ASIC mineri protiv kvantnih računala

Što su ASIC mineri?

ASIC mineri, ili “application-specific integrated circuits,” predstavljaju vrhunac u tehnologiji rudarenja Bitcoina i raznih altcoina. Ova računala su posebno dizajnirana da izvršavaju samo jednu specifičnu funkciju — za razliku od univerzalnih procesora koji su namijenjeni za razne zadatke. ASIC mineri su optimizirani za rudarenje kriptovaluta s izuzetnom preciznošću i učinkovitošću. U usporedbi s CPU-ima i GPU-ima, ASIC čipovi pružaju mnogo veću brzinu i snagu jer su programirani da obavljaju isključivo jednu stvar: rudarenje. Ova specijalizacija omogućila im je da revolucioniraju industriju rudarenja kada su se pojavili oko 2013. godine. Međutim, njihova visoka energetska potrošnja i centralizacija rudarenja izazivaju kritike, unatoč činjenici da su, za sve koji žele konkurentno rudariti Bitcoin, i dalje jedina prava opcija.

Zanimljivost: ASIC čipovi su toliko specifični da mogu rudariti samo određene algoritme, poput SHA-256 za Bitcoin, što znači da postaju beskorisni ako ta kriptovaluta izgubi na vrijednosti ili prestane biti isplativa za rudarenje, jer se istom mašinom ne može rudariti kriptovaluta na drugom algoritmu.

Izvor: cointelegraph

Što su kvantna računala?

Kvantna računala predstavljaju novu eru tehnologije koja bi mogla izazvati velike promjene u pristupu rudarenja kriptovaluta. Temeljena na načelima kvantne fizike, ova računala teoretski imaju potencijal za obradu podataka na način koji daleko nadmašuje najbolje današnje ASIC minere. Za razliku od klasičnih računala koja rade s bitovima, kvantna računala koriste kubite, što im omogućuje izvođenje složenih izračuna eksponencijalno brže. Iako kvantni uređaji još uvijek nisu potpuno zaživjeli u praksi, njihov potencijal sugerira budućnost u kojoj bi mogli značajno disruptirati trenutno najmoćnije metode rudarenja kriptovaluta.

Izvor: cointelegraph

Osnove kvantnih računala

Kvantna računala temelje se na principima koji su daleko odmaknuti od tradicionalnog binarnog računalstva. Ključni pojmovi koje treba razumjeti su kubiti, zapletenost i kvantna interferencija. Građevni blokovi kvantnog računala su kubiti. Za razliku od klasičnih bitova, koji mogu biti samo 0 ili 1, kubiti mogu biti u stanju superpozicije, što znači da mogu istovremeno predstavljati i 0 i 1. Ova sposobnost omogućava kvantnim računalima da istodobno procesiraju više mogućnosti, što im daje ogromnu računalnu snagu. Drugi ključni koncept je zapletenost. Kada se kubiti zapletu, stanje jednog kubita je povezano sa stanjem drugog, bez obzira na udaljenost među njima. Ova povezanost omogućuje kvantnim računalima učinkovito izvođenje složenih izračuna jer mogu trenutno reagirati na više varijabli. Konačni element je kvantna interferencija. Ova pojava omogućava kvantnim računalima da podešavanjem vjerojatnosti različitih ishoda usmjere svoje proračune prema najvjerojatnijem rješenju, što im omogućava brzo rješavanje složenih problema. Ukratko, kvantna računala mogu istraživati mnoge računalne puteve istovremeno, dok klasična računala moraju ići jedan po jedan korak, što kvantnim računalima daje prednost u rješavanju kriptografskih problema, poput onih korištenih u rudarenju kriptovaluta.

Izvor: cointelegraph

Što je kvantni miner?

Kvantni miner je zamišljen kao uređaj koji koristi kvantno računalo za rudarenje kriptovaluta, potencijalno donoseći revoluciju u načinu na koji se rješavaju kriptografski problemi. Dok ASIC mineri funkcioniraju tako da sekvencijalno prolaze kroz milijune izračuna kako bi riješili zagonetke poput SHA-256 algoritma za Bitcoin, kvantna računala mogu zahvaljujući superpoziciji i kvantnoj interferenciji testirati mnoge potencijalne rješenja paralelno. Ovo im omogućava da rješavaju probleme eksponencijalno brže od klasičnih ASIC-ova. U praktičnom smislu, kvantni miner bi mogao riješiti problem za koji je ASIC-u potrebno nekoliko minuta ili sati, u samo nekoliko sekundi. Kad bi se kvantna tehnologija potpuno razvila, mogla bi zastarjeti trenutnu rudarsku tehnologiju gotovo preko noći, omogućujući kvantnim uređajima da daleko nadmaše brzinu i učinkovitost klasičnih rudara.

