Utjecaj MiCA regulacije na stablecoine

Što je MiCA?

MiCA (Markets in Crypto-Assets) predstavlja sveobuhvatan regulatorni okvir Europske unije osmišljen za regulaciju tržišta kriptoimovine, uključujući stablecoine. Glavni cilj ovog zakonodavnog paketa jest očuvanje monetarne stabilnosti unutar EU, zaštita potrošača te osiguranje da inovacije u kripto prostoru budu odgovorne i sigurne. MiCA je ujedno i poruka EU-a kako je spremna prihvatiti digitalne valute, ali uz jasno definirana pravila igre. Ovaj okvir prvi je takve vrste na globalnoj razini, što ga čini ključnim korakom u regulaciji rastućeg kripto tržišta, dok ujedno nastoji uskladiti inovaciju i nadzor u kontekstu globalne financijske stabilnosti.

Izvor: cointelegraph

Stablecoini pod MiCA regulacijom

Stablecoini su posebna vrsta kriptovaluta dizajnirana za održavanje stabilne vrijednosti, obično vezane uz tradicionalne imovine poput fiat valuta (npr. USD, EUR), roba (npr. zlato) ili čak druge kriptovalute. MiCA regulacija uvodi jasno razgraničenje između dvije vrste stablecoina:

  • Tokeni referencirani na imovinu (Asset-Referenced Tokens, ARTs): Ovi stablecoini oslanjaju se na mješavinu različitih imovina, poput više valuta i roba.
  • Tokeni elektroničkog novca (Electronic Money Tokens, EMTs): Ovi tokeni vezani su uz jednu valutu, slično tradicionalnom elektroničkom novcu.

Kako bi osigurala stabilnost i povjerenje, MiCA nameće stroge zahtjeve stablecoinima, uključujući obaveznu potpunu pokrivenost likvidnim rezervama i održavanje omjera 1:1 s temeljnim imovinama. Osim toga, međunarodni izdavatelji stablecoina moraju koristiti čuvare imovine ovlaštene u EU te prilagoditi svoje strukture, poput Circleove podružnice u Francuskoj koja izdaje USDC unutar Europe. Ova regulacija ne samo da potiče sigurnost, već i postavlja temelje za širu integraciju stablecoina u europski financijski sustav, balansirajući inovaciju i stabilnost.

Izvor: cointelegraph

Zabrana algoritamskih stablecoina

Jedna od ključnih odredbi MiCA regulacije je potpuna zabrana algoritamskih stablecoina na području Europske unije. Za razliku od tokena referenciranih na imovinu (ARTs) i elektroničkog novca (EMTs), algoritamski stablecoini nemaju jasne rezerve povezane s tradicionalnim imovinama. Umjesto toga, njihova stabilnost ovisi o složenim algoritmima i tržišnim mehanizmima, što ih čini ranjivima na tržišne nestabilnosti.

MiCA ne prepoznaje algoritamske stablecoine kao legitimne oblike stablecoina jer im nedostaje opipljiva i jasna potpora. Zbog toga su ovakvi modeli kriptovaluta, poput nekadašnjeg Terra/LUNA ekosustava koji je doživio kolaps, u potpunosti zabranjeni. Ova zabrana naglašava fokus MiCA regulacije na financijsku stabilnost i zaštitu potrošača, eliminirajući proizvode s visokim rizikom iz europskog kriptoekosustava.

Izvor: cointelegraph

Koji su zahtjevi za stablecoine?

Tvrtke koje žele ponuditi stablecoine na tržištu EU moraju ispuniti niz strogih zahtjeva propisanih MiCA regulacijom:

  1. Registracija kao institucija elektroničkog novca (EMI) ili kreditna institucija (CI): izdavatelji stablecoina moraju biti registrirani kao EMI ili CI kako bi osigurali financijsku i operativnu usklađenost. EMI licenca je nužna za izdavanje tokena elektroničkog novca (EMTs) ili njihovu javnu ponudu, dok je CI licenca obavezna za javne ponude EMT-a ili njihovo uvrštenje na tržište.
  2. Objava bijele knjige (white paper): svaki izdavatelj mora objaviti detaljan dokument koji opisuje kako stablecoin funkcionira, koja imovina ga podržava, povezane rizike i strukturu poslovanja.
  3. Držanje likvidnih rezervi kod treće strane: stablecoini moraju biti u potpunosti pokriveni stvarnom imovinom u omjeru 1:1. Ova imovina mora biti pohranjena kod pouzdane treće strane kako bi se osigurala sigurnost i povjerenje korisnika.
  4. Redovito izvještavanje o vrijednosti i sastavu rezervi: transparentnost je ključna, pa izdavatelji moraju redovito dostavljati izvještaje kako bi korisnici i regulatori imali uvid u točno pokriće stablecoina.
  5. Digitalni identifikatori tokena (DTIs): DTIs funkcioniraju poput digitalnih putovnica za stablecoine. Oni se moraju uključiti u bijelu knjigu, pružajući informacije o tome na kojoj se glavnoj knjizi (ledgeru) token nalazi i olakšavajući regulatorima praćenje obveza.

Ovi zahtjevi ne samo da osiguravaju stabilnost i transparentnost stablecoina, već i omogućuju regulatorima da prate i upravljaju rizicima na tržištu kriptoimovine.

Izvor: cointelegraph

Je li Tether (USDT) MiCA kompatibilan?

Kako MiCA regulacija nastoji povećati transparentnost i zaštitu potrošača zahtijevajući da stablecoini, klasificirani kao EMT-ovi, posjeduju licence za kreditne ili institucije elektroničkog novca te ispunjavaju stroge standarde usklađenosti, postavlja se pitanje je li Tether (USDT) usklađen s ovim zahtjevima. Trenutno, Tether nije u potpunosti zadovoljio ove kriterije, što dovodi do nesigurnosti oko njegovog pravnog statusa u EU.

Dok neki tvrde da bi USDT mogao biti suočen s ograničenjima, drugi vjeruju da bi mogao opstati tijekom prijelaznog razdoblja propisanog MiCA-om. Juan Ignacio Ibañez, član Tehničkog odbora MiCA Crypto Alliance-a, naglasio je da iako regulatori nisu eksplicitno izjavili da USDT nije usklađen, to također ne znači da jest. Primjerice, odluka Coinbase-a da ukloni USDT s platforme mogla bi se smatrati opreznim potezom, no zasad ne postoje jasne regulatorne smjernice za druge burze poput Binancea ili Crypto.com da učine isto.

Iako se na društvenim mrežama spekulira o budućnosti USDT-a u Europi, stvarnost je da MiCA omogućuje prijelazno razdoblje u kojem bi USDT mogao ostati na tržištu, ali njegova dostupnost i upotreba vjerojatno će biti značajno ograničeni.

Tether također podržava maltešku tvrtku StablR, koja se fokusira na projekte stablecoina poput euro-podržanog StablR Euro (EURR) i dolarski vezanog StablR USD (USDR). Ovi tokeni koriste Tetherovu platformu za tokenizaciju Hadron, čime se povećava fleksibilnost i pristupačnost transakcija stablecoinima.

Unatoč ovim inicijativama, MiCA usklađenost USDT-a ostaje neizvjesna, a relevantni regulatori tek trebaju potvrditi zadovoljava li USDT zahtjeve. Do tada, tvrdnje o njegovoj usklađenosti ili potencijalnoj zabrani ostaju nepotvrđene.

Izvor: cointelegraph

Što je sljedeće za stablecoine u EU?

MiCA će značajno transformirati kripto tržište u EU uvođenjem strogih standarda usklađenosti i zabranom algoritamskih stablecoina. Iako će ovo predstavljati izazov za igrače poput USDT-a, otvara prostor za razvoj i rast stablecoina denominiranih u eurima te drugih tokena koji udovoljavaju regulacijskim zahtjevima.

EU se ovim potezima pozicionira kao globalni lider u regulaciji kriptoimovine, te šalje poruku o važnosti odgovorne i sigurne integracije inovacija u financijski sustav. Ovakav pristup mogao bi inspirirati druge regije da slijede sličan model, pridonoseći stvaranju ujedinjenog i sigurnijeg globalnog kripto ekosustava. Stablecoini koji zadovolje MiCA standarde ne samo da će prosperirati unutar EU, već bi mogli postati i ključni instrumenti u budućim globalnim financijskim tokovima.
Nadamo se da ste saznali nešto novo i korisno te da ste uživali u čitanju današnjega bloga. Akoi mate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Kriptovalute vs. Kvantna računala

Što je kvantno procesuiranje?

Zamislite računalo koje izuzetno brzo obrađuje informacije, daleko brže i pametnije od današnjih uređaja. Klasična računala koriste bitove, male prekidače koji mogu biti postavljeni na 0 ili 1, kako bi procesuirala podatke. Kvantno procesuiranje ide korak dalje s posebnim bitovima zvanim kubiti.

Za razliku od običnih bitova, kubiti mogu istovremeno biti i 0 i 1 zahvaljujući fenomenu poznatom kao superpozicija. To je poput bacanja novčića koji je u isto vrijeme i glava i pismo dok ga ne zaustavite. Osim toga, kubiti mogu biti međusobno povezani putem zapletenosti, gdje stanje jednog kubita trenutačno utječe na drugi, bez obzira na udaljenost.

Ovi fenomeni omogućuju kubitima da paralelno obrade mnoštvo mogućnosti, što kvantna računala čini nevjerojatno brzim alatima za rješavanje složenih problema. Međutim, ovaj napredak u računalstvu donosi i izazove, osobito u kontekstu kriptografije koja čuva sigurnost kriptovaluta.

Izvor: cointelegraph

Kako kvantno procesuiranje ugrožava kriptovalute?

Snaga kvantnog procesuiranja omogućuje računalima obavljanje zadataka koji su ranije bili nemogući ili su zahtijevali nepraktično dugo vrijeme. Taj napredak mogao bi ugroziti kriptografiju koja osigurava sigurnost kriptovaluta. Dok obična računala nemaju dovoljno procesorske snage za probijanje algoritama koji štite kripto, kvantna računala mogla bi ih teoretski razbiti u svega nekoliko sekundi.

Kriptovalute ovise o javnim i privatnim ključevima za transakcije na blockchainu. Trenutno je nemoguće izračunati privatni ključ na temelju javnog ključa. No, kvantno procesuiranje, sa svojom sposobnošću rješavanja diskretnih logaritama i faktorizacije cijelih brojeva, moglo bi taj izazov prevladati.

Ako bi se ova enkripcija mogla razbiti, to bi omogućilo pristup privatnim ključevima i omogućilo onima koji imaju kvantna računala krađu iz kripto novčanika. Time bi cijela industrija kriptovaluta izgubila svoju vrijednost.

