Što je Nakamoto koeficijent?

Mjera dezentraliziranosti blockchaina

Decentralizacija označava raspodjelu kontrole i donošenja odluka unutar mreže, umjesto koncentracije moći u rukama jednog centralnog autoriteta. Za razliku od centraliziranih sustava, gdje jedna organizacija ili pojedinac upravlja svime, decentralizirane blockchain mreže raspoređuju podatke među brojnim sudionicima (čvorovima). Svaki čvor posjeduje kopiju knjige transakcija, čime se osigurava transparentnost i smanjuje rizik od manipulacije ili sistemskog kvara.

U svijetu blockchaina, decentralizirana mreža donosi niz ključnih prednosti:

Sigurnost: Uklanjanjem centralne točke napada, mreža postaje otpornija na zlonamjerne pokušaje kompromitacije.
Transparentnost: Sve transakcije bilježe se na javnoj knjizi dostupnoj svim sudionicima, čime se jača povjerenje u sustav.
Otpornost na kvarove: Čak i ako neki čvorovi zakažu, mreža ostaje funkcionalna zahvaljujući distribuiranoj strukturi.

Međutim, decentralizacija nije statično stanje – to je kontinuiran spektar koji se mijenja s rastom mreže, promjenama u upravljačkoj strukturi i razvojem konsenzus mehanizama. I da, postoji način da se izmjeri razina decentralizacije. Zove se Nakamoto koeficijent.

Izvor: cointelegraph

Što je Nakamoto koeficijent?

Nakamoto koeficijent je mjera kojom se kvantificira razina decentraliziranosti blockchain mreže. Predstavlja najmanji broj neovisnih entiteta — poput validatora, rudara ili operatera čvorova — koji bi morali surađivati kako bi mogli ometati ili ugroziti normalno funkcioniranje mreže.

Ovaj je koncept 2017. godine predstavio bivši tehnički direktor Coinbasea, Balaji Srinivasan, a ime je dobio po tvorcu Bitcoina – Satoshiju Nakamotu.

Što je Nakamoto koeficijent viši, to je mreža decentraliziranija i sigurnija. U takvim sustavima kontrola je ravnomjernije raspoređena među većim brojem sudionika, što otežava bilo kojoj maloj grupi da manipulira mrežom ili je napadne. S druge strane, niži Nakamoto koeficijent znači da manji broj entiteta ima veći utjecaj, što povećava rizik centralizacije i ranjivosti mreže.

Primjerice, blockchain s Nakamoto koeficijentom 1 bio bi izrazito centraliziran – dovoljna bi bila jedna organizacija da preuzme kontrolu nad mrežom. Nasuprot tome, mreža s koeficijentom 10 zahtijevala bi udruživanje barem deset neovisnih entiteta kako bi se mogla narušiti njezina sigurnost, što ukazuje na viši stupanj decentralizacije.

Izvor: cointelegraph

Kako se računa Nakamoto koeficijent?

Izračun Nakamoto koeficijenta uključuje nekoliko ključnih koraka:

Identifikacija ključnih entiteta: Prvo je potrebno utvrditi glavne aktere u mreži – to mogu biti rudarski bazeni (mining pools), validatori, operateri čvorova ili dioničari. Riječ je o entitetima koji igraju važnu ulogu u funkcioniranju i sigurnosti mreže.
Procjena razine kontrole: Sljedeći korak je analiza koliku kontrolu svaki od tih entiteta ima nad mrežom. Na primjer, u blockchainima temeljenima na dokazima o radu (Proof-of-Work, PoW) poput Bitcoina, to podrazumijeva ispitivanje raspodjele računalne snage (hashrate) među rudarskim bazenima. U sustavima temeljenima na dokazima o udjelu (Proof-of-Stake, PoS), analizira se raspodjela udjela među validatorima.
Zbrajanje do praga od 51%: Nakon što se ocijeni utjecaj pojedinih entiteta, oni se rangiraju od najutjecajnijih prema manje utjecajnima. Zatim se njihovi postotci kumulativno zbrajaju dok ukupni iznos ne premaši 51%. Broj entiteta potreban za prelazak tog praga predstavlja Nakamoto koeficijent.

Primjerice, zamislimo PoW blockchain sa sljedećom raspodjelom hashratea među rudarskim bazenima:

Bazen A: 25%
Bazen B: 20%
Bazen C: 15%
Bazen D: 10%
Ostali: 30%

Krenimo redom: Bazen A ima 25%, dodamo Bazen B (ukupno 45%), zatim Bazen C (ukupno 60%). Budući da ova tri bazena zajedno premašuju 51%, Nakamoto koeficijent iznosi 3. To znači da bi se mreža mogla ugroziti ako bi se samo ta tri entiteta udružila.

Zanimljivost: Iako se Bitcoin često smatra simbolom decentralizacije, njegova rudarska infrastruktura je prilično centralizirana. Trenutno, Nakamoto koeficijent za Bitcoin iznosi samo 2 – što znači da svega dva rudarska bazena kontroliraju većinu računalne snage u mreži. No međutim tu je bitno napomenuti da je izuzetno malo vjerojatno da se ta dva ili bilo koja druga dva rudarska bezena udruže.

Izvor: cointelegraph

Ograničenja Nakamoto koeficijenta

Iako Nakamoto koeficijent predstavlja vrijedan alat za procjenu razine decentraliziranosti blockchain mreža, važno je imati na umu njegova ograničenja.

Statična slika
Nakamoto koeficijent daje samo trenutačan presjek stanja – pokazuje minimalni broj entiteta potrebnih za kompromitiranje mreže u određenom trenutku. No, blockchain mreže su dinamične: sudionici mijenjaju uloge, dolazi do pomaka u računalnoj snazi ili udjelima, a čvorovi dolaze i odlaze. Zbog toga koeficijent može brzo zastarjeti i ne odražavati stvarne okolnosti.

Fokus na podskupove
Ova metrika najčešće se fokusira na određene podsustave, poput rudarskih bazena ili validatora, zanemarujući druge važne aspekte decentralizacije. Na primjer, raznolikost softverskih klijenata, geografska raspodjela čvorova i koncentracija vlasništva tokena također značajno utječu na sigurnost i decentralizaciju mreže.

Varijacije u konsenzus mehanizmima
Različite blockchain mreže koriste različite mehanizme konsenzusa, koji na različite načine oblikuju decentralizaciju. Nakamoto koeficijent nije univerzalno primjenjiv na sve te sustave i često zahtijeva prilagodbu u načinu mjerenja.

Vanjski utjecaji
Regulatorne promjene, tehnološki napredak i tržišni trendovi također mogu utjecati na decentralizaciju mreže. Primjerice, zakoni u određenim zemljama mogu ograničiti rad čvorova ili rudarskih operacija, mijenjajući tako strukturu mreže – a ti faktori nisu nužno obuhvaćeni koeficijentom.

Zaključno, iako Nakamoto koeficijent nudi koristan uvid u određene aspekte decentralizacije, ne treba ga promatrati izolirano. Za cjelovitu sliku potrebno je kombinirati ovu metriku s drugim kvantitativnim pokazateljima i kvalitativnim analizama kako bi se doista razumjela decentraliziranost i sigurnost neke blockchain mreže.

Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjeg bloga, te da ste naučili nešto novo i korisno. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Kako hedge fondovi ulaze u kripto tržište

Što su hedge fondovi i zašto su zainteresirani za kripto?

Zamislite hedge fondove kao ekskluzivne financijske klubove u kojima se upravitelji velikim kapitalom natječu u potrazi za izvanrednim prinosima, često koristeći sofisticirane strategije i veliku dozu slobode u investiranju. Za razliku od tradicionalnih investicijskih fondova, hedge fondovi ne igraju po strogim pravilima – njihova snaga leži upravo u fleksibilnosti i spremnosti na riskantne, ali potencijalno vrlo unosne poteze. Upravo zato njihovo sve veće zanimanje za kripto tržište ne dolazi kao iznenađenje. Potaknuti jasnijim regulatornim okvirima, poput europskog MiCA zakona, te pojavom spot Bitcoin ETF-ova, hedge fondovi sada s više povjerenja ulaze u svijet digitalnih valuta. No njihov interes nije motiviran samo regulativom – kripto tržište nudi priliku za diverzifikaciju portfelja i ostvarenje visokih prinosa kroz inovativne projekte i tokeniziranu imovinu.

Izvor: cointelegraph

Kripto hedge fondovi koje treba gledati u 2025.

Odabrati najbolje kripto hedge fondove nije jednostavno – tržište se brzo mijenja, a strategije evoluiraju iz dana u dan. Ipak, nekoliko ključnih igrača već sada oblikuje budućnost kripto prostora svojim potezima i velikim ulaganjima.

Pantera Capital jedan je od pionira u ovom prostoru, s povijesti ulaganja u Bitcoin koja seže još u 2013. kada je BTC vrijedio svega 65 dolara. Danas im je portfelj prepun jakih projekata i rizičnog kapitala u ranoj fazi, uključujući Polkadot, Cosmos i Filecoin. Pantera ne ulaže samo u tokene – njihova rani potezi, poput kupnje 2% globalne BTC ponude, govore o viziji i hrabrosti kojom pristupaju tržištu.

Morgan Creek Digital, kao kripto-firma poznatog Morgan Creek Capitala, cilja institucionalne ulagače poput mirovinskih fondova. Partnerstvom s Bitwiseom lansirali su Digital Asset Index Fund, nudeći izloženost top 10 kriptovaluta i gradeći dugoročnu strategiju temeljem blockchaina i umjetne inteligencije.

BH Digital, kripto ogranak Brevan Howard fonda, kombinira vrhunsko upravljanje rizicima s dubokim znanjem kripto tržišta. Aktivni su u cijelom spektru – od likvidnih tokena do venture ulaganja i blockchain governancea. U 2024. godini čak 51% aktivnosti bilo im je usmjereno na staking i node operacije, uz ulaganja u projekte poput Messari, Injective i Ethena.

Galaxy Digital nudi i aktivno upravljane fondove i indeksna rješenja, s portfeljem u kojem se nalaze Monero, EOS i Avalanche. Posebno su zanimljivi po tome što prate trendove – dok se izazovi u rudarenju Bitcoina gomilaju, Galaxy se okreće AI sektoru, čime dodatno diverzificira svoje prihode. Njihova hedge strategija je u 2024. skočila za nevjerojatnih 90%.

Multicoin Capital gradi svoje ime kroz diverzifikaciju i fokus na dugoročne blockchain potencijale. Rano su prepoznali Solanu, a danas ulažu i u projekte poput Algoranda i Neara. Uz naglasak na likvidnost i tržišno djelovanje, Multicoin pokazuje kako se klasične strategije mogu uspješno preslikati na decentralizirani svijet.