Zanimljivost: kvantni mineri ne bi zahtijevali iste fizičke resurse kao velike farme ASIC-ova — nekoliko kvantnih uređaja moglo bi teoretski nadmašiti čitavu farmu stotina ASIC strojeva.

Izvor: cointelegraph

Počeci kvantnih računala

Iako kvantni kripto mineri još uvijek nisu stvarnost, to je uglavnom zato što je kvantno računalstvo još u počecima. Kvantna računala poput Googleovog Sycamorea pokazala su određeni potencijal, ali su i dalje eksperimentalne mašine s ozbiljnim tehničkim ograničenjima. Kubiti, temeljne jedinice kvantnog računalstva, vrlo su osjetljivi i skloni pogreškama zbog kvantne dekoherencije, što ih čini nepouzdanim za dulje izračune poput onih potrebnih za rudarenje kriptovaluta. Osim toga, današnja kvantna računala imaju premali broj kubita — većina podržava samo desetke ili stotine kubita, dok bi rudarenje ili razbijanje algoritama poput SHA-256 zahtijevalo tisuće ili milijune stabilnih, uz pogreške ispravljenih kubita. Osim tehničkih izazova, kvantna računala zahtijevaju vrlo specijaliziranu i skupu infrastrukturu, poput sustava za hlađenje koji održavaju temperature blizu apsolutne nule. To čini njihovo korištenje iznimno skupim u usporedbi s tradicionalnim ASIC minerima, koji su iako energetski intenzivni, relativno jednostavni za upotrebu. Također, trenutno ne postoji kvantni algoritam optimiziran za rudarenje blokova učinkovitije od ASIC-a, jer je većina istraživanja u području kvantnog računalstva usmjerena na kriptografiju, znanost o materijalima i optimizacijske probleme. Visoki troškovi, tehnička ograničenja i učinkovitost postojećih ASIC-ova znače da ne postoji hitna potreba za razvojem kvantnih minera. Za sada je fokus na razvoju kvantno otporne kriptografije za zaštitu sigurnosti blockchaina od budućih kvantnih prijetnji, umjesto na korištenju kvantnih računala za rudarenje.

Zanimljivost: Googleov Sycamore procesor 2019. godine postigao je kvantnu nadmoć obavljanjem složenog zadatka za 200 sekundi, što bi najmoćnijem svjetskom superračunalu trebalo 10.000 godina.

Izvor: cointelegraph

Kvantna računala i njihov utjecaj na blockchain

Kvantna računala predstavljaju značajne izazove za današnju blockchain tehnologiju, a glavni problemi su centralizacija i prijetnja kriptografskim algoritmima.

  • Centralizacija: kvantni mineri bi mogli daleko nadmašiti ASIC minere po brzini rješavanja rudarskih zagonetki. Problem koji ASIC-ovima traje oko 10 minuta, kvantni uređaji mogli bi riješiti za nekoliko sekundi. Iako Bitcoinov algoritam za prilagodbu težine reagira povećanjem složenosti rudarenja kako bi održao vrijeme između blokova na 10 minuta, kvantni uređaji bi i dalje mogli ostati znatno brži od ASIC-ova. Ovo bi moglo dovesti do situacije u kojoj kvantni mineri stalno zadržavaju prednost, istiskujući ASIC minere iz procesa i koncentrirajući rudarsku moć u rukama onih koji si mogu priuštiti kvantnu tehnologiju. To povećava rizik od centralizacije i potencijalnih 51% napada ili dogovora među minerima.
  • Prijetnja kriptografskim algoritmima: još veća prijetnja kvantnih računala odnosi se na sigurnost samog blockchaina. Bitcoin i mnoge druge kriptovalute oslanjaju se na eliptičku krivuljnu kriptografiju (ECC) za zaštitu transakcija. Iako je ECC sigurna protiv klasičnih računala, kvantna računala s Shorovim algoritmom mogla bi probiti ovu enkripciju eksponencijalno brže. To bi omogućilo zlonamjernim akterima da ukradu privatne ključeve, pristupe novčanicima bez lozinki ili seed fraza, te manipuliraju blockchainom ponovnim potpisivanjem prošlih transakcija, što bi moglo omogućiti povrat ili promjenu povijesti transakcija. Također bi omogućili dvostruko trošenje, gdje kvantna računala mogu nadjačati proces verifikacije mreže i destabilizirati sustav.