Štoviše, sam temelj blockchain tehnologije bio bi doveden u pitanje, što otvara širu raspravu o sukobu između blockchaina i kvantnog procesuiranja.

Izvor: cointelegraph

Utjecaj kvantnog procesuiranja na blockchain

Blockchain tehnologija predstavlja veliki iskorak u sigurnosti mreža kroz sustav distribuiranih glavnih knjiga. Blockchain funkcionira zahvaljujući snazi više (stotina ili tisuća) računala, bez jedne točke ranjivosti. Da bi ga se napalo, potrebno je kontrolirati 51% procesorske snage mreže — što je na najvećim blockchainima poput Bitcoina gotovo nemoguće, osim ako se ne koristi kvantno računalo za narušavanje sigurnosti, preuzimanje kontrole i izmjenu blokova te povijesti transakcija.

Ovaj scenarij dodatno bi narušio ravnotežu raspodjele snage unutar mreže. Uz to, kvantna računala mogla bi lakše riješiti mehanizme konsenzusa, poput dokazivanja rada (proof-of-work, PoW), koji se koriste za verifikaciju i rudarenje novih blockchain blokova. Kao posljednji udarac, sigurnost pametnih ugovora — ključnih elemenata blockchain tehnologije — također bi bila ugrožena.

Kombinacija ovih prijetnji pokazuje kako kvantno procesuiranje predstavlja ne samo tehnički izazov nego i prijetnju osnovama decentraliziranih sustava.

Izvor: cointelegraph

Kriptografski izazov

Kvantno procesuiranje možda ipak neće označiti kraj blockchain tehnologije. Hash funkcije koje se koriste u blockchainu za enkripciju, očuvanje integriteta podataka i sigurnost pokazuju veću otpornost na kvantna računala.

Hash funkcije koriste matematičke algoritme kako bi promijenjiv broj znakova pretvorile u fiksni broj znakova. To je poput stavljanja podataka — primjerice lozinki — u “mikser” koji proizvodi jedinstven izlaz, poznat kao hash.

Smatra se da su hash funkcije otporne na kvantna računala jer ne koriste iste matematičke probleme koje kvantna računala mogu riješiti, poput faktorizacije prostih brojeva. Međutim, teorije poput Groverovog algoritma sugeriraju da bi čak i hash funkcije mogle biti ugrožene.

Zanimljivo je da je IBM razvio kvantno-sigurne kriptografske algoritme, poput ML-KEM, ML-DSA i SLH-DSA, kako bi ojačao kibernetičku sigurnost protiv moći kvantnog procesuiranja. Ovo je korak naprijed u očuvanju sigurnosti pred novim izazovima.

Izvor: cointelegraph

Budućnost kriptovaluta u svijetu kvantnih računala

Originalne kriptovalute mogle bi biti pod ozbiljnom prijetnjom ako ne prilagode svoje metode enkripcije. Primjerice, kvantna računala i Bitcoin predstavljaju potencijalno veliki problem; neka predviđanja sugeriraju da bi kvantno računalo moglo hakirati Bitcoin za samo 30 minuta. Ovo je zabrinjavajuće s obzirom na činjenicu da Bitcoin nosi vrijednost veću od 1 bilijun dolara. Slična zabrinutost vrijedi i za budućnost kvantnog procesuiranja i Ethereum.

Da bi opstale u svijetu kvantnih računala, kriptovalute će se morati prilagoditi i implementirati kvantno-otpornu kriptografiju. Budućnost blockchaina ovisit će o sposobnosti zajednice da odgovori na izazove koje donosi kvantna tehnologija.

Izvor: cointelegraph

Utrka za razvoj kvantno otpornih blockchaina

Iako je još uvijek nejasno kako će kvantno procesuiranje točno utjecati na kriptovalute, prijetnje koje ono predstavlja ne smiju se podcijeniti. Trenutno je kvantna tehnologija još u razvoju, a procjene kada će biti spremna za široku primjenu kreću se između 2030. i 2050. godine. To pruža kriptovalutama prijeko potrebno vrijeme da prilagode svoje sigurnosne protokole.

Industrija već sada ulaže sve veće resurse u razvoj kvantno-otpornih tehnologija i istraživanja kvantnog procesuiranja u kontekstu kriptovaluta. No, ova prijetnja ne tiče se samo kriptovaluta — čak su i banke i vlade, koje ovise o tradicionalnim metodama enkripcije, u opasnosti.

Utrka je započela, kako između kvantnog procesuiranja i decentraliziranih financija (DeFi), tako i između kvantnih računala i tradicionalnih financijskih sustava. Ključ uspjeha leži u brzini razvoja kvantno-otpornih rješenja.

Svakako biti će zanimljivo vidjeti što nosi budučnost, te tko će se u njoj najviše snaći. Mi se nadamo da ste vi uživali u čitanju današnjega bloga, te da ste naučili nešto novo i korisno. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge, uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Hoće li kriza dolara uzrokovati rast kriptovaluta?

Kriza američkog dolara

Kako se približava kraj 2024. godine sve su glasniji signali o nadolazećoj “krizi američkog dolara”. Slabljenje dolara dodatno je potaknuto odlukom Federalnih rezervi SAD-a (FED) da prvi put nakon nekoliko godina smanji kamatne stope, i to za 50 baznih poena. Očekuje se da će do kraja godine uslijediti daljnja sniženja. Ovaj potez smanjio je prinos na američke državne obveznice, što je učinilo američku imovinu denominiranu u dolarima manje privlačnom za strane ulagače. No, problemi nisu ograničeni samo na monetarnu politiku. Rastuća inflacija, rastući državni dug i globalni geopolitički preokreti dodatno opterećuju dolar. Širenje BRICS saveza (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) i sve glasniji pozivi za “dedolarizaciju” signaliziraju promjenu globalnog financijskog poretka. Kako sve više središnjih banaka povećava svoje rezerve u eurima, juanima ili zlatu, budućnost dolara kao dominantne svjetske rezervne valute postaje sve neizvjesnija.

Izvor: cointelegraph

Kako bi kolaps dolara utjecao na kripto tržište?

Pad vrijednosti američkog dolara često potiče ulagače da traže alternative za očuvanje svoje imovine. Dok su se u prošlosti investitori okretali zlatu, nekretninama ili stranim valutama, danas su Bitcoin i druge kriptovalute sve popularnija opcija. Primjer ovog trenda vidjeli smo tijekom pandemije COVID-19 2020. godine, kada su masovne vladine poticajne mjere i smanjenje kamatnih stopa izazvali strah od inflacije dolara. U tom razdoblju cijena Bitcoina skočila je s oko 5,000 dolara u ožujku 2020. na preko 60,000 dolara u travnju 2021. Ako bi se dogodila ozbiljna kriza dolara, posljedice bi mogle biti još drastičnije. Poremećaji u tradicionalnim bankarskim sustavima mogli bi potaknuti širu upotrebu decentraliziranih financijskih (DeFi) platformi, na kojima korisnici traže zajmove, štednju i prinose izvan okvira konvencionalnih financijskih institucija. To bi dodatno povećalo potražnju za kriptovalutama koje pokreću te mreže, što bi rezultiralo rastom njihove cijene. Međutim, brzi rast sektora DeFi-a mogao bi izazvati strože regulatorne mjere. Države bi mogle uvesti ograničenja pristupa određenim uslugama ili povećati regulatorne zahtjeve za DeFi platforme. Dakle, iako bi kriza dolara u početku mogla izazvati rast kripto tržišta, dugoročno bi regulatorni pritisak mogao usporiti taj zamah.

Izvor: cointelegraph

Uloga stablecoina u vremenima krize dolara

Stablecoini, koji su često vezani uz američki dolar, smatraju se sigurnim utočištem u inače volatilnom kripto tržištu. No, u slučaju krize dolara, temelji tih stablecoina mogli bi se uzdrmati. Ako dolar izgubi vrijednost, stablecoini koji su vezani uz njega pratili bi isti pad, ostavljajući ulagače u potrazi za sigurnijim alternativama. U takvom scenariju, stablecoini vezani uz jače fiat valute poput eura (EUROe) mogli bi dobiti na popularnosti. Njihova povezanost s jačim nacionalnim valutama pruža investitorima stabilniju osnovu u odnosu na dolar.

Još jedna opcija su stablecoini vezani uz robu poput zlata, primjerice Tether Gold (XAUT) ili Meld Gold, koji svoju vrijednost temelje na fizičkim zalihama zlata. U vrijeme valutne nestabilnosti, ove vrste stablecoina privlače ulagače koji žele zaštititi svoju imovinu od inflacije i devalvacije valuta. Dodatno, algoritamski stablecoini poput Frax (FRAX) ili OlympusDAO (OHM) također bi mogli dobiti na značaju. Za razliku od fiat-backed stablecoina, oni koriste decentralizirane algoritme za kontrolu ponude i očuvanje stabilnosti, iako su njihova održivost i povjerenje narušeni nakon kolapsa Terra ekosustava 2022. godine.

Izvor: cointelegraph

Može li kriza dolara uzrokovati veliko prihvaćanje kriptovaluta?

Povijest pokazuje da je američki dolar iznimno otporna valuta, često se oporavlja nakon razdoblja slabosti kada se riješe temeljni problemi. Aktualna kriza potaknuta je kratkoročnim čimbenicima poput rata u Ukrajini, poremećaja na globalnim tržištima, rastućih cijena energije i nedavnog smanjenja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi. Kada se ovi čimbenici stabiliziraju, očekuje se da bi i vrijednost dolara mogla ponovno ojačati, što bi moglo navesti dio ulagača da se vrate tradicionalnim dolar-denominiranim imovinama, napuštajući kriptovalute koje su koristili kao privremeni “hedge” protiv volatilnosti.

Međutim, postoji i snažan argument da bi ulazak u svijet kriptovaluta mogao biti nepovratan proces za mnoge korisnike. Podaci pokazuju da se mali broj korisnika vraća tradicionalnim financijskim alatima nakon što iskuse prednosti decentraliziranih financija (DeFi), globalnih transakcija bez posrednika i financijske autonomije. Prema izvješću Gemini’s 2024 Global State of Crypto, više od 70% prijašnjih ulagača planira ponovno ulagati u kriptovalute unutar godinu dana. Također, izvješće Coinbase-a za prvo tromjesečje 2024. pokazalo je da većina korisnika zadržava svoja kripto ulaganja čak i tijekom tržišnih padova.

Ovaj trend ukazuje na to da bi kriza dolara mogla imati trajne posljedice po stopu usvajanja kriptovaluta. Čak i ako se dolar oporavi, brzina, troškovna učinkovitost i financijska neovisnost koju nude kriptovalute mogli bi zadržati mnoge korisnike u kripto prostoru. Umjesto da se kripto koristi samo kao privremena zaštita, sve veći broj ulagača mogao bi ga usvojiti kao stalnu alternativu tradicionalnim financijskim sustavima. Zajedno s ostalim trendovima spomenutim u ovom blogu, moguće je da bi kriza dolara mogla potaknuti masovno prihvaćanje kriptovaluta i pokrenuti novi rast tržišta.