Zanimljivo je i to da mnogi fondovi sve više istražuju i alternativne digitalne imovine – stablecoine, tokenizirane komoditete i NFT-ove, čime dodatno proširuju svoju prisutnost u digitalnoj ekonomiji.

Izvor: cointelegraph

Kako hedge fondovi rade velike poteze na kripto tržištu

Hedge fondovi ne ulaze u kripto svijet samo radi eksperimentiranja — oni ulaze s preciznim strategijama i ciljem da maksimiziraju prinose, čak i u najnestabilnijim tržišnim uvjetima. Ključ njihove uspješnosti leži u korištenju naprednih taktika koje su već dokazane u tradicionalnim financijama, ali sada prilagođene digitalnim valutama.

Jedna od najpopularnijih strategija su long i short pozicije – fondovi ulažu u tokene za koje vjeruju da će rasti (long), dok istovremeno preuzimaju short pozicije protiv onih za koje očekuju pad. Ovakva dvostrana oklada omogućava im profit i kad tržište raste i kad pada, što je posebno korisno u volatilnim uvjetima kakvi su česti u kriptu.

Tu je i kvantitativno trgovanje, gdje se koriste napredni algoritmi i modeli za analizu tržišta u stvarnom vremenu. Ove strategije se oslanjaju na ogromne količine podataka kako bi prepoznale mikro-trendove i prilike za brze i precizne trgovine – često brže nego što bi ljudski trader mogao reagirati.

Arbitraža je još jedan pametan potez – iskorištavanje razlika u cijeni iste kripto imovine na različitim burzama. Kupovina na jednoj platformi i prodaja na drugoj gotovo trenutno omogućava fondovima sigurnu dobit bez izlaganja velikom riziku.

Kao market makeri, hedge fondovi aktivno kupuju i prodaju tokene, osiguravajući likvidnost tržištu. Zauzvrat, zarađuju na spreadu – razlici između kupovne i prodajne cijene – dok istovremeno stabiliziraju tržišno okruženje.

Isto tako, nekolicina fondova istražuje mogućnosti unutar DeFi prostora – od yield farminga do stakinga. Zaključavanjem tokena u decentraliziranim protokolima, ostvaruju pasivne prihode i dodatnu diverzifikaciju portfelja.

Izvor: cointelegraph

Trebate li ulagati u kripto hedge fondove?

Kripto hedge fondovi definitivno privlače pažnju – ali znači li to da biste i vi trebali uskočiti? Prije bilo kakve odluke, ključno je procijeniti vlastitu spremnost na rizik. Kripto tržište je iznimno volatilno i nepredvidivo, pa ovakvo ulaganje nije za svakoga. Ako vas stresira dnevno praćenje cijena ili vam nije ugodno s mogućnošću značajnih gubitaka, možda je bolje razmotriti konzervativnije opcije.

Također, važno je definirati vlastite investicijske ciljeve – tražite li brze dobitke ili dugoročno pozicioniranje u digitalnim inovacijama? Pravi hedge fond može biti odlična prilika, ali samo ako se njegova strategija i razina rizika poklapaju s vašima. Obratite pažnju na ugled fonda, povijesne rezultate i iskustvo tima, ali i na konkretne strategije koje koriste – bilo da se radi o arbitraži, yield farmingu ili kvantitativnom trgovanju.

Ne zaboravite ni na praktične aspekte: naknade, transparentnost i likvidnost. Neki fondovi imaju visoke upravljačke troškove ili dugotrajne lock-up periode tijekom kojih ne možete povući svoj kapital. Također, provjerite koliko su usklađeni s regulatornim okvirom jer sigurnost vašeg ulaganja uvelike ovisi i o pravnim standardima koje fond poštuje.

Zaključno, ulaganje u kripto hedge fondove može donijeti značajne dobitke – ali samo onima koji su dobro informirani, svjesni rizika i investiraju u skladu sa svojim financijskim profilom, te ulažu samo ono što su spremni izgubiti.

Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjeg bloga. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

DeepSeek vs. ChatGPT (glavne razlike, prednosti, za što se koriste)

DeepSeek

DeepSeek je kineska AI kompanija osnovana 2023. godine s ciljem razvoja naprednih modela i ubrzanja puta prema umjetnoj inteligenciji (AI). Njihov najnoviji model, DeepSeek-R1, predstavljen početkom 2025., izazvao je veliku pažnju zbog svoje iznimne učinkovitosti i niske cijene treniranja od samo 6 milijuna dolara, a pritom postiže rezultate usporedive s OpenAI-evim GPT-4o. Ključ njegove snage leži u inovativnoj mixture of experts (MoE) arhitekturi, koja omogućava modelu da dinamički bira specijalizirane neuronske komponente za obradu svakog zadatka, umjesto da aktivira cijelu mrežu. Osim toga, DeepSeek-R1 se ističe u matematičkom rezoniranju i programiranju, gdje koristi metodu chain-of-thought reasoning za poboljšano logičko zaključivanje. Za razliku od većine konkurentskih AI modela, DeepSeek promiče open-source pristup, omogućujući programerima i organizacijama da slobodno koriste i prilagođavaju njegove modele. Njegov rast uzdrmao je industriju umjetne inteligencije, a čak je i lansiranje DeepSeek-R1 izazvalo povijesni pad Nvidijine tržišne vrijednosti od 589 milijardi dolara u jednom danu.

Izvor: cointelegraph

ChatGPT

ChatGPT je generativni AI chatbot koji je razvio OpenAI i lansirao ga 2022. godine. Baziran na jezičnom modelu GPT-4o, omogućava korisnicima prirodnu i fluidnu komunikaciju, prilagodbu stila, dužine i jezika odgovora. Osim napredne razumijevanja i generacije prirodnog jezika, ChatGPT se ističe svojom multimodalnom integracijom, što znači da osim teksta može obrađivati i generirati slike te glasovne odgovore. Također, podržava naprednu analizu podataka, omogućujući korisnicima da učitavaju dokumente za sažimanje ili izvlačenje ključnih informacija. Velika prednost ChatGPT-a je i podrška za eksterne dodatke, uključujući alate za pretraživanje interneta, interpretaciju koda te integraciju s platformama kao što su Expedia, OpenTable i Slack. Njegov razvoj zahtijevao je ogroman financijski ulog – procjene sugeriraju da je samo treniranje modela GPT-4 koštalo između 41 i 78 milijuna dolara, što naglašava resursnu prednost OpenAI-ja u usporedbi s mnogim konkurentima.

Izvor: cointelegraph

DeepSeek vs. ChatGPT: Analiza performansi umjetne inteligencije

Pri usporedbi DeepSeek R1 i ChatGPT-4o, ključni faktori uključuju točnost, učinkovitost i prilagodljivost. DeepSeek R1 briljira u strukturiranom zaključivanju, osobito u matematici i kodiranju, postižući 90% točnosti u rješavanju matematičkih problema, dok ChatGPT-4o postiže 83% na naprednim STEM testovima. U programiranju, DeepSeek R1 ima 97% uspješnosti u logičkim zadacima, dok se ChatGPT-4o ističe u višekoračnom rezoniranju i obradi općeg znanja, s 89. percentilom na Codeforcesu, što ga čini snažnim alatom za programere.

Što se tiče učinkovitosti, DeepSeek R1 koristi MoE (Mixture of Experts) arhitekturu, koja mu omogućava da aktivira samo 37 milijardi parametara po upitu, unatoč tome što ih ima 671 milijardu. Nasuprot tome, ChatGPT-4o koristi monolitnu strukturu od 1,8 trilijuna parametara, što povećava resursne zahtjeve. Trening DeepSeek R1 trajao je 55 dana i koštao 5,5 milijuna dolara, dok je ChatGPT-4o zahtijevao preko 100 milijuna dolara, što DeepSeek čini pristupačnijim rješenjem za tvrtke.

U pogledu skalabilnosti, ChatGPT-4o nadmašuje DeepSeek R1 s kontekstualnim prozorom od 200,000 tokena, dok DeepSeek podržava 128,000 tokena, što ograničava njegovu sposobnost rada s dugim dokumentima. Osim toga, ChatGPT-4o je multimodalan i podržava tekst, glas i slike, dok je DeepSeek R1 isključivo tekstualni model, što mu smanjuje svestranost u AI aplikacijama koje uključuju vizualne i audio podatke.

Izvor: cointelegraph

Briga o privatnosti i sigurnosti podataka

Obje platforme suočavaju se s izazovima vezanim uz privatnost podataka i sigurnost, no DeepSeek je pod većim nadzorom zbog svoje povezanosti s Kinom. DeepSeek pohranjuje korisničke podatke na serverima u Kini, što je izazvalo zabrinutost, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje stručnjaci upozoravaju na potencijalni pristup podacima od strane kineske vlade – slično kontroverzama oko TikToka. Njegova politika privatnosti također otkriva da prikuplja širok raspon korisničkih podataka, uključujući tekstualne i glasovne unose, učitane datoteke i povijest razgovora, što je potaknulo upozorenja protiv dijeljenja osjetljivih informacija na platformi.

S druge strane, ChatGPT također prikuplja korisničke podatke, uključujući osobne informacije i detalje o korištenju, no OpenAI je implementirao mjere zaštite podataka. Ipak, sigurnosni rizici i dalje postoje – primjerice, između lipnja 2022. i svibnja 2023. oko 100,000 ChatGPT korisničkih računa bilo je kompromitirano i prodano na dark webu, što je ukazalo na ranjivosti u zaštiti podataka.

Izvor: cointelegraph

Usklađenost s propisima

Etničke i etičke zabrinutosti u vezi s AI jezičnim modelima obuhvaćaju pristranost, dezinformacije i cenzuru. Primjetno je da DeepSeek cenzurira rasprave o temama koje kineska vlada smatra osjetljivima, poput prosvjeda i pitanja ljudskih prava u Kini. Slične kritike nisu ograničene samo na DeepSeek; ChatGPT se također suočava s osudama zbog generiranja pristranog ili diskriminatornog sadržaja te povremeno proizvodi štetne ili zavaravajuće informacije. Ovi problemi proizlaze iz pristranosti sadržane u podacima za treniranje, čime se dodatno naglašavaju izazovi u osiguravanju etički prihvatljivih izlaza umjetne inteligencije. Iako OpenAI prepoznaje ove zabrinutosti i radi na strategijama za njihovo ublažavanje, problemi se i dalje nastavljaju.

Izvor: cointelegraph

Odabir između DeepSeek-a i ChatGPT-a

DeepSeek je dokazao da AI modeli mogu biti učinkoviti, pristupačni i konkurentni, čak i bez ogromnih financijskih i računalnih resursa kakve imaju OpenAI ili Google. Međutim, ChatGPT i dalje ima prednost u određenim područjima, pa izbor između ova dva modela ovisi o specifičnim potrebama korisnika.