Izvor: cointelegraph

Budućnost rudarenja Bitcoina

Gledajući unaprijed, kvantno računalstvo gotovo sigurno će imati transformativan utjecaj na rudarenje kriptovaluta, ali njegova primjena još uvijek nije blizu stvarnosti. Kvantni mineri, sa svojom nevjerojatnom računalnom snagom, mogli bi znatno nadmašiti ASIC-ove, ugrožavajući samu strukturu rudarenja. No, tehnički izazovi poput stabilnosti kubita, korekcije pogrešaka i ogromnih infrastrukturnih troškova znače da je kvantno rudarenje vjerojatno udaljeno barem desetljeće. U međuvremenu, ASIC-ovi će nastaviti dominirati scenom rudarenja. Njihova specijalizirana učinkovitost drži ih na vrhu kao osnovni hardver za konkurentno rudarenje, dok kvantna tehnologija polako sazrijeva. Ipak, kripto zajednica mora se pripremiti za neizbježni dolazak kvantnih minera razvijanjem kvantno otporne kriptografije i istraživanjem alternativnih mehanizama konsenzusa za zaštitu sigurnosti i decentralizacije blockchaina. Kako kvantna tehnologija napreduje, i ASIC i blockchain developeri morat će neprestano inovirati kako bi osigurali održivost i sigurnost decentraliziranih mreža u budućnosti pogonjenoj kvantnim računalima.

Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga, ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Tradicionalni bankovni račun u usporedbi s Bitcoinom

Kako funkcionira bankovni račun?

Bankovni računi funkcioniraju na principu djelomičnih rezervi, što znači da banke drže samo dio depozita svojih klijenata, dok ostatak koriste za odobravanje kredita. Ovaj sustav povećava količinu novca u optjecaju i potiče gospodarski rast omogućujući veći pristup kapitalu. Iako ovakav model podržava ekonomske aktivnosti, on također izlaže depozitore riziku od insolventnosti banke. Povijesni primjeri, poput Velike depresije 1930-ih, pokazuju koliko je ovaj sustav ranjiv u slučaju masovnih podizanja novca. U SAD-u, Federalna korporacija za osiguranje depozita (FDIC) djelomično smanjuje taj rizik, ali klijenti bi trebali biti svjesni da njihov novac nije samo “u sefu”, već ga banke koriste za generiranje prihoda, što može dovesti do problema s likvidnošću u nepredviđenim situacijama.

Izvor: cointelegraph

Što je i kako funkcionira spremanje Bitcoina?

Spremanje Bitcoina odnosi se na korištenje softverskih rješenja, poznatih kao novčanici, koji omogućuju korisnicima pristup njihovim digitalnim sredstvima pohranjenim na blockchain mrežama. Korisnici mogu birati između dvije vrste pohrane: hot i cold walleta. Hot pohrana koristi internetske platforme, poput centraliziranih mjenjačnica ili softverskih novčanika, što omogućuje lakši i brži pristup, ali je podložna rizicima poput hakiranja. Cold pohrana, s druge strane, čuva Bitcoin offline, koristeći uređaje poput hardverskih novčanika, čime pruža veću sigurnost, ali smanjuje dostupnost. Osim toga, postoji razlika između skrbničkih (custodial) novčanika, gdje treća strana upravlja privatnim ključevima, i self-custodial platformi, gdje korisnici sami kontroliraju svoje ključeve, što im daje veću autonomiju, ali i odgovornost za sigurnost svojih sredstava. Uvijek je naravno preporučljivo samostalno spremati ključeve (self-custodial) i biti svjestan svih rizika.

Izvor: cointelegraph

Usporedba pospremanja bitcoina i bankovnog računa

Usporedba bankovnih računa i pohrane Bitcoina otkriva ključne razlike u sigurnosti, brzini transakcija, troškovima i pristupačnosti. Bankovni računi nude sigurnost putem multifaktorske autentifikacije i enkripcije, dok Bitcoin novčanici koriste kriptografske tehnike i decentraliziranu blockchain tehnologiju za dodatnu zaštitu. Iako su bankovni sustavi podložni sporijim obradama transakcija, pogotovo međunarodnih, Bitcoin omogućuje brže i jeftinije transakcije bez posrednika. Bitcoin također pruža veću globalnu dostupnost sredstava, omogućujući korisnicima da njima upravljaju u bilo kojem trenutku. Dok bankovni računi mogu biti pogođeni inflacijom, Bitcoin je deflacijski, s ograničenom ponudom, iako njegova volatilnost nosi i rizik.

Izvor: cointelegraph

Što je bolja opcija?