Nadamo se da ste uživali u današnjem blogu, te da ste naučili nešto novo i korisino. Ako imate bilo kakvih pitanja ili prijedloga, uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Kako spuštanje kamatnih stopa utječe na crypto?

Što je FED-ovo spuštanje kamatnih stopa?

FED-ovo spuštanje kamatnih stopa odnosi se na odluku Središnje banke Sjedinjenih Američkih Država (Federal Reserve) da smanji referentnu kamatnu stopu poznatu kao federal funds rate. Ova kamatna stopa ključni je pokazatelj troškova zaduživanja unutar gospodarstva jer izravno utječe na kamate za hipoteke, kredite za poduzeća i druge oblike zaduživanja. Kada FED smanji kamatne stope, ciljevi su učiniti zaduživanje jeftinijim, potaknuti potrošnju i oživiti gospodarsku aktivnost. Ova odluka dolazi kao odgovor na usporavanje inflacije i gospodarski rast, a takvi potezi obično signaliziraju nastojanje FED-a da spriječi ili ublaži gospodarsku usporenost. U širem kontekstu, razumijevanje ovih promjena od ključne je važnosti za investitore, uključujući i one na tržištu kriptovaluta, jer promjene u kamatnim stopama često uzrokuju pomake u tradicionalnim i digitalnim financijskim tržištima.

Izvor: cointelegraph

Kako tradicionalna tržišta reagiraju na spuštanje kamatnih stopa?

Spuštanje kamatnih stopa obično uzrokuje snažan rast dioničkih i obvezničkih tržišta. Kada se troškovi zaduživanja smanje, poduzeća lakše financiraju projekte, što može povećati dobit i potaknuti rast cijena dionica. Istovremeno, ulagači često preusmjeravaju kapital iz sigurnijih ulaganja poput obveznica u rizičnije imovine poput dionica, tražeći veće povrate. Dobar primjer su smanjenja kamatnih stopa 2019. godine, kada je FED tri puta smanjio stope, a S&P 500 zabilježio rast od preko 28% u toj godini.

Na tržištu obveznica događa se nešto drugačije. Pad kamatnih stopa smanjuje prinos na nove obveznice, čime postojeće obveznice s višim prinosima postaju vrednije. To je bilo jasno vidljivo tijekom odgovora FED-a na pandemiju COVID-19 2020. godine, kada su stope smanjene gotovo na nulu, što je izazvalo snažan rast na tržištu obveznica. Dok su neki ulagači prešli na rizičniju imovinu, drugi su tražili sigurnost u obveznicama s višim prinosima, što je dodatno povećalo njihove cijene. Tako spuštanje kamatnih stopa obično potiče rast i dioničkih i obvezničkih tržišta, iako na različite načine.

Izvor: cointelegraph

Utjecaj pada kamatnih stopa na crypto

Iako su kripto tržišta decentralizirana, ona i dalje reagiraju na šire makroekonomske politike poput smanjenja kamatnih stopa od strane FED-a. Kada FED smanji kamatne stope, povećava se likvidnost u financijskom sustavu jer poduzeća i potrošači mogu jeftinije posuđivati sredstva. Ta povećana likvidnost često se prelijeva i na kripto tržišta jer tradicionalna ulaganja, poput obveznica i bankovnih računa, postaju manje privlačna zbog nižih prinosa. Ulagači tada traže alternativna ulaganja s višim povratima, što čini kriptovalute privlačnijima.

Ova dinamika bila je osobito vidljiva 2020. godine, kada su agresivna smanjenja kamatnih stopa FED-a koincidirala s velikim rastom cijena Bitcoina i drugih kriptovaluta. Bitcoin je, primjerice, porastao s oko 7,000 dolara u travnju na više od 28,000 dolara do prosinca 2020. godine. Tijekom razdoblja niskih kamatnih stopa, rizičnija imovina poput Bitcoina, Ethera i altcoina postaje osobito atraktivna zbog potencijala za brze dobitke.

Međutim, povećanje likvidnosti također donosi povećanu volatilnost. Kripto tržišta, koja su već poznata po naglim oscilacijama cijena, u takvim uvjetima mogu postati još spekulativnija. Iako smanjenje kamatnih stopa može kratkoročno potaknuti rast cijena, povećava se i rizik od stvaranja cjenovnih balona, gdje tržište postaje precijenjeno i osjetljivo na oštre korekcije. Ulagači koji ulaze na kripto tržište tijekom takvih razdoblja trebaju biti svjesni da, iako kamatne stope mogu potaknuti rast cijena, one također povećavaju rizik od neodrživih skokova cijena i naglih padova.

Izvor: cointelegraph

Zašto crypto investitori trebaju pratiti odluke FED-a?

Velike financijske institucije, hedge fondovi i upravitelji imovinom sve više sudjeluju na kripto tržištu, a njihove strategije trgovanja često su usklađene s ponašanjem tradicionalnih tržišta. Kada FED smanji kamatne stope, ove institucije mogu preusmjeriti kapital u rizičniju imovinu poput kriptovaluta, tretirajući ih kao dio šire strategije upravljanja rizicima.

Kako je već spomenuto, niske kamatne stope povećavaju likvidnost u gospodarstvu, a taj višak kapitala traži profitabilna ulaganja. Budući da obveznice i druge sigurne imovine donose niže prinose, ulagači — osobito institucionalni igrači — okreću se Bitcoinu i altcoinima kako bi ostvarili veće povrate. Ovaj priljev institucionalnog kapitala često povećava potražnju i potiče rast cijena na kripto tržištu.

Izvor: cointelegraph

Povijesno kretanje cijena u usporedbi s kamatnim stopama

Tijekom financijske krize 2008. FED je smanjio kamatne stope gotovo na nulu. Upravo u to vrijeme rođen je Bitcoin, često promatran kao odgovor na nestabilnost tradicionalnih financijskih sustava. Tijekom 2019., kada je FED tri puta smanjio kamatne stope, cijena Bitcoina porasla je s 3.700 USD na preko 7.000 USD. Slično tome, tijekom pandemije 2020., Bitcoin je porastao s 7.000 USD na 28.000 USD.

Izvor: cointelegraph

Potencijalne dugoročne posljedice na crypto

Smanjenje kamatnih stopa može dugoročno ojačati ulogu Bitcoina kao zaštite od inflacije. Niske stope također potiču inovacije u blockchainu i DeFi sektoru, dok prekomjerna likvidnost nosi rizik stvaranja balona i naglih korekcija.
Nadamo se da ste u današnjem blogu naučili nešto novo i korisno. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Što su AI crypto transakcije?


Warning: filesize(): stat failed for /home/bitblockhr/kriptomat.cash/wp-content/webp-express/webp-images/uploads/jupiterx/images/AI2-f2d81ae.png.webp.lossy.webp in /home/bitblockhr/kriptomat.cash/wp-content/plugins/webp-express/vendor/rosell-dk/webp-convert/src/Convert/Converters/AbstractConverter.php on line 216

AI botovi u kripto transakcijama

AI crypto transakcije označavaju upotrebu umjetne inteligencije (AI-a) za upravljanje transakcijama i trgovinom na blockchain platformama. Sjetimo se ranih dana decentraliziranih mjenjačnica (DEX-ova), poput Etherdelta na Ethereum mreži, gdje su prvi AI alati — botovi — igrali ključnu ulogu. Ovi botovi su analizirali knjige narudžbi (eng. Order books), pratili promjene cijena i automatski izvršavali trgovine, eliminirajući potrebu za ljudskom intervencijom. Iako u početku nisu bili previše sofisticirani, ovi botovi su pokazali potencijal AI-a da ubrza i optimizira blockchain transakcije, čineći ih bržima i preciznijima.

Izvor: cointelegraph

Projekti vođeni umjetnom inteligencijom

Kako je tehnologija umjetne inteligencije napredovala, tako su se razvijali i AI botovi, danas već postoje višefunkcionalni sustavi sposobni za složene procese. Primjeri projekata koji koriste AI u blockchain transakcijama uključuju:

  • Fetch.ai: Ovaj projekt koristi autonomne AI agente koji djeluju u ime korisnika za izvršavanje transakcija u stvarnom vremenu. Od optimizacije logistike do upravljanja DeFi transakcijama, ovi botovi djeluju neovisno, komunicirajući s drugim agentima unutar mreže kako bi procesi bili što učinkovitiji.
  • Numerai: Platforma koja radi na vlastitom blockchainu, Erasure, omogućava podatkovnim znanstvenicima korištenje AI modela za predviđanje kretanja na burzi. Na temelju AI predviđanja, transakcije se izvršavaju na blockchainu, čime Numerai predstavlja spoj AI tehnologije i decentraliziranih financija (DeFi).

Ovi projekti nisu samo teorija; bilježe stalni rast u broju korisnika i obujmu transakcija. Na primjer, Fetch.ai autonomni agenti sve se više primjenjuju i izvan financijskog sektora, u industrijama poput transporta i upravljanja opskrbnim lancima.

Izvor: cointelegraph

AI botovi u interakciji s drugim AI botovima

Posebno interesantno područje razvoja jest interakcija AI botova međusobno. Ovo više nije samo teorija — Coinbase, vodeća mjenjačnica kriptovaluta, postigla je značajan napredak u integraciji umjetne inteligencije i blockchain tehnologije. CEO Coinbasea, Brian Armstrong, nadgledao je prvu kripto transakciju u potpunosti vođenu AI botovima, demonstrirajući sposobnosti AI-a u automatizaciji i izvršavanju blockchain transakcija bez ljudske intervencije.

U toj transakciji, jedan AI agent — specijalizirani bot — koristio je kripto tokene kako bi komunicirao s drugim AI agentom i kupio AI tokene. Ovi AI tokeni dizajnirani su za omogućavanje algoritmima da uče i prilagođavaju se na temelju obrađenih podataka. Armstrong je istaknuo kako, iako AI agenti nemaju tradicionalne mogućnosti poput bankovnih računa, mogu koristiti kripto novčanike na platformi Base za globalne i besplatne transakcije s ljudima, traderima ili drugim AI agentima.

Izvor: cointelegraph

Problemi AI botova na blockchainu

Iako AI botovi donose značajne prednosti blockchain transakcijama, njihova upotreba nosi i niz izazova koje je važno razumjeti. Jedan od glavnih problema je frontrunning, gdje bot prepoznaje nadolazeću transakciju i postavlja svoju prije nje kako bi iskoristio promjene cijena. Ovo je čest problem na Ethereum mreži, gdje visina transakcijskih naknada određuje redoslijed transakcija. Dobro financirani botovi često manipuliraju sustavom plaćajući više naknade kako bi ostvarili prednost.