Kada odabrati DeepSeek R1?
Pristupačna AI rješenja – Pogodan za tvrtke koje traže visokoučinkovit AI uz niže operativne troškove.
Tehnički i STEM zadaci – Idealan za složeno kodiranje, debugiranje i logičko rješavanje problema.
Prilagodljivost i open-source – Omogućuje organizacijama da modificiraju model prema vlastitim potrebama.

Kada odabrati ChatGPT-4o?
Multimodalna funkcionalnost – Najbolji izbor za zadatke koji uključuju tekst, glas i slike.
Korisnička podrška i široka primjena – Odličan za chatbotove, obradu dokumenata i opću komunikaciju.
Dugotrajni kontekst – Podržava dulje razgovore i složene memorijske zadatke.

Ova rastuća konkurencija u AI industriji pogoduje inovacijama, snižavanju troškova i povećanoj dostupnosti, sprječavajući monopole da diktiraju razvoj i cijene umjetne inteligencije, pa možemo zaključiti da konkurencija pogoduje korisnicima, koji će očigledno dobivati pristup sve boljim i jeftinijim AI modelima.

Nadamo se da ste uživali u današnjem blogu, te da ste naučili nešto novo. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Što da Bitcoin nikad nije izumljen?

Digitalne valute bez Bitcoina

Argument 1. "Neka vrsta" Bitcoina je bila neizbježna

Bitcoin nije nastao odjednom – njegovi temelji izgrađeni su na desetljećima ranijih pokušaja stvaranja digitalnog novca. Još 1990. godine, David Chaum razvio je DigiCash, sustav za anonimna plaćanja koji je koristio kriptografiju za zaštitu privatnosti korisnika, no njegova centralizirana priroda spriječila ga je u postizanju šire prihvaćenosti. Kasnije, e-gold je ponudio digitalnu valutu podržanu zlatnim rezervama, ali je naišao na regulatorne prepreke. Nick Szabo je 2005. godine otišao korak dalje s Bit Goldom, konceptom decentralizirane digitalne valute koja je koristila kriptografske zagonetke i javni registar. Iako nikada nije implementiran, Bit Gold je bio očiti prethodnik Bitcoina. Štoviše, temelji blockchain tehnologije postavljeni su još početkom 1990-ih kroz rad Stuarta Habera i W. Scotta Stornette, koji su osmislili kriptografski osiguranu vremensku oznaku za digitalne dokumente. Sve ove inovacije ukazuju na to da je neka vrsta Bitcoina bila neizbježna – čak i da Satoshi Nakamoto nije stvorio Bitcoin, netko bi prije ili kasnije došao do sličnog rješenja.

Izvor: cointelegraph

Argument 2. Bez Bitcoina kripto bi bio odgođen desetljećima

Bez Bitcoina, postoji velika vjerojatnost da kriptovalute danas ne bi ni postojale u prepoznatljivom obliku. Projekti poput DigiCasha i e-golda pokazali su ozbiljne izazove poput centralizacije, regulatornih prepreka i problema sa skalabilnošću, a nijedno rješenje nije uspjelo prevladati te prepreke sve do pojave Bitcoina. Čak ni Bit Gold Nicka Szaba nije u potpunosti rješavao pitanje decentraliziranog konsenzusa, već je bio zamišljen više kao rezervna valuta nego kao svakodnevno sredstvo plaćanja. Bitcoin je bio ključna prekretnica – bez njega, ni altcoini ne bi imali na čemu graditi svoju infrastrukturu. Litecoin, nastao 2011. godine, svoj je dizajn poboljšao upravo na temelju Bitcoinovih inovacija. Ethereum, iako je imao širu viziju decentraliziranih aplikacija, oslonio se na Bitcoinovu provjerenu tehnologiju kao dokaz da decentralizirane mreže mogu funkcionirati. Čak i Ripple, iako dizajniran za institucionalne transakcije, profitirao je od kredibiliteta koji je Bitcoin donio blockchain tehnologiji. Bitcoinov proof-of-work (PoW) bio je model za brojne rane kriptovalute, a da nije postojao, istraživanje alternativnih mehanizama poput proof-of-stake (PoS) ili DAG-ova moglo bi biti odgođeno godinama. Osim toga, bez Bitcoina, napredak u kriptografskoj sigurnosti, decentraliziranom upravljanju i skalabilnosti blockchaina vjerojatno bi se odvijao puno sporijim tempom. Drugim riječima, financijski svijet bez Bitcoina izgledao bi potpuno drugačije – i daleko manje inovativno.

Izvor: cointelegraph

Utjecaj Bitcoina na globalni financijski sustav

Argument 1. Potencijalno bolji život bez Bitcoina

Bez Bitcoina, poticaj za istraživanje i primjenu blockchain tehnologije možda bi bio znatno slabiji, a financijske institucije bi vjerojatno bile opreznije u ulaganju u decentralizirane sustave. No, upravo u tome neki vide pozitivnu stranu – kapital koji je tijekom 2010-ih bio usmjeren u kriptovalute mogao je završiti u drugim brzo rastućim industrijama. Fintech, koji je već mijenjao financijski sektor putem mobilnog bankarstva, online plaćanja i peer-to-peer kreditiranja, mogao je napredovati još brže. Umjetna inteligencija i strojno učenje možda bi ranije postali ključni dijelovi raznih industrija, dok bi obnovljivi izvori energije privukli više ulaganja, ubrzavajući razvoj solarne i vjetro tehnologije. Također, biotehnologija i personalizirana medicina mogle su ranije ostvariti revolucionarne proboje u zdravstvu. Osim propuštenih prilika za ulaganja, postavlja se i pitanje poreznih prihoda – bez kriptovaluta, manje bi ljudi izbjegavalo oporezivanje, što bi povećalo prihode vlada. Istraživanja su pokazala da značajan dio kripto-imovine ostaje neprijavljen, a industrija je također dovela do milijardi dolara izgubljenih u prijevarama, velikog odljeva kapitala iz ekonomija te čak financiranja sumnjivih režima i kriminalnih aktivnosti. Sve to navodi na zaključak da svijet bez Bitcoina ne bi bio samo drugačiji – možda bi bio i bolji.

Izvor: cointelegraph

Argument 2. Bitcoin je bio potreban za globalni financijski napredak

Bitcoin je poslužio kao katalizator financijskih inovacija, posebice u području decentraliziranih financija (DeFi). Njegov uspjeh dokazao je održivost blockchain tehnologije i potaknuo razvoj brojnih primjena izvan digitalnih valuta, uključujući upravljanje podacima, sigurnost i decentralizirano upravljanje. Ove tehnologije danas se koriste u logistici, zdravstvu i čak u sustavima glasanja, povećavajući transparentnost i sigurnost. Osim toga, transakcije u kriptovalutama omogućuju niže naknade – dok tradicionalni međunarodni transferi mogu iznositi i do 10% provizije, kripto prijenosi znatno smanjuju te troškove. Također, transakcije su brže i učinkovitije od klasičnih bankovnih prijenosa koji često traju danima. Bitcoin je pridonio i financijskoj inkluziji, omogućujući ljudima bez pristupa bankarskim uslugama da sudjeluju u globalnoj ekonomiji. Bez njega, svijet bi se i dalje oslanjao na sporije i skuplje centralizirane sustave. Njegov utjecaj posebno je vidljiv u zemljama u razvoju – El Salvador je 2021. postao prva država koja je usvojila Bitcoin kao službenu valutu, što je potaknulo turizam, strane investicije i olakšalo slanje doznaka putem Chivo novčanika. Slično tome, u Keniji Bitcoin omogućuje financijske usluge ljudima bez bankovnih računa, dokazujući njegov potencijal u poboljšanju globalne financijske uključenosti. Bitcoin nije bio samo inovacija – bio je nužan korak prema učinkovitijem i pravednijem financijskom sustavu.

Izvor: cointelegraph

Bez Bitcoina: bi li svijet bio bolji ili gori?

Razmišljanje o svijetu bez Bitcoina otvara mnoga pitanja i mogućnosti, od kojih su mnoga uvjetovana nizom međusobno povezanih faktora. Bi li se neka druga digitalna valuta pojavila na njegovom mjestu, ili bi razvoj blockchain tehnologije bio odgođen na neodređeno vrijeme? Istina je da možemo nagađati, ali nikada nećemo sa sigurnošću znati kako bi svijet izgledao bez Bitcoina. Brzi razvoj tehnologije, regulatorne odluke i tržišne sile neprestano oblikuju financijski ekosustav, čineći nemogućim donošenje konačnog suda o tome bi li svijet bez Bitcoina bio bolji ili lošiji. Ono što je sigurno jest da je Bitcoin ostavio trajan trag na globalni financijski sustav – i njegova će pojava nastaviti oblikovati inovacije još godinama.
Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga, ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Spaljivanje tokena (eng. token burning)

Što je spaljivanje tokena?

Spaljivanje tokena proces je u kojem se određena količina kriptovalute namjerno uklanja iz opticaja, čime se smanjuje ukupna ponuda dostupnih tokena. Zamislite popularan restoran koji uklanja nekoliko stolova iz blagovaonice kako bi stvorio osjećaj ekskluzivnosti i povećao vrijednost preostalih stolova. Na sličan način, spaljivanje tokena može povećati vrijednost preostalih tokena smanjujući njihovu dostupnost. Ovaj proces se obično provodi slanjem tokena na posebnu, nepovratnu adresu, poznatu kao “burn address”, koja može primati tokene, ali ih nikada ne može poslati. Budući da nitko ne može dohvatiti ili koristiti ove tokene, smatraju se trajno “spaljenima”. Projekti često koriste spaljivanje tokena kao strategiju za kontrolu ponude, stvaranje oskudice i stabilizaciju tržišta, što može privući investitore i dugoročno povećati vrijednost preostalih tokena.

Izvor: cointelegraph

Kako funkcionira spaljivanje tokena?

Spaljivanje tokena nije samo odluka donesena preko noći, već pažljivo kontroliran proces koji trajno onemogućava trgovanje tim tokenima. Proces spaljivanja odvija se u nekoliko ključnih koraka kako bi se osiguralo da su tokeni nepovratno uklonjeni iz opticaja.

Korak 1: Odluka o spaljivanju tokena

Odluku o spaljivanju tokena obično donose programeri projekta ili upravljačka tijela. Tokeni se mogu spaljivati kao dio ekonomske strategije za povećanje oskudice ili kao odgovor na zahtjeve zajednice. Neki projekti imaju ugrađene deflacijske mehanizme, gdje se tokeni povremeno spaljuju kako bi se smanjila ukupna ponuda, dok drugi spaljuju određeni postotak naknada za transakcije ili nagrada za staking. Na primjer, Binance provodi kvartalna spaljivanja tokena, prilagođena obujmu trgovanja, dok Ripple spaljuje dio transakcijskih naknada kako bi spriječio neželjene aktivnosti na mreži. Kod stablecoin kriptovaluta poput Tetherovog USDt-a, spaljivanje se koristi za održavanje stabilnosti – kada korisnici zamjenjuju USDt za fiat valutu, odgovarajuća količina tokena se spaljuje kako bi se očuvao omjer 1:1 s rezervama.

