnicima da istraže svaku transakciju, blok i adresu unutar Bitcoin mreže. Blockchain.com, pruža sveobuhvatan uvid u Bitcoin mrežu. Korisnici mogu pratiti putovanje pojedinačnih transakcija, provjeravati status potvrde transakcija, provjeravati stanje adresi, te pratiti aktivnost rudara, ukupnu brzinu mreže i još mnogo toga. Osim osnovnih informacija, explorer pruža i grafički prikaz cijelog lanca blokova, praćenje sigurnosti i aktivnosti mreže. Korisnost ovog alata proteže se dalje od investitora i trgovaca. Programeri, istraživači i entuzijasti često koriste Bitcoin explorer kako bi proučavali ponašanje mreže, analizirali transakcije, te pratili razne statistike. Na primjer, analitičari mogu pratiti promjene u aktivnosti tokom vremena, istraživači mogu analizirati tok Bitcoina između različitih adresa kako bi otkrili određene trendove, dok programeri mogu koristiti ove alate za praćenje performansi i otkrivanje najaktivnijih aplikacija povezanih s Bitcoin mrežom. U konačnici, Bitcoin explorer omogućava transparentnost i evidenciju blockchaina.

Izvor: cointelegraph

Defillama

DefiLlama je decentralizirana analitička ploča koja prati DeFi platforme i njihove decentralizirane aplikacije, te koristi TVL (Total Value Locked – ukupna vrijednost) za prikazivanje informacije o tome koji su DeFi protokoli najveći i kako se razvijaju tijekom vremena. DefiLlama je jedan od najosnovnijih i najpouzdanijih web alata koji vam omogućuje da saznate više o DeFi protokolima i blockchainima, njihovom rastu i likvidnosti, kako biste mogli donositi investicijske odluke na temelju stvarnih podataka. DefiLlama provjerava sve podatke i konstantno razvija nove alate kako bi lakše pratili brojne informacije. Neke od mogućnosti su:

  • Pregledavanje stanja DeFi mreže u stvarnom vremenu, uključujući cijenu, tržišnu kapitalizaciju, broj transakcija, prosječnu naknadu i vrijeme čekanja.
  • Pretraživanje i analiziranje pojedinih blokova, transakcije i adresa na različitim blockchainima, kao što su Ethereum, Binance Smart Chain, Solana, Polygon…
  • Praćenje povijesti i statistiki DeFi mreže i protokola, kao što su TVL, broj korisnika, broj decentraliziranih aplikacija, broj tokena itd.
  • Uspoređivanje različitih DeFi protokola i kategorija, kao što su pozajmljivanje ( lending), mjenjačnice (eng. exchange), derivatives, assets i druge.

DefiLlama je koristan alat za sve koji se bave decentraliziranim financijama ili su voljni naučiti i uputiti se u svijet istih. Preko ovog alata možete dobiti brojne informacije o stanju i funkcioniranju decentraliziranih mreža i protokola, kako biste svoje odluke o investiranju mogli dodatno provjeriti pouzdanim podatcima.

Izvor: cointelegraph

Coingecko ili coinmarketcap

Coingecko i CoinMarketCap su nezamjenjivi alati u svijetu kriptovaluta, ove stranice pružaju duboke uvide i ključne informacije svima koji se bave kriptovalutama. Stranice su dizajnirane kako bi pružile cjelovit pregled tisuća različitih kriptovaluta, uključujući ne samo popularne kao što su Bitcoin i Ethereum, već i one manje poznate (preko 10,000 kriptovaluta). Glavna svrha ovih stranica je prikazivanje podataka iz različitih izvora i predstavljanje korisnicima u obliku jednostavno razumljivih grafikona. Na Coingecku i CoinMarketCapu možete pronaći informacije o cijenama kriptovaluta u stvarnom vremenu, tržišnoj kapitalizaciji, ukupnom volumenu trgovanja, promjenama cijena tijekom vremena i još mnogo toga. Osim osnovnih podataka, te platforme nude detaljne profile svake kriptovalute, njenu svrhu, tehnološke karakteristike, tim iza projekta te povezane resurse kao što su bijeli papir (eng. whitepaper) i službene web stranice. Zašto bismo trebali koristiti ove stranice? Pa, pristup najnovijim informacijama o cijenama i tržištu kriptovaluta ključan je za investitore, trgovce i sve koji prate ovaj dinamičan sektor. Ove stranice omogućuju korisnicima da brzo prate promjene na tržištu i identificiraju trendove, što je od velikog značaja za donošenje informiranih odluka. Također, ulagači mogu koristiti ove platforme kako bi istražili različite kriptovalute i stekli dublje razumijevanje njihovih karakteristika prije nego što se odluče ulagati. Sve te značajke čine ove platforme neizostavnim resursima za sve koji žele biti dobro informirani i uspješni u svijetu kriptovaluta.

Izvor: cointelegraph

Mempool

Mempool je skup neobrađenih transakcija koje čekaju na potvrdu u Bitcoin mreži. Mempool.space je web stranica i aplikacija koja omogućuje vizualizaciju, istraživanje i analizu mempoola i drugih aspekata Bitcoin ekosustava. Ovaj alat nudi različite mogućnosti, kao što su:

  • Prikaz stanja mempoola u stvarnom vremenu, uključujući veličinu, broj transakcija, prosječnu naknadu i vrijeme čekanja.
  • Prikaz detalja o pojedinim blokovima i transakcijama, uključujući visinu, , vremensku oznaku, nagradu, naknade i broj transakcija.
  • Prikaz povijesti mempoola i statistike o naknadama, potvrdama, težini i hashrateu.
  • Prikaz grafikona i tablica o različitim pokazateljima Bitcoin mreže, kao što su cijena, tržišna kapitalizacija, inflacija, zalihe i emisija novih novčića.
  • Prikaz informacija o različitim vrstama Bitcoin skripti, kao što su multisig, timelock i taproot.
  • Prikaz informacija o različitim vrstama Bitcoin protokola, kao što su BIPs, soft forks i hard forks.

Mempool.space je koristan alat za sve koji se bave Bitcoinom ili žele naučiti više o njemu. Preko njega možemo saznati brojne podatake o stanju i funkcioniranju Bitcoin mreže, kao i o načinima optimizacije naših transakcija. Ovaj je alat također otvoreni projekt, kao i Bitcoin, te se razvija i održava za korist Bitcoin zajednice.

Izvor: cointelegraph

Zaključak

U ovom smo blogu govorili o crypto alatima, što su oni, kako ih koristiti i koje su njihove prednosti. Spomenuli smo neke od najpopularnijih i najkorisnijih crypto alata koji vam mogu pomoći da bolje razumijete i pratite stanje i funkcioniranje crypto mreža i protokola. Ovi alati korisni su za sve koji samostalno žele produbiti svoje znanje o kriptovalutama, ili provjeriti legitimnost podataka o određenim mrežama, odnosno protokolima. Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga, te da ste naučili nešto novo. Voljeli bismo da vaše iskustvo s crypto alatima podijelite s nama na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram), ili da nam se javite ukoliko imate bilo kakva druga pitanja.