Transparentnost je još jedan izazov. Mnogi AI botovi koriste algoritme, što korisnicima ostavlja malo uvida u način donošenja odluka. Ovo može biti problematično, osobito u reguliranim industrijama poput financijskih usluga, gdje se zahtijeva da AI odluke budu objašnjive. S obzirom na to da botovi analiziraju ogromne količine podataka, pružanje takvih objašnjenja često je vrlo teško, pa čak i neizvedivo.

Osjetljivost na volatilnost također predstavlja rizik. Iako su brzi i učinkoviti, AI botovi nisu imuni na nagle promjene na tržištu. U uvjetima velike volatilnosti, mogu donositi odluke koje rezultiraju većim gubicima, osobito na DeFi tržištima, gdje su fluktuacije cijena uobičajene.

Na kraju, tu su i sigurnosni rizici. Blockchain platforme često su meta hakera, a AI botovi nisu izuzetak. Napadi poput flash loan eksploatacija pokazali su da čak i najnapredniji sustavi mogu biti ugroženi, što može dovesti do velikih financijskih gubitaka.

Izvor: cointelegraph

Kako AI poboljšava blockchainove

Unatoč rizicima, prednosti korištenja umjetne inteligencije za blockchain transakcije su očite. AI botovi donose iznimnu učinkovitost, obavljajući zadatke u milisekundama, dok bi ljudima za iste aktivnosti trebalo znatno više vremena.

Automatizacijom ponavljajućih aktivnosti poput arbitraže, upravljanja likvidnošću i izvršavanja trgovina, AI omogućuje preusmjeravanje resursa na složenije procese donošenja odluka. U DeFi sektoru, AI poboljšava likvidnost dinamičkim prilagođavanjem pozicija na temelju podataka o tržištu u stvarnom vremenu.

Osim toga, AI agenti autonomno obavljaju zadatke poput optimizacije operacija u opskrbnim lancima, smanjujući potrebu za ljudskim angažmanom i troškovima, dok istovremeno povećavaju ukupnu učinkovitost i brzinu transakcija unutar blockchain ekosustava.

Izvor: cointelegraph

Budućnost AI botova na blockchainu

Uloga umjetne inteligencije u blockchain transakcijama nastavit će rasti. Rani stadij usvajanja, gdje su botovi služili isključivo kao alati za tradere, prerasta u nešto mnogo veće. Autonomni agenti i decentralizirane platforme vođene AI-om stvaraju ekosustave u kojima AI može obavljati većinu zadataka neovisno.

Kako AI botovi postaju sve inteligentniji, možemo očekivati složenije interakcije poput trgovanja između različitih blockchainova i optimizacije likvidnosti u stvarnom vremenu na više platformi. Već sada neki projekti pokazuju da AI može nadmašiti financijski sektor, utječući na industrije poput logistike i zdravstva. S napretkom u osiguravanju brzih i sigurnih transakcija, blockchain ekosustavi će vjerojatno doživjeti porast korisnika i skalabilnosti.

Iako izazovi ostaju, uspjeh AI-a u blockchainu sve više ukazuje na budućnost u kojoj AI preuzima vodeću ulogu. Samostalno donošenje odluka, izvršavanje trade-ova i interakcija s drugim AI botovima naglašavaju potencijal za potpuno autonomne blockchain sustave vođene umjetnom inteligencijom. Nadamo se da ste u današnjem blogu naučili nešto novo i korisno. Ako imate bilo kakvih pitanja ili prijedloga, uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Kako izbjeći neregulirane kripto platforme?

Kako neregulirane kripto mjenjačnice rastu?

Od lansiranja Bitcoina 2009. godine, svijet kriptovaluta doživio je nevjerojatan rast, dok su regulacije kaskale za tehnološkim napretkom, što je uobičajeno s novim tehnologijama. Ovo neregulirano okruženje omogućilo je inovacije, ali je također otvorilo prostor za prijevare uz legitimne projekte. Napredak blockchain tehnologije potaknuo je interes za nove financijske proizvode poput NFT-ova i DeFi platformi. Bez regulatornih prepreka, developeri su slobodno eksperimentirali i plasirali nove ideje na tržište. Mnogi maloprodajni investitori nisu u potpunosti razumjeli rizike, privučeni potencijalom brzih i velikih zarada. U međuvremenu, kriminalci poput prevaranata iskoristili su anonimnost blockchain tehnologije, pridonoseći rastu ekosustava. U ovom nereguliranom svijetu, brige oko manipulacije tržištem, zaštite ulagača i sigurnosti bile su u drugom planu, dok su neregulirane platforme privlačile trgovce nižim naknadama, anonimnim trgovanjem i jednostavnom registracijom. S druge strane, regulirane platforme zahtijevaju više administrativnog posla i često naplaćuju veće naknade zbog usklađenosti s propisima.

Zanimljivost: Krađe na kripto mjenjačnicama smanjile su se u 2023. godini, a ukradena sredstva pala su s 3,7 milijardi dolara u 2022. na 1,7 milijardi. Ipak, vrijednost tih krađa povećala se u 2024. zbog rasta cijena digitalne imovine.

Izvor: cointelegraph

Kako uočiti neregulirane kripto platforme?

Kako biste prepoznali neregulirane kripto platforme, obratite pažnju na ključne znakove upozorenja koji mogu ukazivati na to da je platforma neregulirana i potencijalno nesigurna:

  • Nedostatak licenci i regulacije: Jedan od najjasnijih pokazatelja nereguliranih platformi je nedostatak odgovarajućih licenci ili dozvola. Legitimne kripto platforme obično reguliraju financijske vlasti kako bi osigurale pridržavanje zakonskih standarda i zaštitu potrošača. Bez regulacije, rizik od prijevara značajno raste.
  • Loša ili nepostojeća korisnička podrška: Način na koji platforma upravlja korisničkom podrškom mnogo govori o njezinoj pouzdanosti. Ugledne platforme nude različite metode kontakta, poput live chata, e-pošte ili telefonske podrške. Ako platforma sporo odgovara ili podrška uopće ne postoji, to je loš znak.
  • Obećanja nerealno visokih povrata: Ako platforma obećava nevjerojatno visoke povrate u kratkom roku, vjerojatno je riječ o prevari. Prevaranti često privlače ljude ovakvim obećanjima, a zatim nestanu s novcem. Primjerice, PlusToken je projekt koji je obećavao investitorima povrate od 10–30%, ali je na kraju nestao.
  • Piramidalne sheme maskirane kao referalni programi: Piramidalne sheme ovise o stalnom priljevu novih korisnika, a kada taj priljev presuši, cijeli sustav se urušava, ostavljajući posljednje sudionike s velikim gubicima. Ruja Ignatova je pokrenula piramidalnu shemu OneCoin i prevarila žrtve za više od 4 milijarde dolara.
  • Izostanak KYC zahtjeva: Legitimne platforme zahtijevaju verifikaciju korisnika (KYC) kako bi spriječile prijevare. Ako platforma preskoči ovaj korak, vjerojatno nešto skriva. Osim toga, bez KYC-a, mnogo je teže povratiti sredstva ako nešto pođe po zlu.
  • Loše recenzije: Provjerite recenzije i povratne informacije korisnika na internetu. Platforme s lošim recenzijama ili brojnim pritužbama na forumima poput Reddita često imaju skrivene probleme. Ove recenzije mogu vam pružiti uvid u iskustva drugih korisnika i istaknuti moguće nedostatke platforme.

Izvor: cointelegraph

Kako procjeniti sigurnost kripto mjenjačnica?

Pri odabiru kripto platforme, sigurnost bi trebala biti prioritet. Evo ključnih sigurnosnih značajki na koje treba obratiti pozornost:

  • Dvofaktorska autentifikacija (2FA): Ova značajka dodaje dodatni sloj sigurnosti vašem računu. Ako platforma ne nudi 2FA ili ga je teško postaviti, to može biti znak rizika.
  • SSL enkripcija: SSL enkripcija štiti podatke koji se prenose između vašeg preglednika i platforme. Provjerite postoji li ikona lokota ili “https://” na početku web adrese.
  • “Hladni” novčanici (Cold storage): Pouzdane platforme većinu svojih sredstava čuvaju u hladnim novčanicima, koji su offline i manje podložni hakiranju. Možete kontaktirati korisničku podršku ili pročitati tehnički dokument platforme (white paper) kako biste saznali više o tome koristi li mjenjačnica cold storage.
  • Osiguranje i revizije: Nedostatak osiguranja i nezavisnih revizija je još jedan znak upozorenja. Pouzdane platforme često nude osiguranje protiv gubitaka i redovito ih revidiraju neovisne tvrtke kako bi se osigurala usklađenost sa sigurnosnim standardima.

Sigurnost je temelj svake platforme. Birajte mjenjačnice koje ulažu u zaštitu korisnika i transparentnost.

Izvor: cointelegraph

Kako izbjeći rizične kripto platforme?

Svijet kriptovaluta nudi uzbudljive prilike, ali rad na nereguliranim platformama nosi sa sobom značajne rizike. Informiranost, provjera ključnih sigurnosnih značajki i temeljita analiza (due diligence) ključni su koraci za izbjegavanje zamki u koje mnogi upadaju.

Prije nego što obavite transakciju na bilo kojoj platformi, provedite detaljno istraživanje. Koristite samo one kripto platforme kojima možete vjerovati i poduzmite korake kako biste svoju imovinu čuvali na sigurnom. Uz prave mjere opreza, možete sigurno navigirati svijetom kriptovaluta i uživati u njegovim prednostima bez straha od prijevara ili gubitaka. Nadamo se da ste uživali u ovom blogu, te da ste naučili nešto novo. Akoi mate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Tko je misteriozni tvorac Bitcoina?

Tko je Satoshi Nakamoto?

Satoshi Nakamoto ime je koje je postalo sinonim za revoluciju u svijetu digitalnih valuta, no njegov pravi identitet ostaje nepoznat. Prvi Bitcoin “izrudaren” je 3. siječnja 2009. godine od strane osobe ili grupe ljudi koja se krije iza ovog pseudonima. Osoba ili grupa koja stoji iza jednog od najznačajnijih tehnoloških izuma modernog doba, postala je poznata među entuzijastima kriptografije, računalnim znanstvenicima i hakerima još prije nego što je Bitcoin osvojio svijet.

Prije nego što je službeno predstavljen Bitcoin, Satoshi Nakamoto je već bio aktivan na online forumima i dopisivao se putem emaila s drugim developerima koristeći isto ime. Premda identitet osobe ili osoba iza pseudonima nikada nije potvrđen, postoji široko rasprostranjena sumnja da su upravo oni autori tih komunikacija.