Korak 2: Određivanje broja tokena za spaljivanje

Nakon donošenja odluke, projekt definira količinu tokena koja će biti uklonjena iz opticaja. To može biti fiksan broj ili postotak ukupne ponude, ovisno o ciljevima spaljivanja. Pametni ugovor na blockchainu provjerava ima li korisnik ili projekt dovoljno tokena za spaljivanje te osigurava da je uneseni iznos valjan i veći od nule. Ako uvjeti nisu zadovoljeni, proces spaljivanja neće biti proveden.

Izvor: cointelegraph

Korak 3: Slanje tokena na burn adresu

Tokeni namijenjeni spaljivanju šalju se na posebnu “burn adresu” ili “eater adresu”, koja ih može primiti, ali ih više nikada ne može poslati. Ova adresa nema poznat privatni ključ, što znači da su tokeni trajno izgubljeni. Spaljivanje se inicira pokretanjem funkcije “burn” na blockchainu, pri čemu se definira količina tokena za uklanjanje.

Korak 4: Provjera spaljivanja na blockchainu

Svaka transakcija spaljivanja zapisana je na blockchainu, omogućujući svima da provjere autentičnost procesa. Mnogi projekti najavljuju spaljivanje tokena kako bi osigurali transparentnost i povjerenje zajednice. Zajednica može pratiti ove događaje i provjeriti jesu li tokeni doista uklonjeni iz opticaja.

Zanimljivo je da neki projekti koriste “burn rate” kao pokazatelj financijskog zdravlja – visoka stopa spaljivanja može značiti smanjenje ponude i povećanje vrijednosti tokena, ali i potencijalno neodrživ poslovni model ako je stopa prevelika.

Izvor: cointelegraph

Zašto projekti spaljuju tokene?

Iako se na prvi pogled može činiti nelogičnim uništavati tokene, spaljivanje ima nekoliko ključnih svrha koje pridonose rastu, sigurnosti i stabilnosti projekata. Primarni razlog je često povećanje vrijednosti tokena smanjenjem ponude, no koristi ovog procesa idu daleko šire od same oskudice.

Povećanje povjerenja investitora
Redovita spaljivanja tokena mogu pomoći u jačanju povjerenja investitora i zajednice. Kada projekt provodi planirana spaljivanja, to se često tumači kao znak dugoročne posvećenosti stabilnosti i održivom rastu. Na taj način projekti mogu umiriti strahove investitora od inflacije ili prekomjernog izdavanja tokena.

Ispravljanje tehničkih pogrešaka
U nekim slučajevima, spaljivanje tokena služi kao rješenje za nenamjerno stvorene tokene ili tehničke greške. Na primjer, ako bug u sustavu uzrokuje slučajno mintanje dodatnih tokena, spaljivanje viška može spriječiti destabilizaciju ekosustava.

Stabilizacija algoritamskih stablecoina
Kod algoritamskih stablecoina, spaljivanje tokena igra ključnu ulogu u održavanju stabilne vrijednosti. Ovi tokeni su obično vezani uz određenu fiat valutu, a spaljivanje se koristi za kontrolu njihove ponude. Ako vrijednost stablecoina padne ispod ciljane cijene, sustav može spaliti višak tokena kako bi potaknuo rast cijene i vratio stabilnost.

Povećanje sigurnosti i smanjenje spama
Neke blockchain mreže koriste spaljivanje tokena kao zaštitni mehanizam. Primjerice, određeni projekti spaljuju mali dio transakcijskih naknada kako bi obeshrabrili spam transakcije i zaštitili mrežu od preopterećenja ili DDoS napada. Dodavanjem troška svakoj transakciji smanjuje se mogućnost da zlonamjerni akteri iskoriste sustav za brzu zaradu ili njegovo narušavanje.

Proof-of-Burn (PoB) kao mehanizam konsenzusa
Neki blockchaini koriste model Proof-of-Burn (PoB), gdje rudari spaljuju dio svojih tokena kako bi stekli pravo na rudarenje novih blokova i osvajanje nagrada. Time rudari dokazuju svoju predanost mreži, što pomaže u održavanju sigurnosti sustava bez visokih energetskih troškova karakterističnih za Proof-of-Work (PoW) metode.

Zanimljivo je da određeni projekti primjenjuju “community-driven burns”, gdje zajednica putem glasanja odlučuje hoće li se tokeni spaliti, dajući tokenholderima izravnu ulogu u oblikovanju strategije projekta.

Izvor: cointelegraph

Spaljivanje vs. kovanje tokena

Spaljivanje i kovanje tokena dva su ključna procesa koji pomažu u upravljanju ponudom i vrijednošću tokena u blockchain ekosustavu.

Kovanje (minting) označava stvaranje novih tokena i njihovo dodavanje na blockchain. Tokeni se kovaju prilikom početnih prodaja, kao nagrade za rudare ili validatore, ili za financiranje razvoja projekta. Ovaj proces osigurava da postoji dovoljna količina tokena kako bi se zadovoljila potražnja, posebno kada mreža raste ili zahtijeva dodatnu likvidnost.

Spaljivanje (burning), s druge strane, uklanja tokene iz opticaja kako bi spriječilo inflaciju i održalo stabilnost tržišta. Ključ je u pronalaženju ravnoteže između kovanja i spaljivanja — dovoljno novih tokena za podršku ekosustavu, ali bez prekomjerne ponude koja bi mogla smanjiti njihovu vrijednost.

Mnogi projekti koriste oba mehanizma kako bi održali stabilnu ekonomiju. Na primjer, tokeni se mogu kovati za nagrađivanje korisnika, ali se istovremeno spaljuju kako bi se smanjila inflacija i povećala oskudica. Spaljivanje može stvoriti deflacijski pritisak, povećavajući vrijednost preostalih tokena.

Zajedno, kovanje i spaljivanje omogućuju dinamično prilagođavanje ponude i potražnje, čime se osigurava dugoročna održivost token ekonomije.

Nadamo se da ste uživali čitajući današnji blog, te da ste naučili nešto novo. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Bitcoin rudari i energetska mreža

Bitcoin rudari kao kupci električne energije

Bitcoin rudari djeluju kao dinamični kupci energije s iznimnom fleksibilnošću prilagodbe potrošnje u skladu s ponudom i potražnjom na tržištu električne energije. Korištenjem sofisticiranih strategija upravljanja energijom, mogu optimizirati svoje operacije kako bi osigurali stabilan rad i profitabilnost. Budući da rudarenje zahtijeva značajne količine električne energije za rješavanje složenih matematičkih problema potrebnih za osiguravanje Bitcoin mreže, rudari aktivno traže pouzdane i povoljne izvore energije. Ovaj visok energetski zahtjev često ih dovodi do regija s viškovima struje ili povoljnim tarifama, čime ne samo da smanjuju vlastite troškove već i utječu na ravnotežu lokalnih energetskih mreža.

Izvor: cointelegraph

Kako Bitcoin rudari kupuju električnu energiju?

Razumijevanje načina na koji Bitcoin rudari kupuju električnu energiju otkriva kako mreža rudarenja doprinosi učinkovitijem i prilagodljivijem korištenju energije. Njihova suradnja s energetskim tržištima donosi brojne prednosti.

Prvo, rudari pomažu u stabilizaciji elektroenergetske mreže prilagođavajući svoju potrošnju u stvarnom vremenu. Time djeluju kao usluga odgovora na potražnju, smanjujući opterećenje tijekom sati velike potrošnje ili upijajući višak energije kada potražnja padne. Osim toga, rudarenje može pružati dodatne usluge elektroprivrednim poduzećima, poput regulacije frekvencije i napona, što je ključno za sprječavanje nestabilnosti i kvarova u mreži.

Još jedna značajna prednost je smanjenje gubitaka energije iz obnovljivih izvora. Budući da solarne i vjetroelektrane često proizvode višak energije koji mreža ne može apsorbirati, rudari strateški smještaju svoje operacije u regije s viškom obnovljive energije, poboljšavajući ekonomsku održivost takvih projekata. Na taj način rudarenje ne samo da koristi povoljne izvore energije već i podržava širu integraciju obnovljivih resursa u energetski sustav.

Izvor: cointelegraph

Benefiti Bitcoin rudara za mrežu

Iako se često percipira kao energetski intenzivna aktivnost, Bitcoin rudarenje može biti pokretač održive energije, inovacija i ekonomskog rasta, posebno u regijama bogatim obnovljivim izvorima energije.

S ekonomskog aspekta, energetski proizvođači s viškovima kapaciteta mogu prodavati struju rudarima, čime maksimiziraju prihode. Ova suradnja je posebno korisna u područjima gdje je dostupna velika količina energije, ali lokalna potražnja nije dovoljno visoka da bi se iskoristio puni kapacitet. Rezultat je trostruka korist: veća profitabilnost za energetske tvrtke, niži troškovi za rudare i povoljnije cijene električne energije za potrošače.

Iz ekološkom perspektive, rudarenje potiče potražnju za jeftinim obnovljivim izvorima energije, što može ubrzati ulaganja u zelenu infrastrukturu. Umjesto da bude prepreka klimatskim ciljevima, integracija rudarenja s održivim izvorima energije može ubrzati tranziciju prema obnovljivim izvorima energije. Svjesni toga, rudari aktivno traže rješenja za izgradnju ugljično neutralnih operacija.

Osim toga, rastuća potreba za učinkovitim izvorima energije potiče inovacije u proizvodnji i skladištenju energije. Ove tehnološke nadogradnje ne koriste samo rudarima već i cijelom energetskom sektoru. Primjer toga je korištenje otpadnog plina (flare gas) za proizvodnju električne energije, čime se smanjuju emisije metana i istovremeno stvara dodatna vrijednost.

Izvor: cointelegraph

Kako rudari utječu na cijenu struje i investicije?

Industrija rudarenja kriptovaluta mijenja energetski sektor u određenim dijelovima svijeta, potičući ulaganja u obnovljive izvore i poboljšavajući financijsku stabilnost energetskih projekata.

Bitcoin rudari ciljano traže niskotarifne izvore energije kako bi maksimizirali profit, često u područjima s viškom proizvodnje ili slabom potražnjom. Time stvaraju dodatnu potražnju za takvom energijom, što može stabilizirati ili čak smanjiti cijene struje u nekim regijama. Primjer toga je Teksas, koji je postao središte Bitcoin rudarenja zahvaljujući velikom udjelu obnovljivih izvora energije (oko 40%), pri čemu rudari koriste višak energije i doprinose stabilizaciji lokalnih cijena struje.

Osim toga, rudarenje potiče ulaganja u obnovljive izvore energije. Prema podacima Bitcoin Mining Councila, 59% operacija rudarenja koristi izvore bez ugljičnog otiska, a taj broj raste po stopi od 4,5% godišnje. Stalna potražnja rudara za električnom energijom čini ulaganja u vjetroelektrane, solarne farme i druge obnovljive izvore isplativijima, ubrzavajući globalni prijelaz na čišću energetsku mrežu.

Pored stabilizacije cijena, rudari poboljšavaju financijsku održivost energetskih projekata pružajući dodatne izvore prihoda. Sve je više primjera gdje rudarenje podupire projekte poput nuklearnih elektrana i konverzije toplinske energije oceana (OTEC). U Etiopiji, na primjer, rudarenje već troši 600 MW energije, što potiče razvoj hidroelektrana jer rudari jamče stabilnu potražnju za električnom energijom, čineći ulaganja u infrastrukturu dugoročno isplativima.

Izvor: cointelegraph

Perspektiva Bitcoin rudara kao kupaca energije

Budući trendovi usmjereni prema održivosti pružaju priliku Bitcoin rudarima da usklade svoje operacije s globalnim ekološkim ciljevima, dok istovremeno pozitivno utječu na energetski sektor. Kontinuirana rasprava o utjecaju rudarenja na okoliš između zagovornika i kritičara kriptovaluta naglašava potrebu za daljnjim praćenjem i prilagodbom. Kako vlade i korporacije sve više fokusiraju regulative na emisije i društvene čimbenike, rudari će se vjerojatno još više okrenuti održivim energetskim izvorima.

S društvene perspektive, ova tranzicija može poboljšati reputaciju Bitcoina, povećavajući njegovu prihvaćenost među regulatorima i potrošačima. Kritike zbog velike potrošnje električne energije i emisija CO₂ – koje su 2020. i 2021. godine iznosile 5,89 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida – mogle bi se ublažiti primjenom inovativnih rješenja u skladištenju i upravljanju energijom. Mehanizam rudarenja temeljen na proof-of-work modelu također se može smatrati novim oblikom virtualnog skladištenja energije, što otvara dodatne mogućnosti za integraciju s obnovljivim izvorima.

Buduća regulativa odigrat će ključnu ulogu u oblikovanju globalnog utjecaja Bitcoin rudarenja na energetska tržišta. Neke zemlje, poput Kuvajta, zabranile su rudarenje unatoč niskim cijenama energije, dok se u SAD-u politički stavovi prema Bitcoinu razlikuju – Trumpova administracija, primjerice, izrazila je podršku domaćem rudarenju. Ipak, tek ostaje za vidjeti kako će regulativne odluke diljem svijeta utjecati na razvoj industrije i ulogu rudara kao ključnih kupaca energije.

Nadamo se da ste uživali u današnjem blogu, te da ste naučili nešto novo. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Što je „bull zamka“ (eng. bull trap)?

Što je bull zamka?

Bull zamka (eng. bull trap) je lažni signal koji navodi investitore da povjeruju kako tržište ulazi u uzlazni trend, dok je zapravo pred padom. Ova pojava je česta u svijetu kriptovaluta i može dovesti do značajnih financijskih gubitaka za one koji ne prepoznaju znakove upozorenja. Bull zamka funkcionira suprotno od bear zamke (bear trap), koja lažno sugerira pad tržišta prije nego što cijene ponovno porastu. Obje zamke koriste psihološke slabosti investitora, poput straha i pohlepe, zbog čega je edukacija ključna za njihovo izbjegavanje.

Izvor: cointelegraph

Zašto dolazi do bull zamki?

Bull zamke su prvenstveno psihološke prirode i proizlaze iz straha investitora da ne propuste priliku za zaradu (FOMO – Fear of Missing Out). Kada tržište pokazuje znakove rasta, investitori često djeluju impulzivno, ne analizirajući temeljne razloge iza tog trenda. Međutim, pravi uzrok rasta je često važniji od samog rasta – ako se novac slijeva u projekt iz neutemeljenih ili manipulativnih razloga, taj rast može biti kratkotrajan i dovesti do naglog pada.

Bull zamke mogu nastati zbog nekoliko čimbenika, poput lažnih vijesti, manipulacija na tržištu (rug pulls), prevelikog optimizma investitora ili pogrešnog tumačenja kratkoročnih trendova kao znakova dugoročnog rasta. Tržišta kriptovaluta posebno su podložna ovim zamkama jer funkcioniraju 24/7, a informacije se brzo šire. Zato je važno provoditi temeljito istraživanje, razumjeti pozadinu projekta i ne donositi odluke isključivo na temelju emocija.

Kako prepoznati bull zamku?

Srećom, pravilna edukacija može vam pomoći u prepoznavanju bull zamki i zaštiti prije nego što investirate. Ključno je pratiti određene pokazatelje koji upućuju na to da tržišni rast možda nije održiv.

Neki od glavnih znakova bull zamke uključuju:

Naglo povećanje cijene: brzi skokovi cijena česti su u svijetu kriptovaluta, ali obično imaju jasan povod, poput pozitivnih vijesti. Ako primijetite nagli rast bez očitog razloga u vijestima, budite oprezni.
Konstantne rasprodaje: ako uz nagli rast cijene dolazi i do velikog volumena prodaje, to može značiti da investitori iskorištavaju trenutni rast za izlazak uz profit, što nije dobar znak za stabilnost trenda.
Nesklad u obujmu trgovanja: ako cijena raste, ali volumen trgovanja ne prati taj trend, moguće je da rast potiče manja skupina investitora, a ne šira tržišna potpora, što može signalizirati manipulaciju.
Nemogućnost probijanja razine otpora: u pravom bull marketu cijena obično bez većih problema probija razine otpora. Ako vidite da rast cijene stagnira ispod ključnih razina, to može biti upozorenje da je u pitanju bull zamka.

Većina ovih pokazatelja upućuje na to da je rast cijene rezultat manipulacije ili kratkoročnog entuzijazma, a ne dugoročne tržišne potražnje. Najbolji način da izbjegnete bull zamke je kontinuirana edukacija, praćenje vijesti i aktivno sudjelovanje u zajednicama koje prate projekt u koji investirate.

Izvor: cointelegraph

Strategija trgovanja bull zamki

Ako se nađete u situaciji gdje predosjećate mogućnost bull zamke, primjena nekoliko strategija može vam pomoći da minimizirate gubitke i iskoristite priliku na najbolji način.

Jedna od osnovnih strategija je strpljenje. Izbjegavanje impulzivnih odluka i straha od propuštanja prilike (FOMO) ključno je za sprječavanje ulaska u bull zamku. Iako se možda čini da propuštate brzu zaradu, strpljenje u kombinaciji s promišljenim pristupom može vam pomoći da ostanete u igri bez prekomjernog izlaganja riziku.

Drugi učinkovit alat je postavljanje stop-loss naloga. Ovi nalozi omogućuju automatsku prodaju imovine kad njezina cijena padne ispod određene granice. Ako niste sigurni hoće li cijena nastaviti rasti ili pasti, postavljanje stop-loss naloga može vam pomoći da ograničite gubitke. Na primjer, ako kupite coin projekta koji je skočio na $8,000, ali niste sigurni u njegovu budućnost, možete postaviti stop-loss nalog na $7,950. Na taj način, ako cijena naglo padne, vaš gubitak bit će ograničen na samo $50.

Izvor: cointelegraph

Kako se oporaviti od bull zamke?

Oporavak od bull zamke zahtijeva objektivnu procjenu gubitaka, prilagodbu strategija i očuvanje emocionalne discipline.

Prvo, procijenite svoje gubitke i izbjegavajte paniku. Ako tržište nije potpuno propalo, nemojte odmah prodavati imovinu. Umjesto toga, analizirajte osnovne temeljne čimbenike projekta – ako su i dalje jaki, cijena se može oporaviti. Iskoristite ovo iskustvo kao priliku za poboljšanje svojih strategija upravljanja rizikom, poput postavljanja stop-loss naloga ili diversifikacije portfelja.

Zatim, ponovno razmislite o svom procesu istraživanja. Razmislite o tome zašto ste pali u bull zamku i prilagodite svoje metode za procjenu tržišnih trendova i izvora vijesti. Obrazujte se o pokazateljima trgovanja kao što su razine otpora i obujam trgovanja kako biste ranije prepoznali zamke.

Na kraju, prioritet treba biti emocionalna disciplina. Izbjegavajte „trgovanje iz osvete“ – impulzivne pokušaje da povratite gubitke – jer često dovodi do daljnjih gubitaka. Sjetite se, svaki investitor suočava s gubicima; ključ je iskoristiti ih kao odskočnu dasku za bolju trgovinu u budućnosti.

Nadamo se da ste naučili nešto novo, te da ste uživali u čitanju današnjega bloga. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Što je tok novca u ETF-u?

Što je ETF?

Exchange-traded fund (ETF) je investicijsko sredstvo koje predstavlja određenu klasu imovine ili indeks, poput S&P500. Ovaj alat omogućava investitorima jednostavniji ulazak na financijska tržišta, bez potrebe za detaljnim istraživanjem svakog pojedinog ulaganja. Umjesto da kupujete pojedinačne dionice ili drugu imovinu, ETF vam pruža mogućnost da investirate u unaprijed složene pakete investicija koje upravljaju profesionalci.

Primjerice, ETF koji prati S&P 500 odražava kretanje cijene tog indeksa. Na taj način možete ostvariti potencijalne dobitke, bez potrebe za pojedinačnim ulaganjem u svih 500 kompanija koje indeks obuhvaća. Još jedna velika prednost ETF-ova je što se njihove dionice mogu kupovati i prodavati na burzama, baš kao i obične dionice, što ih čini iznimno pristupačnima.

Iako su ETF-ovi jednostavni za korištenje, važno je znati da ne posjedujete direktno osnovnu imovinu. Također, postoje troškovi upravljanja — naknade koje plaćate menadžerima fonda za održavanje i usklađivanje portfelja s ciljevima fonda, poput praćenja određenog indeksa ili klase imovine.

Ova struktura čini ETF-ove privlačnim za početnike, ali i iskusne investitore koji žele diverzificirati svoje portfelje uz niže troškove i manji rizik. Upravo zbog toga ETF-ovi često pokreću velike tokove novca, jer ulagači kontinuirano kupuju i prodaju ove fondove. Praćenje tih kretanja novca poznato je kao tok novca u ETF-ovima, što ćemo detaljnije objasniti u nastavku.

Izvor: cointelegraph

Što je tok novca u ETF-u?