Sve je započelo 31. listopada 2008. godine, kada je Nakamoto na jednoj kriptografskoj mailing listi objavio “white paper” pod nazivom Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System. U ovom dokumentu detaljno je predstavljen decentralizirani sustav koji koristi kriptografiju za sigurno provođenje transakcija. Satoshi je zamislio Bitcoin kao “čisto peer-to-peer verziju elektroničkog novca” koja omogućava plaćanja izravno između strana, bez posredovanja banaka ili drugih financijskih institucija.

Tko je zapravo Satoshi Nakamoto? To pitanje ostaje jedno od najvećih misterija našeg vremena, a njegov izum i dalje oblikuje svijet financija i tehnologije.

Izvor: cointelegraph

Zašto je napravljen Bitcoin?

Bitcoin je nastao kao odgovor na krizu modernog financijskog sustava, posebno na Veliku financijsku krizu iz 2008. godine, koja je razotkrila krhkost tradicionalnih bankarskih institucija i njihovu nesposobnost da spriječe kolaps. Satoshi Nakamoto je stvorio Bitcoin kako bi vratio financijsku kontrolu u ruke običnih ljudi, pružajući im priliku da sudjeluju u decentraliziranom financijskom sustavu koji nije pod nadzorom financijske elite. Osnovna ideja Bitcoina je decentralizacija. Kao open-source projekt, Bitcoin nije u vlasništvu nijedne osobe ili organizacije; njegov dizajn je javan i svatko može sudjelovati. Time je omogućena alternativa tradicionalnom sustavu, u kojem banke i posrednici dominiraju financijskim transakcijama. Umjesto toga, blockchain, decentralizirani digitalni registar, osigurava povjerenje i sigurnost u sustav. Prvi Bitcoin blok, poznat kao genesis blok, iskopan je 3. siječnja 2009. godine, čime je službeno pokrenut blockchain. U početku Bitcoin nije imao nikakvu monetarnu vrijednost, a rani rudari, koji su koristili svoje računala za rješavanje složenih matematičkih problema, radili su to iz znatiželje. Njihov zadatak nije bio samo rudarenje novih Bitcoina, već i provjera valjanosti transakcija, čime se osiguravalo da se svaki Bitcoin koristi ispravno i da se ne može potrošiti više puta. Prva stvarna ekonomska transakcija s Bitcoinom dogodila se 22. svibnja 2010. godine, kada je muškarac iz Floride zamijenio 10,000 BTC-a za dvije pizze, obilježivši taj dan kao “Bitcoin Pizza Day.” Tadašnja vrijednost Bitcoina bila je četiri BTC po centu, ali od tada je njegova vrijednost eksponencijalno narasla, simbolizirajući uspjeh ideje koja stoji iza ove kriptovalute.

Izvor: cointelegraph

Potencijalni identiteti Satoshija

Tri godine nakon što je objavio whitepaper Bitcoina i iskopao genesis blok, Satoshi Nakamoto povukao se iz svijeta kriptovaluta. Dana 23. travnja 2011. godine, Satoshi je u emailu drugom Bitcoin developeru napisao da se “posvetio drugim stvarima” te da je budućnost Bitcoina “u dobrim rukama.” Od tada, nikakva komunikacija nije zabilježena s prethodno poznatih Satoshijevih email adresa, čime je njegov identitet ostao jedna od najvećih enigmi u povijesti Bitcoina. Teorije o tome tko ili što stoji iza pseudonima Satoshi Nakamoto neprestano su izazivale kontroverze. Neki smatraju da je Satoshi pseudonim koji koristi grupa kriptografa, a ne pojedinac. Drugi nagađaju da bi Satoshi mogao biti Britanac, član Yakuze (kriminalne grupe) ili čak žena koja se predstavljala kao muškarac. Tijekom godina, nekoliko pojedinaca povezivano je s ovim misterioznim pseudonimom, no konačan odgovor o pravom identitetu tvorca Bitcoina i dalje izmiče, ostavljajući prostor za beskrajne spekulacije i teorije zavjere.

Izvor: cointelegraph

Dorian Nakamoto - Čovjek kojega se pogrešno smatra tvorcem Bitcoina

Godine 2014., novinarka Newsweeka Leah McGrath Goodman objavila je članak pod naslovom “The Face Behind Bitcoin,” pokušavajući otkriti identitet Satoshija Nakamota. Goodman je identificirala Doriana Prenticea Satoshija Nakamota, tada 64-godišnjeg stanovnika Templea u Kaliforniji, kao misterioznog tvorca Bitcoina. Svoje tvrdnje temeljila je na sličnostima između dvojice Nakamota, uključujući matematičke vještine, temperament, japansko podrijetlo i političke stavove. Prema Goodman, Dorian je radio na projektima računalnog inženjeringa i obrambenim projektima visoke tajnosti, što ga je činilo potencijalnim kandidatom.

Međutim, Dorian Nakamoto je kasnije odlučno opovrgnuo bilo kakvu povezanost s Bitcoinom. Tvrdio je da su njegove izjave pogrešno interpretirane te da je govorio o svom inženjerskom radu, a ne o Bitcoinu.

Članak u Newsweeku izazvao je žestoke rasprave o narušavanju Dorianove privatnosti, osobito nakon što je časopis objavio fotografiju njegova doma u Los Angelesu. Kripto zajednica, ogorčena takvim postupkom, skupila je više od 100 BTC kao znak podrške i zahvalnosti Dorianu za nepravednu pažnju koju je morao podnijeti. Dorian je kasnije snimio YouTube video u kojem zahvaljuje zajednici, izjavivši da će svoj Bitcoin račun čuvati “još mnogo, mnogo godina.” Iako je originalni video kasnije uklonjen, kopije i dalje kruže internetom, podsjećajući na ovu neobičnu epizodu u povijesti Bitcoina.

Nick Szabo: Vizionar iza Bit Golda i decentraliziranih valuta

Nick Szabo, istaknuti stručnjak za kriptovalute, često je bio na popisu osumnjičenih za identitet Satoshija Nakamota. U članku The New York Timesa iz 2015. godine, naslovljenom “Decoding the Enigma of Satoshi Nakamoto and the Birth of Bitcoin,” povučene su paralele između Szaba i misterioznog tvorca Bitcoina zbog sličnosti u njihovom pisanju, interesima i ključnim doprinosima razvoju decentraliziranih sustava. Szabo je računalni inženjer, kriptograf i pravni znanstvenik, poznat po svom pionirskom radu na konceptu pametnih ugovora (smart contracts), koji je predstavio 1996. godine u radu “Smart Contracts: Building Blocks for Digital Markets.” Također, 2008. godine Szabo je osmislio “Bit Gold,” decentralizirani oblik digitalne valute koji je poslužio kao preteča Bitcoinu. Uz to, bio je povezan s DigiCashom, ranim digitalnim sustavom plaćanja koji je koristio kriptografiju za osiguranje transakcija. Zanimljivo je da su i Satoshi Nakamoto i Szabo u svojim radovima spominjali ekonomista Carla Mengera, što je dodatno potaknulo spekulacije o njihovoj mogućoj povezanosti. Dominic Frisby, autor knjige Bitcoin: The Future of Money?, čak je tvrdio da su Szabo i Nakamoto jedna te ista osoba, temeljeći svoju hipotezu na temeljitoj analizi. Szabo, međutim, poriče sve tvrdnje da je on Satoshi, ostavljajući pitanje otvorenim i predmetom rasprave u kripto zajednici.

Izvor: cointelegraph

Hal Finney: Rani usvojitelj Bitcoina sa Satoshijem

Hal Finney bio je računalni znanstvenik, programer i entuzijast kriptografije još prije nego što je Bitcoin postao globalni fenomen. Preminuo je 2014. godine u dobi od 58 godina nakon petogodišnje borbe s amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS). Finney se smatra jednim od prvih i najvažnijih suradnika na projektu Bitcoina, radeći na ispravljanju pogrešaka i poboljšanju open-source koda. Uz to, bio je primatelj prve Bitcoin transakcije koju je 2009. poslao sam Satoshi Nakamoto. Zanimljivo je da je Finney bio susjed Doriana Satoshija Nakamota, što je novinar Forbesa, Andy Greenberg, smatrao intrigantnim, pa čak i sumnjivim. Greenberg je analizirao stil pisanja Hal Finneya i Satoshija Nakamota, uz pomoć stručnjaka za analizu tekstova. Sličnosti u njihovim stilovima dovele su do spekulacija da je Finney mogao biti Satoshijev pisac iz sjene ili čak da je koristio Doriana Nakamota kao “paravan” za skrivanje pravog identiteta. Međutim, Finney je odlučno opovrgnuo te tvrdnje. Prilikom susreta s Greenbergom, pokazao je emailove koje je razmjenjivao sa Satoshijem, kao i povijest svog Bitcoin novčanika, čime je potvrdio da nije bio tvorac Bitcoina. Analitičari su također zaključili da je stil pisanja u Satoshijevim emailovima poslanim Finneyju odgovarao drugim javno dostupnim Satoshijevim radovima, dodatno podržavajući Finneyjevu tvrdnju.

Zanimljivost: Hal Finney bio je ključni programer za Pretty Good Privacy (PGP), jedan od najpoznatijih programa za enkripciju digitalnih komunikacija. Njegov rad na PGP-u revolucionirao je email enkripciju i postavio temelje za privatnost, što je kasnije postalo ključna značajka Bitcoina.

Len Sassaman: Može li pionir kriptografije biti Satoshi?

Leonard “Len” Harris Sassaman bio je cijenjeni kriptograf i istaknuti član cypherpunk pokreta, posvećen poboljšanju privatnosti i sigurnosti u digitalnim komunikacijama. Njegov rad na tehnologijama za anonimnost, poput Mixmaster protokola za anonimno slanje emailova, odražava temeljna načela decentralizacije i sigurnosti koja su također osnova Bitcoina. Poput Bitcoin čvora, anonimni remaileri procesiraju poruke bez otkrivanja njihovog izvora, što je analogno pseudoanonimnom načinu na koji Bitcoin blockchain obrađuje transakcije. Osim tehničkih inovacija, Sassaman je bio povezan s nekim od ključnih figura u kriptografskom svijetu. Tijesno je surađivao s Adamom Backom, izvršnim direktorom Blockstreama, radio na PGP-u uz Hala Finneya i sudjelovao u projektima s Bramom Cohenom, tvorcem BitTorrenta. Zajedno s Cohenom razvio je projekt Pynchon Gate i suosnivao godišnju tehnološku konferenciju Codecon. Zanimljivo je da je Sassaman, iako Amerikanac, u svojoj komunikaciji koristio britanski engleski, što je također karakteristika Satoshija Nakamota. Ova jezična sličnost dodatno je potaknula nagađanja o mogućoj povezanosti. Sassamanov rad na akademskim istraživanjima, kao i njegov mentor David Chaum – često nazivan “ocem digitalnog novca” – pružaju još jedan sloj zanimljive poveznice između Sassamana i Satoshija. Njegova smrt 2011. godine, prijavljena kao samoubojstvo, poklopila se s trenutkom kada je Satoshi Nakamoto prestao s javnim djelovanjem. Ova vremenska podudarnost dala je povoda za spekulacije da je Sassaman možda bio Satoshi i da je njegova smrt bila njegov način zauvijek očuvanja anonimnosti. Bez obzira na to je li Sassaman bio Satoshi, njegov rad i vizija o privatnosti i inovaciji nastavljaju inspirirati blockchain zajednicu. Kako je Adam Back primijetio, misterij Satoshijeva identiteta možda nikada neće biti riješen – i možda je tako najbolje.