Tok novca u ETF-u odnosi se na novac koji ulazi i izlazi iz ETF dionica u različitim vremenskim razdobljima. Ovi tokovi novca predstavljaju neto priljeve i odljev novca u ETF, a nisu nužno odraz njegovih performansi. Umjesto toga, oni služe kao pokazatelji investitorskog sentimenta. Kada pratimo tokove novca, možemo ih promatrati kao investitore koji “glasaju” sa svojim novčanim ulaganjima, kupujući i prodajući ETF dionice iz razloga koji im se čine važnima.

Zašto tokovi novca u ETF-ovima imaju značaj? Na primjer, ako neki ETF doživi nekoliko milijuna dolara odliva, to može izgledati alarmantno. Međutim, važno je pogledati širu sliku: nekoliko milijuna može biti zanemarivo za ETF koji upravlja milijardama dolara. Iako tokovi novca nisu direktno povezani s cijenama ETF-a, oni mogu pružiti dragocjene uvide u ponašanje investitora i tržišne trendove.

Postoje dvije vrste tokova novca: priljevi (inflows) i odljevi (outflows).

Priljevi

Priljev nastaje kada investitor kupuje ETF dionice. Kada ETF doživljava značajne priljeve, to obično ukazuje na pozitivan, “bullish” sentiment prema tom ETF-u.

Odljevi

Odljev nastaje kada investitor prodaje ETF dionice. Kada ETF bilježi značajne odljeve, to često signalizira da investitori nemaju povjerenja u ETF, što ukazuje na negativan, “bearish” sentiment.

Na primjer, ako cijena Bitcoina (BTC) padne, mogli bismo primijetiti značajne odljeve iz ETF-ova vezanih za Bitcoin, poput VanEck Bitcoin Trusta, što bi ukazivalo na negativan sentiment.

Iako tokovi novca ne prate izravno cijenu ETF-a, njihova važnost leži u praćenju kupovine i prodaje dionica ETF-a. Praćenje ovih kretanja može pomoći investitorima u prepoznavanju šireg tržišnog stava i potencijalnih prilika za ulaganje.

Čemu služi tok novca u ETF-u?

Razumijevanje tokova novca u ETF-ovima može vam pomoći da shvatite javni sentiment i predvidite tržišne trendove. Uvidi u tokove novca ETF-a služe kao važan alat za investitore jer pružaju vrijedne pokazatelje o povjerenju investitora, njihovoj prihvaćenosti ili, s druge strane, nedostatku interesa za određeni ETF.

Iz perspektive upravitelja fonda, priljevi novca mogu signalizirati priliku za generiranje dodatnih profita. Na primjer, kada ETF doživi značajan priljev novca, upravitelj fonda može odlučiti stvoriti dodatne dionice kako bi zadovoljio rastuću potražnju. Ovaj proces, koji obično upravlja ovlašteni sudionik — obično velika financijska institucija — osigurava da fond može rasti i prilagoditi se tržišnim uvjetima.

S druge strane, ovlašteni sudionik može prodati dionice ili iskoristiti otvorene dionice kako bi uravnotežio ponudu i potražnju.

Tokovi novca također omogućuju procjenu općeg tržišnog sentimenta. Na primjer, ako ETF-ovi povezani s S&P 500 doživljavaju odljev novca, dok ETF-ovi vezani uz kriptovalute bilježe značajne priljeve, to bi mogao biti signal nedostatka povjerenja u tradicionalna tržišta ili reakcija na vijesti koje su se pojavile u javnosti.

Dodatno, investitori mogu analizirati povijesne tokove novca u ETF-ovima tijekom specifičnih tržišnih uvjeta, poput recesije, kako bi razumjeli prošlo ponašanje investitora i uočili moguće obrasce koji mogu pomoći u donošenju budućih investicijskih odluka.

Izvor: cointelegraph

Kako analizirati tok novca u ETF-u?

Analiza tokova novca u ETF-ovima može biti vrlo korisna za prepoznavanje tržišnih trendova i investicijskog sentimenta. Jedan od najbržih načina za analizu tih tokova je korištenje kalkulatora tokova novca u ETF-ovima. Ovi kalkulatori omogućuju vam unos ETF oznake i odabir vremenskog razdoblja, čime otkrivate trendove poput dnevnih, tjednih, mjesečnih ili godišnjih priljeva i odliva novca.

Prilikom analize tokova novca u ETF-ovima, važno je imati na umu nekoliko ključnih faktora:

Fluktuacije tokova: tokovi novca u ETF-ovima variraju kroz vrijeme, pokazujući periode visoke i niske aktivnosti.
Dugoročna perspektiva: kratkoročne promjene ne odražavaju uvijek ukupne trendove, pa je važno gledati širu sliku.
Povjerenje investitora: značajni priljevi novca često signaliziraju pozitivan sentiment investitora prema ETF-u.
Važnost razmjera: manji tokovi novca mogu imati manji utjecaj na velike ETF-ove.
Uvid u volatilnost: analiziranje trendova kroz duži vremenski period pomaže u razumijevanju tržišnih fluktuacija.

Na primjeru IBIT ETF-a, možemo vidjeti kako su tokovi novca oscilirali od kolovoza do prosinca 2024. godine. Tokovi su značajno porasli u studenom, dosegnuvši oko 6 milijardi dolara, dok je listopad također bilježio oštar porast. Kolovoz, rujan i prosinac imali su niže priljeve, pri čemu je prosinac zabilježio umjereni pad na oko 2 milijarde dolara, što ukazuje na fluktuirajući sentiment investitora.

Još jedan primjer dolazi iz svijeta Bitcoina. Iako je Bitcoin u početku prosinca imao poteškoća u probijanju granice od 100,000 dolara, što je izazvalo pad cijene, investitori su uložili značajna sredstva u razne Bitcoin ETF-ove, što je ukazivalo na pozitivan sentiment. Povećani priljevi često su prethodili oporavku cijene, što se dogodilo kada je Bitcoin na kraju prešao 100,000 dolara.

Korištenje ovih alata i analiza može pomoći investitorima da bolje razumiju tržišne promjene i donesu informirane odluke o ulaganju.

Izvor: cointelegraph

Razlika između pasivnih i aktivnih ETF-ova

Kada analizirate ETF-ove, osim podataka o tokovima novca, važno je uzeti u obzir je li ETF aktivan ili pasivan, jer to može značajno utjecati na njegovu strategiju, troškove i potencijalne povrate.

Aktivni ETF-ovi

Aktivni ETF-ovi stalno se upravljaju od strane tima profesionalaca koji imaju za cilj nadmašiti tržište. Oni to postižu kupnjom i prodajom dionica fonda na temelju tržišnih kretanja i vlastitog iskustva menadžera. Aktivni ETF-ovi obično su skuplji za ulaganje, jer njihovo upravljanje zahtijeva veći angažman i stručnost. Također, menadžeri tih fondova nisu uvijek transparentni u svojim odlukama, što može otežati praćenje njihovih strategija. Zbog stalne menadžment aktivnosti, aktivni ETF-ovi nose veći rizik, ali istovremeno nude veće potencijalne povrate.

Pasivni ETF-ovi

Pasivni ETF-ovi, s druge strane, imaju cilj samo pratiti cijenu indeksa koji predstavljaju, bez nastojanja da ga nadmaše, kao što to rade aktivni ETF-ovi. Upravitelji pasivnih ETF-ova obično mimikiraju aktivnosti indeksa, kupujući, držeći i prodajući iste imovine koje indeks uključuje. Ovi ETF-ovi često naplaćuju niže naknade jer njihovo upravljanje nije zahtjevno, a aktivnosti su mnogo manje dinamične. Budući da pasivni ETF-ovi prate javno trgovane indekse, menadžeri su obično transparentniji u svojim odlukama. Pasivni ETF-ovi manje su rizični od aktivnih, ali zbog toga mogu pružiti niže povrate kroz vrijeme.

Odabir između aktivnog i pasivnog ETF-a ovisi o nekoliko faktora. Prije nego što investirate u bilo koji od njih, važno je procijeniti svoju toleranciju na rizik i željeni stupanj uključenosti u upravljanje investicijama. Ako ste spremni poduzeti veći rizik za potencijalno veće povrate, aktivni ETF-ovi mogu biti bolji izbor. Ako, pak, tražite stabilnost i niže troškove, pasivni ETF-ovi mogu biti prikladniji. I ovdje je svakako bitno napomenuti da su Bitcoin ETF-ovi pasivni, jer kontinuirano prate cijenu Bitcoina.

Izvor: cointelegraph

Kako koristiti informacije o toku novca u ETF-ovima?

Investitori mogu kombinirati informacije o toku novca u ETF-ovima s drugim trejderskim alatima kako bi donosili odluke. Kao što je već spomenuto, tokovi novca u ETF-ovima ključni su alat u portfelju svakog tradera. Razumijevanje kako tok novca utječe na ETF može vam pomoći u usporedbama, analizama i razvoju različitih trgovačkih strategija.

Usporedba tokova

Jedan od načina kako iskoristiti podatke o tokovima novca je usporedba tokova u različitim klasama ETF-ova. Ova usporedba može vam pomoći predvidjeti koji sektori ili industrije dobivaju ili gube novac. Na primjer, ako ETF-ovi usmjereni na energiju bilježe značajan priljev novca, investitori bi mogli slijediti taj trend i investirati u slične fondove.

Analiziranje tokova u kontekstu vijesti

Tokovi novca često se povezuju s aktualnim događajima. Pozitivne ili negativne vijesti o određenom sektoru mogu značajno utjecati na tokove novca. Praćenjem vijesti možete usporediti tokove i predvidjeti kada je najbolje ući ili izaći iz fonda. Ako, na primjer, sektor telekomunikacija bilježi odljev novca, ali vijesti o tom sektoru postanu pozitivne, to bi mogao biti dobar trenutak za ulaganje. Dodatno, dobro je ulagati u ETF-ove za koje imate prirodan interes.

Primjerice, uvođenje spot Bitcoin ETF-ova u siječnju 2024. godine, zajedno s rastom cijene Bitcoina koji je dosegao 100,000 dolara u prosincu, imalo je značajan utjecaj na priljeve i odljeve u Bitcoin ETF-ovima. Tjedan koji je završio 6. prosinca donio je priljev od 908 milijuna dolara za iShares Bitcoin Trust ETF, što je značajan porast u odnosu na prethodni tjedan. Iako nije moguće sa sigurnošću reći, ovi priljevi vjerojatno su djelomično motivirani napretkom Američke komisije za vrijednosne papire (SEC) u procesu uključivanja Bitwise Bitcoin ETF-a na New York Stock Exchange (NYSE).

Kombinirajte tokove novca s drugim alatima za trgovanje

Način na koji tokovi novca u ETF-ovima funkcioniraju nije previše različit od tradicionalnih kripto ili dioničkih grafikona. Kombiniranje tokova novca s drugim tehničkim pokazateljima, poput indeksa relativne snage (RSI) ili teorije Eliottovih valova, može biti izvrstan način za upravljanje vašim ulaganjima. Također, jedan od alata koji dobija na popularnosti je korištenje umjetne inteligencije (AI). Traderi mogu koristiti AI agente za financijske savjete, automatiziranje trgovine ili učenje naprednih strategija, a neki čak koriste AI kako bi zamijenili profesionalne timove koji su obično povezani s aktivnim ETF-ovima.

Diversifikacija ulaganja

Značaj tokova novca u ETF-ovima leži u činjenici da gotovo svaka klasa imovine doživljava uspone i padove. To naglašava važnost diverzifikacije portfelja – dok jedna imovina može biti u padu, druga može rasti. Kapitalizacija na svakoj prilici ključna je za uspješno ulaganje. Ovaj pristup također se može proširiti izvan tokova novca u ETF-ovima. Na primjer, Solana je zabilježila pozitivan cjenovni rast početkom prosinca, potaknut očekivanjima o potencijalnom odobrenju SOL ETF-a. Investitori mogu pomno pratiti vijesti i prilagoditi svoja ulaganja na temelju tih promjena.

Kombinirajući sve ove informacije, investitori mogu poboljšati svoje strategije i donositi bolje odluke u dinamičnom tržišnom okruženju.

Nadamo se da ste naučili nešto novo i korisno, te da će Vam pomoći prilikom investiranja. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Institucionalna Bitcoin ulaganja

Što su institucionalna Bitcoin ulaganja?

Institucionalna Bitcoin ulaganja odnose se na ulazak velikih financijskih subjekata poput hedge fondova, korporacija i mirovinskih fondova na tržište Bitcoina. Za razliku od pojedinačnih malih ulagača, ove institucije raspolažu značajnim kapitalom koji strateški ulažu u ime svojih dionika. Njihov interes za Bitcoin signalizira promjenu percepcije digitalne imovine – od eksperimentalne tehnologije do priznatog dijela diverzificiranih portfelja. Institucije koriste različite metode za ulaganje u Bitcoin, uključujući izravnu kupnju putem kripto mjenjačnica, ulaganja u specijalizirane fondove i ETF-ove, te oslanjanje na skrbničke usluge koje osiguravaju sigurno upravljanje i usklađenost s regulatornim standardima. Ovaj trend naglašava sve veću važnost Bitcoina kao legitimne klase imovine s potencijalom za dugoročni rast.

Izvor: cointelegraph

Zašto institucije investiraju u Bitcoin?

Rast institucionalnog interesa za Bitcoin posljedica je njegove tranzicije iz spekulativne imovine u priznat dio financijskih portfelja. Institucije ga biraju zbog njegovih jedinstvenih obilježja i sposobnosti da odgovori na suvremene ekonomske izazove poput inflacije i nesigurnosti u monetarnoj politici.

Za razliku od tradicionalne imovine, Bitcoin koristi blockchain tehnologiju koja osigurava transparentnost, sigurnost i decentralizaciju. Ova tehnološka osnova daje Bitcoinu kredibilitet i fleksibilnost, što ga čini privlačnom investicijskom alternativom.

Osim toga, Bitcoin je povijesno pokazao nisku korelaciju s tradicionalnim financijskim tržištima, poput dionica, obveznica i nekretnina. To znači da Bitcoin ne mora nužno slijediti negativne trendove tih tržišta, što može pomoći u smanjenju ukupnih gubitaka portfelja. Upravo ta niska korelacija privlači menadžere portfelja koji traže načine za diversifikaciju i smanjenje rizika.

Unatoč volatilnosti, Bitcoin je dugoročno zabilježio značajan rast cijene. Institucije koje traže veće prinose često odlučuju alocirati dio svog kapitala u Bitcoin, prepoznajući njegov potencijal za nadmašivanje tradicionalne imovine. Ova strategija također odražava sklonost preuzimanju rizika – kada je apetit za rizik veći, Bitcoin često ostvaruje bolje rezultate.

Izvor: cointelegraph

Prilika za institucije

Godina 2025. donosi optimističan pogled na Bitcoin, potaknut njegovim sve većim prihvaćanjem u tradicionalnim financijama i podržavajućim regulatornim okvirima. Odobrenje spot Bitcoin ETF-ova u siječnju 2024. i njihovo brzo usvajanje od strane institucija učvrstili su Bitcoinovu poziciju kao priznate klase imovine.

Najavljene promjene u SAD-u također igraju ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti Bitcoina. Planovi administracije Donalda Trumpa za pretvaranje SAD-a u “središte Bitcoina” uključuju stvaranje nacionalne rezerve i imenovanje kripto lidera poput Paula Atkinsa na čelnu poziciju Komisije za vrijednosne papire i burze (SEC). Takvi koraci ukazuju na povoljnije regulatorno okruženje koje bi moglo potaknuti rast i inovacije u sektoru kriptovaluta.

Makroekonomski čimbenici dodatno pojačavaju priliku za ulaganje u Bitcoin. Neprestana inflacija i neizvjesnosti oko monetarnih politika povećavaju privlačnost Bitcoina kao skladišta vrijednosti. Istovremeno, povećana likvidnost na financijskim tržištima mogla bi potaknuti veću potražnju za ovom digitalnom imovinom.

Iako su izgledi obećavajući, uspjeh Bitcoina na tradicionalnim tržištima u velikoj mjeri ovisi o daljnjim regulatornim promjenama, ekonomskim uvjetima i širim tržišnim trendovima. Institucije koje prepoznaju ovu priliku moraju pažljivo oblikovati svoje strategije kako bi iskoristile potencijalne prednosti i upravljale rizicima.

Izvor: cointelegraph

Najveći institucionalni ulagači u Bitcoin

Do 25. prosinca 2024., nekoliko značajnih institucija uložilo je velike iznose u Bitcoin, što odražava rastući trend korporativnog prihvaćanja digitalnih imovina.

MicroStrategy
MicroStrategy, tvrtka za poslovnu inteligenciju, najveći je korporativni vlasnik Bitcoina, s čak 444,262 Bitcoina u svom posjedu. Ovaj značajni udio čini više od 2% ukupne ponude Bitcoina. Kako bi financirala daljnje akvizicije, MicroStrategy je izdala nove dionice i konvertibilne obveznice u 2024. godini, prikupljajući gotovo 20 milijardi dolara. Ovaj pristup omogućio je tvrtki da uđe u Nasdaq-100 indeks.

MARA Holdings
MARA Holdings, ranije poznat kao Marathon Digital Holdings, ističe se kao velika tvrtka za rudarenje Bitcoina s 26,482 Bitcoina u svom vlasništvu. Marathon slijedi strategiju “full hodl”, posvećujući se zadržavanju svih rudarenih Bitcoina, što odražava snažno povjerenje u dugoročnu vrijednost ove imovine. Tvrtka je ranije prodavala Bitcoin kako bi pokrila operativne troškove, no sada je prešla na strategiju zadržavanja, koristeći povoljne tržišne uvjete.

Galaxy Digital Holdings
Galaxy Digital, diversificirana financijska tvrtka specijalizirana za digitalne imovine, posjeduje 15,449 Bitcoina. Tvrtka je pokazala dinamičan pristup upravljanju svojim Bitcoin sredstvima, uključujući značajna povlačenja i ponovno polaganje Bitcoina. U razdoblju od 3. do 6. kolovoza 2024., Galaxy Digital je ponovno položio 2,050 Bitcoina u Binance, što je vrijedilo oko 112 milijuna dolara, čime je potvrdila svoje povjerenje u dugoročnu vrijednost Bitcoina unatoč kratkoročnim tržišnim fluktuacijama.

Tesla
Tesla, proizvođač električnih vozila, posjeduje 11,509 Bitcoina. Tvrtka je 2021. godine investirala 1,5 milijardi dolara u Bitcoin kako bi maksimizirala prinose i potencijalno omogućila plaćanje kriptovalutama. Međutim, zabrinutost zbog ekološkog utjecaja rudarenja Bitcoina dovela je do djelomične prodaje u 2022. godini, što je rezultiralo gubitkom. Unatoč tome, Tesla je zadržala dio svojih Bitcoina, što pokazuje njezin i dalje prisutan interes za digitalne imovine, a preostali Bitcoini su značajno porasli u cijeni.

Coinbase
Coinbase, vodeća kripto burza, posjeduje oko 9,183 Bitcoina u prosincu 2024. godine. Ovaj značajan udio pozicionira Coinbase među najveće javne tvrtke koje ulažu u kripto sektor. Coinbase potvrđuje dugoročnu vrijednost digitalnih imovina i nudi sigurne skrbničke usluge institucionalnim klijentima, čime pokazuje svoju predanost rastu tržišta kriptovaluta.

Izvor: cointelegraph

Kako institucije investiraju u Bitcoin?

Institucije koriste različite pristupe za ulaganje u Bitcoin, prilagođene različitim apetitima za rizik i regulatornim zahtjevima. Evo kratkog pregleda tih metoda:

Izravne kupnje: Ovaj pristup uključuje kupnju i držanje Bitcoina kao dugoročnu imovinu. Riječ je o jednostavnom i izravnom pristupu koji odražava status Bitcoina kao “digitalnog zlata.”

Bitcoin futures i ETF-ovi: Korištenjem futures ugovora, investitori mogu spekulirati na cijenu Bitcoina bez potrebe za njegovim vlasništvom, dok ETF-ovi omogućuju neizravnu izloženost Bitcoinu u reguliranom i lako dostupnom formatu.

Skrbničke usluge: Kako bi se riješili tehnički izazovi sigurne pohrane, institucije često koriste skrbničke usluge trećih strana, poput Coinbase Custody, koje osiguravaju zaštitu imovine i usklađenost s regulatornim standardima.

Neizravna izloženost: Mnoge institucije ostvaruju neizravnu izloženost Bitcoinu ulaganjem u dionice povezane s Bitcoinom, kao što je MicroStrategy, poznata po svojim velikim Bitcoin rezervama, ili tvrtke koje se bave rudarenjem Bitcoina i koje koriste ekspanziju kriptoekosustava za stvaranje vrijednosti.

Jeste li znali? Do 20. kolovoza 2024. godine, privatne tvrtke i ETF-ovi kontrolirali su oko 1,24 milijuna Bitcoina, što čini oko 6,29% svih cirkulirajućih Bitcoina.

Izvor: cointelegraph

Drže li vlade veliki postotak Bitcoina?

Do srpnja 2024. godine devet vlada zajednički je posjedovalo oko 32,3 milijarde dolara u Bitcoinu, što čini 2,5% ukupne ponude Bitcoina. Ova imovina uglavnom je rezultat konfiskacija vezanih uz nezakonite aktivnosti, a ne namjernih investicijskih strategija. Na primjer, Sjedinjene Američke Države i Kina stekle su značajne količine Bitcoina kroz zapljene povezane s kriminalnim istragama.