Izvor: cointelegraph

Adam Back: kriptografski pionir povezan s podrijetlom Bitcoina

Adam Back, pionir u kriptografiji, bio je prva osoba koja je komunicirala sa Satoshijem Nakamotom, a njegova tehnološka postignuća imaju duboke veze s podrijetlom Bitcoina. Backov put u svijetu kriptovaluta započeo je razvojem HashCasha, sustava proof-of-work osmišljenog za sprječavanje neželjene pošte i DDoS napada. Ovaj inovativni sustav postao je temeljni dio procesa rudarenja Bitcoina, jer ga je Satoshi integrirao u arhitekturu mreže. Back je također sudjelovao u razvoju nekoliko implementacija OpenPGP-a i imao bliske veze s drugim kriptografima kroz mrežu povjerenja PGP-a (PGP web of trust). Na temelju vlastitog iskustva, Back je nagađao da je Satoshi mogao biti programer anonimnih remailera, budući da su ti stručnjaci često koristili pseudonime kako bi sudjelovali u raspravama o kriptografiji. Iako su njegove inovacije i doprinosi tehnologijama ključnima za Bitcoin neupitni, Back dosljedno negira tvrdnje da je on Satoshi Nakamoto. Vjeruje da će pravi identitet tvorca Bitcoina vjerojatno zauvijek ostati tajna.

Zanimljivost: Wei Dai, tvorac koncepta b-money – decentralizirane digitalne valute – također je bio predmet spekulacija o identitetu Satoshija Nakamota. Dai je uveo mnoge ideje koje su kasnije uključene u Bitcoin, a njegovo je djelo čak citirano u originalnom Bitcoin whitepaperu.

Peter Todd: Bitcoin Developer i HBO-ova kontroverza o Satoshiju Nakamotu

Peter Todd, rođen 1984. godine, svoj je put započeo studijem likovnih umjetnosti prije nego što se usmjerio prema kriptografiji i decentraliziranim sustavima, gdje je dao značajan doprinos sigurnosnim i privatnim protokolima Bitcoina. Kao softverski inženjer, Todd je od 2012. aktivno sudjelovao u razvoju Bitcoinovog osnovnog koda, posebice kroz projekte poput OpenTimestamps, standarda za vremensko označavanje na blockchainu. Uz svoju ulogu Bitcoin Core Developera u Coinkiteu od 2014. i savjetničke pozicije u Verisartu od 2015., Todd ima bogato iskustvo u industriji. Radio je kao Linux podrška, dizajner elektronike, a obnašao je i ključne uloge u projektima poput Mastercoina i Dark Walleta, zalažući se za jačanje privatnosti i decentralizacije u svijetu digitalnih valuta. HBO-ov dokumentarac o Satoshiju Nakamotu izazvao je kontroverzu upirući prstom u Todda kao potencijalnog tvorca Bitcoina. Tijekom filma, producent Hoback suočava Todda s dokazima, na što on ironično odgovara: “Pa da, ja sam Satoshi Nakamoto.” Unatoč tome, Todd je više puta negirao te tvrdnje, kako prije tako i nakon premijere filma. Na društvenim mrežama izrazio je sumnju u zaključke dokumentarca, tvrdeći da nije Satoshi. Zaključci filma ostaju spekulativni, a identitet stvarnog tvorca Bitcoina i dalje je neriješena zagonetka.

Izvor: cointelegraph

Budućnost Bitcoina i identitet Satoshija

Bitcoin je od svog nastanka prošao kroz burnu povijest, obilježenu i skandalima. Prvobitno dizajniran kao decentralizirana i bezgranična alternativa fiducijarnoj valuti, Bitcoin je s vremenom postao donekle centraliziran. Velike banke i financijske institucije počele su otvarati kripto-trgovinske odjele i usluge za čuvanje kriptovaluta, što neki smatraju “kompromisom” koji odstupa od Satoshijeve originalne vizije revolucionarne platforme koja bi izbjegavala financijske institucije. S porastom broja Bitcoin “kitova” (velikih investitora koji posjeduju najveći dio Bitcoina), smatra se da je kriptovaluta ponovno dospjela pod kontrolu elite. Ovi veliki investitori utječu na cijenu Bitcoina na tržištima i imaju sredstva za izgradnju rudarskih farmi, zbog čega postaje sve teže rudarenje, s obzirom na to da matematički problemi postaju složeniji. Ipak, Bitcoin je otvorio put za stvaranje više od 11.000 različitih kriptovaluta i nastavlja rasti u vrijednosti. Iako HBO-ov dokumentarac potiče dodatne spekulacije o Satoshiju, bez konkretnih dokaza, pravi identitet tvorca Bitcoina i dalje ostaje misterij. Mnogi smatraju da bi tako i trebalo ostati. Satoshijeva anonimnost temeljna je za decentralizirani sustav Bitcoina, osiguravajući da nijedna osoba ne drži utjecaj nad njegovom budućnošću. Kako Bitcoin nastavlja evoluirati, njegova prava vrijednost leži ne u tome tko ga je stvorio, već u tome kako je oblikovao globalne financije i tehnologiju. Ako budu postignuti pravi tehnološki pomaci, postoji velika mogućnost da će Bitcoin biti prihvaćen u svakodnevnim transakcijama. Mnoge organizacije vjeruju da bi Bitcoin mogao postati “valuta po izboru” u globalnoj trgovinskoj sceni. No, kako bi Bitcoin bio održiv, njegova blockchain tehnologija također mora evoluirati i biti u stanju obraditi veći broj transakcija u kraćem vremenskom razdoblju. Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Inter-Blockchain Communication Protocol (IBC)

Što je IBC protokol?

IBC je otvoreni protokol dizajniran za olakšavanje prijenosa poruka između zasebnih distribuiranih knjiga (eng. distributed ledgers), odnosno blockchainova. Inter-Blockchain Communication (IBC) protokol olakšava dijeljenje podataka i komunikaciju između različitih blockchainova ili “zona.” To je digitalna veza između nekoliko blockchain mreža koja omogućuje sigurno dijeljenje informacija, razmjenu imovine i interakciju. IBC čini raznolike lance kompatibilnima omogućujući komunikaciju bez potrebe za trećom stranom. IBC protokol stvorila je i uvela Cosmos mreža 2019. godine kako bi riješila problem izoliranih blockchainova, omogućujući im sigurnu razmjenu imovine i podataka te promicanje pristupačnijeg i skalabilnijeg blockchain ekosustava. Nadalje, Interchain Foundation (ICF) je uspostavio Interchain Standards (ICS) za specificiranje potrebnih funkcija za IBC protokol unutar Cosmos ekosustava. IBC pruža vrijedno rješenje za uobičajeni problem komunikacije između različitih blockchainova.

Izvor: cointelegraph

Glavne značajke IBC protokola

IBC protokol omogućuje sigurnu i povjerljivu komunikaciju između međusobno povezanih blockchainova putem namjenskih kanala i modula pametnih ugovora. Jedan značajan aspekt IBC protokola je njegovo omogućavanje interoperabilnosti među blockchainovima bez potrebe za direktnom komunikacijom među njima. Blockchainovi mogu komunicirati besprijekorno slanjem informacijskih paketa kroz posebne kanale koji koriste module pametnih ugovora opremljene light clientom za provjeru legitimnosti primljenog stanja. Ovo omogućuje blockchainovima, bez obzira na njihove protokole ili mehanizme konsenzusa, prijenos vrijednosti ili podataka bez ikakvih poteškoća. IBC je bez potrebe povjerenja i bez dopuštenja, što znači da svatko može djelovati kao prijenosnik. Blockchainovi uključeni u komunikaciju ne moraju vjerovati stranama koje prenose informacije. Ovakva postavka je ključna za postizanje suvereniteta blockchaina bez izoliranja istih, što je glavni cilj Cosmos ekosustava. Kroz integraciju modula pametnih ugovora s verifikacijom light clienta, IBC osigurava da su informacije razmijenjene između blockchainova valjane bez potrebe za direktnom komunikacijom. Ovo eliminira potrebu za slijepim povjerenjem među stranama i poboljšava ukupnu sigurnost ekosustava. Korištenjem kriptografskih i konsenzusnih mehanizama, kao što je Tendermint, IBC osigurava sigurnost i integritet međulančanih transakcija. IBC protokol osigurava sigurnost i valjanost putem kriptografskih tehnika i konsenzusnih algoritama svojstvenih svakom sudjelujućem blockchainu. Privatnost podataka i integritet se održavaju tijekom prijenosa.

Izvor: cointelegraph

Kako funkcionira IBC protokol?

IBC protokol revolucionira način komunikacije različitih blockchainova, nudeći besprijekoran prijenos podataka između njih. IBC protokol radi na dva sloja: TAO sloj, koji predstavlja transport, autentifikaciju i redoslijed (ordering); i APP sloj, što je skraćenica za aplikaciju. TAO sloj postavlja sigurne veze i provjerava podatke između blockchainova, djelujući kao temelj. Na temelju toga, APP sloj određuje kako se podaci pakiraju i razumiju različiti blockchainovi. U Interchain Standardu, klijent osigurava provjeru podataka bez povjerenja, dok relayer olakšava prijenos informacija između blockchainova. Zajedno, oni stvaraju robustan okvir gdje standard postavlja osnovne protokole, klijent osigurava integritet podataka, a relayer upravlja stvarnim procesom prijenosa, omogućujući besprijekornu komunikaciju između različitih blockchainova. Ukratko, IBC se oslanja na tri ključne komponente: čvorišta, paketne transakcije i pametne ugovore. Čvorišta djeluju kao centralni usmjerivači i pojedinačni blockchainovi. Čvorišta olakšavaju prijenos transakcija i podataka između zona, omogućujući međulančanu komunikaciju. Paketne transakcije su jedinice podataka koje se prenose između blockchainova. Ovi paketi sadrže podatke o pošiljatelju, primatelju i transakciji, omogućujući učinkovitu komunikaciju između mreža. Pametni ugovori igraju ključnu ulogu u radu IBC-a. Svaki blockchain uključen u komunikaciju implementira IBC/TAO module koji se sastoje od pametnih ugovora. Ovi moduli olakšavaju uredan prijenos podatkovnih paketa između blockchainova. Proces prijenosa podataka putem IBC protokola je jednostavan: kada korisnik inicira međulančanu transakciju, paket putuje iz izvorne zone do čvorišta, koje ga zatim prenosi do odredišne zone. Nakon obrade transakcije, odredišni blockchain slijedi isti put natrag kako bi dostavio odgovor. TAO sloj upravlja infrastrukturom i sigurnosnim aspektima prijenosa podatkovnih paketa između zona, dok APP sloj određuje kako se podatci pakiraju i razumiju blockchainovi koji šalju i primaju.

Izvor: cointelegraph

Budućnost IBC protokola

IBC ima ogroman potencijal stvoriti povezanije kripto okruženje smanjenjem ulaznih barijera i stvaranjem mogućnosti za suradnju. Omogućavajući besprijekornu komunikaciju između raznovrsnih blockchainova, te otvara novu eru interoperabilnosti. Ovo ima dalekosežne implikacije: složene DApp aplikacije, inovativni financijski proizvodi i uspješni ekosustavi postaju mogući kroz slobodan protok imovine i podataka preko lanaca. Korisnici mogu komunicirati s više mreža bez žrtvovanja sigurnosti ili nagrada, a ovime se svakako olakšava korisničko iskustvo što je vjerojatno najbitnija karika cijelog protokola. Bez ove interoperabilnosti, korisnici često moraju birati između jednostavne zamjene tokena ili izravnog sudjelovanja u blockchain mreži. IBC protokol uklanja ovu dilemu, omogućujući korisnicima da komuniciraju s više mreža bez žrtvovanja sigurnosti ili potencijalnih nagrada. Međutim, ostvarenje punog potencijala IBC-a ovisi o prevladavanju tehničkih izazova i uspostavljanju okvira upravljanja. Da bi se stvorila budućnost u kojoj IBC uistinu podržava integrirani kripto ekosustav, ključna je suradnja i standardizacija među blockchain projektima.

 

Izvor: cointelegraph

Zaključak

IBC protokol predstavlja značajan korak naprijed u razvoju blockchain tehnologije, omogućujući sigurnu i povjerljivu komunikaciju između različitih blockchainova. Njegova interoperabilnost olakšava dijeljenje podataka i imovine, čineći blockchain ekosustav pristupačnijim i skalabilnijim. Integracija IBC-a omogućuje razvoj složenih DApp aplikacija i inovativnih financijskih proizvoda, dok korisnicima pruža mogućnost interakcije s više mreža bez kompromisa po pitanju sigurnosti. Iako postoje tehnički izazovi i potreba za standardizacijom, budućnost IBC protokola obećava integriraniji i kolaborativniji kripto svijet. Uz kontinuirani razvoj i suradnju, IBC bi mogao postati temelj sveobuhvatnog i povezanog blockchain ekosustava. Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga, a ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Ripple pokreće svoj stablecoin

Što je Ripple-ov stablecoin projekat?

Stablecoin od Ripple-a, koji još uvijek nema službeno ime, ima za cilj biti digitalna imovina vezana uz američki dolar. Ripple – poznat igrač u prostoru blockchain tehnologije i prekograničnih peer-to-peer plaćanja — najavio je svoj ulazak na tržište stablecoina početkom 2024. godine. Ova inicijativa mogla bi značajno utjecati na tvrtku, ali i cijelu kripto industriju. Najava je posebno značajna s obzirom na porast institucionalnog interesa za kriptovalute i digitalnu imovinu. Vrijednost stablecoina, kako Ripple navodi, bit će izravno vezana uz američki dolar, nudeći stabilnost i predvidljivost u usporedbi s često nestabilnim tržištem kriptovaluta. Vijesti o stablecoinu pojavile su se početkom 2024. godine, nakon glasina o mogućnosti pokretanja stablecoina. Službena najava istaknula je Ripple-ovu namjeru da stvori visokokvalitetnu, pouzdanu alternativu postojećim stablecoinima kao što su Tether (USDT) i USD Coin (USDC). Ovi igrači suočavali su se s kritikama vezanim uz transparentnost i prirodu njihovih rezervi koje podupiru njihovu vrijednost, tako su se već javljale brojne alternative, no međutim ni jedna nije uspjela dosegnuti popularnosti koju imaju Tether i Circle.

Izvor: cointelegraph

Pokriće Ripple stablecoina

Ripple se obvezuje poduprijeti svoj stablecoin kombinacijom visoko pouzdanih sredstava, ciljajući na stabilnost i povjerenje kroz transparentnost i kvalitetno pokriće, što bi moglo privući institucionalnu podršku. Ripple je odlučio poduprijeti svoj stablecoin kombinacijom ekvivalenata gotovine, uključujući:

  • Depoziti u američkim dolarima: Držani u osiguranim bankovnim računima, nude trenutačnu likvidnost i minimiziraju rizik.
  • Kratkoročne američke državne obveznice: Ovo su vrlo sigurne državne obveznice s niskom volatilnošću, koje osiguravaju stabilnost vrijednosti stablecoina.
  • Ostali ekvivalenti gotovine: Ova kategorija može uključivati visokokvalitetne komercijalne papire ili instrumente tržišta novca, nudeći dodatnu likvidnost uz održavanje niskog rizika.

Izvor: cointelegraph

Ripple ovime želi izgraditi povjerenje u svoj stablecoin fokusirajući se na visokokvalitetna sredstva. Planirani su redoviti revizijski pregledi od strane ugledne računovodstvene tvrtke, s mjesečnim izvješćima koja će biti javno dostupna. Ova razina transparentnosti ima za cilj adresirati zabrinutosti koje muče neke postojeće stablecoine. Sredstva koja će podupirati Rippleov stablecoin smatraju se vrlo pouzdanima. Depoziti u američkim dolarima nude trenutačan pristup gotovini, dok kratkoročne američke državne obveznice imaju minimalan rizik od neplaćanja zbog državne potpore. Ostali ekvivalenti gotovine također će biti odabrani, s prioritetom na stabilnosti, što je ključna značajka za široko prihvaćanje. Još uvijek nema službene najave o specifičnoj institucionalnoj podršci za stablecoin. Međutim, Rippleova postojeća mreža partnerstava s financijskim institucijama poput Santander i Standard Chartered može biti korisna za njihove planove širenja. Dodatno, fokus na transparentnosti i visokokvalitetnim sredstvima za pokriće može privući institucionalnu podršku. Stablecoin još nije lansiran, no čini se da je tržište stablecoina zrelo za konkurenciju, s obzirom na financijske rezultate Tethera u 2023. godini, kada je ostvario 6,2 milijarde dolara godišnjeg neto prihoda, što ukazuje na značajan potencijal za projekte stablecoina s institucionalnom podrškom.

Izvor: cointelegraph

Kako Riple-ov stablecoin može utjecati na njihovo poslovanje?

Osnovno poslovanje Ripple-a vrti se oko olakšavanja prekograničnih plaćanja. Stablecoin predstavlja jedinstvenu priliku za širenje na globalnoj razini. Neke potencijalne strategije uključuju:

  • Integracija s xRapid-om: Ripple-ovo rješenje za likvidnost na zahtjev, xRapid, moglo bi koristiti stablecoin za brže i isplativije poravnanje prekograničnih transakcija. Financijske institucije koje koriste xRapid mogle bi imati koristi od stabilnosti i transparentnosti stablecoina.
  • Partnerstvo s mjenjačnicama: Integracija stablecoina s glavnim kripto mjenjačnicama mogla bi povećati njegovu dostupnost i likvidnost. To bi omogućilo lakše trgovanje i širu prihvaćenost među individualnim korisnicima.
  • Izgradnja DeFi ekosustava: Ripple bi mogao istražiti izgradnju decentraliziranog financijskog (DeFi) ekosustava oko stablecoina. To bi moglo uključivati stvaranje aplikacija za posudbu, zajmove i druge financijske usluge, sve denominirane u stablecoinu, čime bi se dodatno povećala njegova korisnost i doseg na tržištu.

Izvor: cointelegraph

Regulatorne implikacije vezane uz stablecoin

Regulatorni okvir stablecoina još uvijek se razvija na globalnoj razini. Međutim, ključne države poput SAD-a i država Europske unije aktivno razvijaju okvire za adresiranje potencijalnih rizika povezanih s ovim digitalnim sredstvima. Razumijevanje ovih regulacija ključno je za uspjeh Ripple-ovog stablecoin projekta. Europska unija i MiCA Regulativa tržišta kripto-imovine EU-a jedan je od najopsežnijih okvira za regulaciju kripto-imovine, uključujući stablecoine. MiCA klasificira stablecoine kao “tokene elektroničkog novca” i zahtijeva od izdavatelja da budu ovlašteni i nadzirani od strane nacionalnih nadležnih tijela. To osigurava usklađenost s regulativama protiv pranja novca (AML) i borbe protiv financiranja terorizma (CFT). Ako se lansira u EU, Ripple-ov stablecoin morat će biti u skladu s MiCA-inim zahtjevima. To uključuje dobivanje ovlaštenja kao institucija elektroničkog novca, održavanje adekvatnih rezervi i pridržavanje strogih pravila o kapitalnoj adekvatnosti. Iako to dodaje složenost, također pruža jasan put za legitimno poslovanje stablecoina unutar EU-a.

Regulativa stablecoina u SAD-u

Za razliku od centraliziranog pristupa EU-a, SAD se oslanja na mrežu regulativa različitih agencija, uključujući Komisiju za vrijednosne papire i burzu (SEC) i (CFTC). SEC se fokusira na to kvalificiraju li se određeni stablecoini kao vrijednosni papiri, potencijalno ih podvrgavajući saveznim zakonima o vrijednosnim papirima. Ripple-ov trenutni pravni proces sa SEC-om u vezi s klasifikacijom XRP-a kao vrijednosnog papira naglašava neizvjesnosti oko regulacije stablecoina u zemlji. Ipak, postoje znakovi napretka. Predsjednička radna skupina za financijska tržišta izdala je izvješće u studenom 2023. godine preporučujući pristup regulaciji stablecoina temeljem rizika. To sugerira potencijal za jasnije regulatorne smjernice u budućnosti. Ripple-ov fokus na transparentnost i visokokvalitetna osnovna sredstva mogla bi pomoći u pozicioniranju stablecoina unutar regulatornih okvira poput MiCA-e. Redovite revizije i pridržavanje AML/CFT regulative također mogu dodatno ojačati njihovu poziciju. Međutim, navigacija kroz neizvjesnosti u SAD-u zahtijevat će strpljiviji pristup od strane Ripple-a. Projekt Ripple-ovog stablecoina značajan je razvoj s potencijalom da poremeti postojeće tržište. Ripple cilja na izgradnju pouzdane alternative fokusirajući se na visokokvalitetna sredstva za pokriće i transparentnost. Iskorištavanjem svog osnovnog poslovanja i postojeće mreže, Ripple ima potencijal značajno proširiti prisutnost stablecoina diljem svijeta.