Tvrtka za analizu on-chain podataka, Arkham Intelligence, otkrila je 6. prosinca 2024. da kripto novčanik povezan s britanskom vladom sadrži 61,245 Bitcoina, koji su u to vrijeme vrijedili oko 6 milijardi dolara.

Neke zemlje, poput Butana i El Salvadora, aktivno su usvojile Bitcoin. Bhutan već nekoliko godina aktivno rudarira Bitcoin, dok je El Salvador 2021. godine uveo Bitcoin kao službenu valutu.

Iako su ovi vladini udjeli značajni, oni ne čine veliki postotak ukupne tržišne kapitalizacije Bitcoina. Upravljanje ovom imovinom varira od zemlje do zemlje; neke vlade odlučuju aukcionirati zaplijenjeni Bitcoin, dok druge preferiraju njegovo zadržavanje. Aukcije Bitcoina mogu potencijalno utjecati na tržišne dinamike.

Izvor: cointelegraph

Budućnost institucionalnog investiranja u Bitcoin

Institucionalna ulaganja u Bitcoin prošla su put od noviteta do nužnosti, jer veliki ulagači istražuju potencijal digitalnih imovina za diversifikaciju portfelja i zaštitu od inflacije. Tržište Bitcoina postupno sazrijeva regulatornim razvojem i sve većim prihvaćanjem Bitcoina u tradicionalnim financijama.

Iako volatilnost i dalje ostaje ključna karakteristika kriptovaluta, priljev institucionalnog kapitala poboljšao je likvidnost, što je potaknulo pomak prema stabilnijim cijenama.

Kako Bitcoin ETF-ovi dobivaju na popularnosti, pojavljuju se nove mogućnosti za sigurno i regulirano sudjelovanje, čime se smanjuju prepreke za organizacije koje su još uvijek oprezne prema izravnoj izloženosti kriptovalutama. Ova evolucija također potiče tehnološke inovacije, jer povećana potražnja za skalabilnim blockchain rješenjima dovodi do širenja infrastrukture i analize podataka.

Unatoč regulatornim nesigurnostima i reputacijskim rizicima, dugoročni izgledi ostaju obećavajući, a institucionalni angažman trebao bi učvrstiti Bitcoinov status legitimne klase imovine, čime bi se na kraju preoblikovao pristup tradicionalnih financija prema digitalnim valutama i širim globalnim investicijskim strategijama.

Nadamo se da ste naučili nešto novo i korisno u današnjem blogu, te da ste uživali u čitanju. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Utjecaj MiCA regulacije na stablecoine

Što je MiCA?

MiCA (Markets in Crypto-Assets) predstavlja sveobuhvatan regulatorni okvir Europske unije osmišljen za regulaciju tržišta kriptoimovine, uključujući stablecoine. Glavni cilj ovog zakonodavnog paketa jest očuvanje monetarne stabilnosti unutar EU, zaštita potrošača te osiguranje da inovacije u kripto prostoru budu odgovorne i sigurne. MiCA je ujedno i poruka EU-a kako je spremna prihvatiti digitalne valute, ali uz jasno definirana pravila igre. Ovaj okvir prvi je takve vrste na globalnoj razini, što ga čini ključnim korakom u regulaciji rastućeg kripto tržišta, dok ujedno nastoji uskladiti inovaciju i nadzor u kontekstu globalne financijske stabilnosti.

Izvor: cointelegraph

Stablecoini pod MiCA regulacijom

Stablecoini su posebna vrsta kriptovaluta dizajnirana za održavanje stabilne vrijednosti, obično vezane uz tradicionalne imovine poput fiat valuta (npr. USD, EUR), roba (npr. zlato) ili čak druge kriptovalute. MiCA regulacija uvodi jasno razgraničenje između dvije vrste stablecoina:

Tokeni referencirani na imovinu (Asset-Referenced Tokens, ARTs): Ovi stablecoini oslanjaju se na mješavinu različitih imovina, poput više valuta i roba.
Tokeni elektroničkog novca (Electronic Money Tokens, EMTs): Ovi tokeni vezani su uz jednu valutu, slično tradicionalnom elektroničkom novcu.

Kako bi osigurala stabilnost i povjerenje, MiCA nameće stroge zahtjeve stablecoinima, uključujući obaveznu potpunu pokrivenost likvidnim rezervama i održavanje omjera 1:1 s temeljnim imovinama. Osim toga, međunarodni izdavatelji stablecoina moraju koristiti čuvare imovine ovlaštene u EU te prilagoditi svoje strukture, poput Circleove podružnice u Francuskoj koja izdaje USDC unutar Europe. Ova regulacija ne samo da potiče sigurnost, već i postavlja temelje za širu integraciju stablecoina u europski financijski sustav, balansirajući inovaciju i stabilnost.

Izvor: cointelegraph

Zabrana algoritamskih stablecoina

Jedna od ključnih odredbi MiCA regulacije je potpuna zabrana algoritamskih stablecoina na području Europske unije. Za razliku od tokena referenciranih na imovinu (ARTs) i elektroničkog novca (EMTs), algoritamski stablecoini nemaju jasne rezerve povezane s tradicionalnim imovinama. Umjesto toga, njihova stabilnost ovisi o složenim algoritmima i tržišnim mehanizmima, što ih čini ranjivima na tržišne nestabilnosti.

MiCA ne prepoznaje algoritamske stablecoine kao legitimne oblike stablecoina jer im nedostaje opipljiva i jasna potpora. Zbog toga su ovakvi modeli kriptovaluta, poput nekadašnjeg Terra/LUNA ekosustava koji je doživio kolaps, u potpunosti zabranjeni. Ova zabrana naglašava fokus MiCA regulacije na financijsku stabilnost i zaštitu potrošača, eliminirajući proizvode s visokim rizikom iz europskog kriptoekosustava.

Izvor: cointelegraph

Koji su zahtjevi za stablecoine?

Tvrtke koje žele ponuditi stablecoine na tržištu EU moraju ispuniti niz strogih zahtjeva propisanih MiCA regulacijom:

Registracija kao institucija elektroničkog novca (EMI) ili kreditna institucija (CI): izdavatelji stablecoina moraju biti registrirani kao EMI ili CI kako bi osigurali financijsku i operativnu usklađenost. EMI licenca je nužna za izdavanje tokena elektroničkog novca (EMTs) ili njihovu javnu ponudu, dok je CI licenca obavezna za javne ponude EMT-a ili njihovo uvrštenje na tržište.
Objava bijele knjige (white paper): svaki izdavatelj mora objaviti detaljan dokument koji opisuje kako stablecoin funkcionira, koja imovina ga podržava, povezane rizike i strukturu poslovanja.
Držanje likvidnih rezervi kod treće strane: stablecoini moraju biti u potpunosti pokriveni stvarnom imovinom u omjeru 1:1. Ova imovina mora biti pohranjena kod pouzdane treće strane kako bi se osigurala sigurnost i povjerenje korisnika.
Redovito izvještavanje o vrijednosti i sastavu rezervi: transparentnost je ključna, pa izdavatelji moraju redovito dostavljati izvještaje kako bi korisnici i regulatori imali uvid u točno pokriće stablecoina.
Digitalni identifikatori tokena (DTIs): DTIs funkcioniraju poput digitalnih putovnica za stablecoine. Oni se moraju uključiti u bijelu knjigu, pružajući informacije o tome na kojoj se glavnoj knjizi (ledgeru) token nalazi i olakšavajući regulatorima praćenje obveza.

Ovi zahtjevi ne samo da osiguravaju stabilnost i transparentnost stablecoina, već i omogućuju regulatorima da prate i upravljaju rizicima na tržištu kriptoimovine.

Izvor: cointelegraph

Je li Tether (USDT) MiCA kompatibilan?

Kako MiCA regulacija nastoji povećati transparentnost i zaštitu potrošača zahtijevajući da stablecoini, klasificirani kao EMT-ovi, posjeduju licence za kreditne ili institucije elektroničkog novca te ispunjavaju stroge standarde usklađenosti, postavlja se pitanje je li Tether (USDT) usklađen s ovim zahtjevima. Trenutno, Tether nije u potpunosti zadovoljio ove kriterije, što dovodi do nesigurnosti oko njegovog pravnog statusa u EU.

Dok neki tvrde da bi USDT mogao biti suočen s ograničenjima, drugi vjeruju da bi mogao opstati tijekom prijelaznog razdoblja propisanog MiCA-om. Juan Ignacio Ibañez, član Tehničkog odbora MiCA Crypto Alliance-a, naglasio je da iako regulatori nisu eksplicitno izjavili da USDT nije usklađen, to također ne znači da jest. Primjerice, odluka Coinbase-a da ukloni USDT s platforme mogla bi se smatrati opreznim potezom, no zasad ne postoje jasne regulatorne smjernice za druge burze poput Binancea ili Crypto.com da učine isto.

Iako se na društvenim mrežama spekulira o budućnosti USDT-a u Europi, stvarnost je da MiCA omogućuje prijelazno razdoblje u kojem bi USDT mogao ostati na tržištu, ali njegova dostupnost i upotreba vjerojatno će biti značajno ograničeni.

Tether također podržava maltešku tvrtku StablR, koja se fokusira na projekte stablecoina poput euro-podržanog StablR Euro (EURR) i dolarski vezanog StablR USD (USDR). Ovi tokeni koriste Tetherovu platformu za tokenizaciju Hadron, čime se povećava fleksibilnost i pristupačnost transakcija stablecoinima.

Unatoč ovim inicijativama, MiCA usklađenost USDT-a ostaje neizvjesna, a relevantni regulatori tek trebaju potvrditi zadovoljava li USDT zahtjeve. Do tada, tvrdnje o njegovoj usklađenosti ili potencijalnoj zabrani ostaju nepotvrđene.

Izvor: cointelegraph

Što je sljedeće za stablecoine u EU?

MiCA će značajno transformirati kripto tržište u EU uvođenjem strogih standarda usklađenosti i zabranom algoritamskih stablecoina. Iako će ovo predstavljati izazov za igrače poput USDT-a, otvara prostor za razvoj i rast stablecoina denominiranih u eurima te drugih tokena koji udovoljavaju regulacijskim zahtjevima.

EU se ovim potezima pozicionira kao globalni lider u regulaciji kriptoimovine, te šalje poruku o važnosti odgovorne i sigurne integracije inovacija u financijski sustav. Ovakav pristup mogao bi inspirirati druge regije da slijede sličan model, pridonoseći stvaranju ujedinjenog i sigurnijeg globalnog kripto ekosustava. Stablecoini koji zadovolje MiCA standarde ne samo da će prosperirati unutar EU, već bi mogli postati i ključni instrumenti u budućim globalnim financijskim tokovima.
Nadamo se da ste saznali nešto novo i korisno te da ste uživali u čitanju današnjega bloga. Akoi mate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).