Izvor: cointelegraph

Zaključak

Ripple-ov ulazak u stablecoin tržište predstavlja značajan korak naprijed za kompaniju, koristeći njihovu ekspertizu u prekograničnim plaćanjima i transparentnosti. Stablecoin podržan visoko kvalitetnim sredstvima može povećati povjerenje i privući institucionalnu podršku, dok istovremeno nudi stabilnost korisnicima. Iako će regulacijski okviri poput MiCA-e u EU pružiti jasne smjernice, navigacija kroz kompleksan regulatorni okvir u SAD-u bit će ključan za globalni uspjeh projekta. Ripple-ova predanost transparentnosti i usklađenosti s propisima postavlja temelj za stabilan i pouzdan stablecoin koji može igrati značajnu ulogu na svjetskom tržištu kriptovaluta. Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga, ukoliko imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram). 

Utjecaj federalnih rezervi na tržišta

Kamatne stope i kriptovalute

Promjene kamatnih stopa utječu na cijene kriptovaluta kroz promjene u ponašanju investitora i tržišnu dinamiku. Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država, poznate kao FED, djeluju kao središnja banka SAD-a. Jedna od ključnih odgovornosti FED-a je upravljanje kamatnim stopama, koje suštinski kontroliraju troškove zaduživanja novca. Niže kamatne stope čine zaduživanje jeftinijim, povećavaju ekonomsku likvidnost i potiču potrošnju i ulaganja. Suprotno tome, povećanje kamatnih stopa obeshrabruje zaduživanje, smanjuje protok novca u ekonomiji i usporava gospodarstvo, s ciljem obuzdavanja inflacije. Cijene imovine, uključujući dionice, obveznice, pa čak i kriptovalute, obično reagiraju obrnuto na kamatne stope. Kamatna stopa može se vizualizirati kao zajednički faktor koji se koristi za određivanje cijene imovine. Ako taj faktor raste, većina imovine pada u cijeni i obratno. Stoga, visoko volatilna imovina poput kriptovaluta prati i tradicionalna tržišta (nekretnine, dionice…). Što se tiče ponašanja investitora, kada su stope niske, banke nude niže kamate na štednju. Kao rezultat toga, investitori traže druge vrste imovine poput kriptovaluta kako bi ostvarili veće prinose. Ova povećana potražnja može podići cijene kriptovaluta. S druge strane, rastuće kamatne stope čine sigurnu imovinu poput štednih računa i obveznica privlačnijom, te time odvlače ulaganja u kriptovalute i potencijalno dovode do pada cijena. Utjecaj kamatnih stopa osobito je izražen kod rizične imovine. To je vidljivo iz povijesnih kretanja cijena unutar tržišta kriptovaluta. Kako cijene kriptovaluta padaju, likvidnost napušta decentralizirane financijske (DeFi) protokole, a ekosustavi blockchaina počinju izgledati prazno, bez puno korisnika ili transakcija, i sve se ovo nastavlja dok su kamatne stope visoke.

Izvor: cointelegraph

Povijesna korelacija između cijena i kamatnih stopa

Iako veza između kamatnih stopa i cijena kriptovaluta nije uvijek izravna, povijesni trendovi jasno pokazuju utjecaj kamatnih stopa na dinamiku cijena Bitcoina, što se dalje prelijeva na šire tržište kriptovaluta, NFT-ova i DeFi protokola. Bitcoin (BTC), najveća kriptovaluta prema tržišnoj kapitalizaciji, ima složen odnos s odlukama Federalnih rezervi o kamatnim stopama. Dok korelacija nije uvijek savršena, povijesni trendovi pružaju donekle vidljivu korelaciju. Ako se vratimo u 2018. godinu, kada je tadašnja predsjednica FED-a, Janet Yellen, započela niz povećanja kamatnih stopa s ciljem suzbijanja inflacijskih pritisaka, vidjet ćemo da se ovo razdoblje poklopilo s dramatičnim padom cijene Bitcoina. Od vrhunca od gotovo 20,000 dolara u prosincu 2017. godine, Bitcoin je pao na oko 3,200 dolara do prosinca 2018. godine, što je pad od preko 80%. Kako je cijena Bitcoina padala, tako je padalo i cijelo kripto tržište. Iako su i drugi čimbenici, poput hakiranja mjenjačnica i regulatorne nesigurnosti, igrali ulogu, rastuće kamatne stope zasigurno su bile glavni razlog ovog bear marketa. Ako pak odemo do 2021. godine, kada je Bitcoin, potaknut niskim kamatnim stopama Fed-a tijekom pandemije, dosegnuo rekordnih preko 69,000 dolara u studenom 2021. godine. Međutim, promjena stava Fed-a oko kamatnih stopa i šire monetarne politike započela je krajem 2021. godine. Sa zabrinutostima oko inflacije, Fed je signalizirao svoju namjeru da poveća kamatne stope i smanji likvidnost u gospodarstvu. Ovaj zaokret doveo je do značajne korekcije na tržištu kriptovaluta u narednim mjesecima. Do lipnja 2022. godine, Bitcoin je izgubio preko 70% svoje vrijednosti, te ponovno pao ispod 20,000 dolara.

Izvor: cointelegraph

Gornji grafikon prikazuje kretanje cijena Bitcoina zajedno s kamatnom stopom FED-a od 1. siječnja 2015. do 28. veljače 2021. Federalna kamatna stopa je kamatna stopa koju banke međusobno naplaćuju za zajmove svojih viškova rezervi koje drže u Federalnim rezervama.

Zašto rastuće kamatne stope utječu na kripto tržište?

Rastuće kamatne stope obično prigušuju kripto tržište povećanog oportunitetnog troška i pojačanih maržnih poziva, što dovodi do pada cijena i vrlo često bankrota.

Smanjen želja investitora za rizikom

Kao što je ranije spomenuto, rastuće kamatne stope čine sigurne investicije poput obveznica privlačnijima. Ulagači koji traže veće prinose mogu biti manje skloni ulagati u volatilne kriptovalute kada mogu ostvariti zajamčeni povrat na niskorizičnu obveznicu s AAA kreditnim rejtingom. Obveznice s AAA kreditnim rejtingom su vrijednosni papiri koje izdaju vlade s najvišim kreditnim ocjenama, nudeći pouzdan prihod s minimalnim rizikom od neispunjavanja obveza. Ova promjena u sentimentu investitora može dovesti do smanjenja potražnje za kriptovalutama, čime se snižavaju njihove cijene.

Povećani oportunitetni trošak

Kada kamatne stope rastu, potencijalni prinosi od držanja gotovine ili drugih imovina koje donose kamate postaju privlačniji. To povećava oportunitetni trošak držanja rizičnijih imovina poput dionica i kriptovaluta.

Maržni pozivi

Kripto tržište preplavljeno je leverage-om, gdje investitori posuđuju novac kako bi povećali svoje potencijalne dobitke. Međutim, rastuće kamatne stope čine te zajmove skupljima. U slučaju pada tržišta, investitori se mogu suočiti s maržnim pozivima, prisiljavajući ih da prodaju svoje kripto imovine kako bi podmirili svoje obveze. Ovo prisilno prodavanje može dodatno pogoršati pad cijena. Sve ovo prije ili kasnije uzrokovalo je nekoliko bankrota, poput Celsiusa i FTX-a, tijekom 2022. godine.

Izvor: cointelegraph

Protuargumenti oko utjecaja kamatnih stopa Fed-a na kriptovalute

Kratkoročne fluktuacije u politici FED-a možda imaju manji utjecaj na dugoročne ulagače u kriptovalute, budući da oni vjeruju u dugoročni potencijal kriptovaluta i spremni su izdržati razdoblja volatilnosti. Dodatno, potezi FED-a koji bi mogli destabilizirati tradicionalni financijski sustav mogli bi potaknuti nepovjerenje u fiat valute. To bi dugoročno moglo koristiti kriptovalutama, jer ih neki vide kao alternativu državnom novcu. Nadalje, određene kriptovalute još uvijek bi mogle biti smatrane zaštitom od inflacije ako povećanje kamatnih stopa prati uporno visoka inflacija. Ovo je osobito točno za kriptovalute s ograničenom ponudom, što može povećati njihovu privlačnost u inflacijskom okruženju. Ovi čimbenici dodaju složenost, sugerirajući da, iako povećanje kamatnih stopa Federalnih rezervi može negativno utjecati na kriptovalute, dugoročni odnos nije sasvim jasan. Bez obzira na to, odluke FED-a o kamatnim stopama će nedvojbeno i dalje igrati značajnu ulogu u budućnosti kripto tržišta. Dok se čini da je kratkoročni utjecaj negativan, stabilnije kamatno okruženje moglo bi potaknuti dugoročni rast industrije. Samo će vrijeme pokazati kako će se složen odnos između FED-a i kripto tržišta razvijati, no razumijevanje tog odnosa ključno je za svakoga tko razmišlja o ulasku u svijet kriptovaluta.

Izvor: cointelegraph

Zaključak

Rastuće kamatne stope Fed-a imaju značajan utjecaj na kripto tržište, smanjujući apetit investitora za rizikom, povećavajući oportunitetne troškove i pojačavajući maržne pozive, što dovodi do pada cijena i bankrota. Povijesni trendovi, poput događaja iz 2018. i 2021. godine, jasno pokazuju kako odluke o kamatnim stopama mogu oblikovati dinamiku cijena kriptovaluta. Iako kratkoročne promjene kamatnih stopa negativno utječu na kriptovalute, dugoročni ulagači često vjeruju u njihov potencijal i spremni su izdržati volatilnost. Potezi Fed-a koji potkopavaju povjerenje u fiat valute također mogu dugoročno koristiti kriptovalutama. Osim toga, neke kriptovalute mogu biti smatrane zaštitom od inflacije, osobito u uvjetima visoke inflacije i ograničene ponude. Stoga, iako kamatne stope Fed-a igraju ključnu ulogu u kratkoročnom kretanju cijena kriptovaluta, dugoročni učinci ostaju složeni i nejasni. Razumijevanje ovog odnosa ključno je za svakoga tko razmišlja o ulaganju u kriptovalute. Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga, te da ste naučili nešto novo, ako imate bilo kakva pitanje ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).