Odabir između tradicionalnog bankovnog računa i pohrane Bitcoina ovisi o osobnim preferencijama i financijskim ciljevima pojedinca. Bankovni računi nude stabilnost kroz regulativu, osiguranje sredstava i širok spektar usluga, no dolaze s nedostacima kao što su centralizirana kontrola, naknade i inflacija, što smanjuje vaš povrat na „investiciji“. S druge strane, pohrana Bitcoina omogućuje veću privatnost i potencijalno veće povrate zahvaljujući decentraliziranosti Bitcoina, ali nosi rizik visoke volatilnosti i ograničenu prihvaćenost. Na kraju, najbolja opcija ovisi o sklonosti riziku, tehnološkoj spremnosti i dugoročnim financijskim planovima korisnika, ali uvijek najbolja opcija je naravno diverzifikacija, u kojem slučaju držite određenu količinu novca na bankovnom računu, dio možda u dionica, a dio u bitcoinu i drugim kriptovalutama. Koliko će iznositi vaš udio u bitcoinu i kriptovalutama ovisi o vašoj sklonosti riziku. Nadamo se da ste uživali te da ste naučili nešto novo. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Indeks potrošačkih cijena (CPI)

Što je indeks potrošačkih cijena (CPI)?

Indeks potrošačkih cijena (CPI) je alat koji mjeri prosječnu promjenu cijena tijekom vremena za određeni set dobara i usluga koje kućanstva obično kupuju. Može se zamisliti kao oznaka koja pokazuje trošak života. CPI prati koliko se cijene svakodnevnih stvari — poput hrane, odjeće, stanovanja i prijevoza — povećavaju ili smanjuju. Kada CPI raste, to znači da se ukupni trošak ovih stavki povećava, što ukazuje na inflaciju. Ako pada, cijene općenito opadaju, što je rijetko, ali moguće. CPI je ključan jer nam pomaže razumjeti koliko više (ili manje) plaćamo za iste stvari u odnosu na prethodno razdoblje, dajući jasnu sliku inflacije.

Izvor: cointelegraph

Kako se računa CPI?

Kako bi se izračunao indeks potrošačkih cijena (CPI), ekonomisti prvo kreiraju “košaricu” dobara i usluga koja predstavlja ono što prosječno kućanstvo kupuje. Ova košarica uključuje kategorije poput hrane, stanovanja, prijevoza, zdravstva i zabave. Svaka kategorija odabrana je na temelju anketa koje prate potrošačke navike u različitim regijama i među različitim dohodovnim skupinama. Nakon što je košarica definirana, svakom proizvodu ili usluzi unutar nje dodjeljuje se težina, koja odražava njegovu važnost u prosječnom kućnom budžetu. Na primjer, stanovanje obično ima veću težinu jer ljudi troše veliki dio prihoda na najam ili hipoteke, dok kategorije poput zabave imaju manju težinu. Te težine osiguravaju da CPI točno odražava utjecaj promjena cijena na ukupne životne troškove. Za izračunavanje CPI-a koristi se jednostavna formula. Na primjer, ako je košarica u baznoj godini koštala 500 EUR, a u tekućoj godini 550 EUR, CPI bi iznosio:

Izvor: cointelegraph

Ovo znači da su cijene porasle za 10% u odnosu na baznu godinu, koja služi kao referentna točka pri izračunu ekonomskih indeksa poput CPI-a.

Vrste indeksa potrošačkih dobara

Postoji nekoliko vrsta indeksa potrošačkih cijena (CPI), a najčešće korišteni u svijetu je CPI za sve urbane potrošače (CPI-U). Ovaj indeks odražava potrošačke navike urbanih kućanstava, uključujući zaposlene, nezaposlene i umirovljenike. To je najšira mjera koja se često koristi za praćenje ukupnih inflacijskih trendova. Drugi važan indeks je CPI za urbane radnike i administrativne djelatnike (CPI-W), koji se fokusira na kućanstva gdje najmanje 50% prihoda dolazi od administrativnih poslova, a barem jedan član kućanstva radi 37 tjedana ili više godišnje. CPI-W često bolje odražava potrošačke obrasce radničkih obitelji. Osim toga, postoji i tzv. Core CPI, koji isključuje promjenjive stavke poput hrane i energije. Ovi indeksi često variraju zbog faktora kao što su vremenske prilike ili geopolitički događaji, pa Core CPI pruža jasniji uvid u temeljne inflacijske trendove bez utjecaja tih oscilacija. Donositelji politika često se oslanjaju na Core CPI pri donošenju odluka o kamatnim stopama i drugim ekonomskim politikama jer nudi stabilniju sliku inflacije.

Izvor: cointelegraph

Važnost CPI-a za kriptovalute

Indeks potrošačkih cijena (CPI) ima značajan utjecaj na tržišta kriptovaluta. Kada CPI pokazuje rastuću inflaciju, to može utjecati na investitorski sentiment, potičući investitore da traže imovinu koja bi mogla zaštititi njihovo bogatstvo. U takvim situacijama, kriptovalute, posebno Bitcoin, dolaze u fokus. U tradicionalnim tržištima, viša inflacija, koju pokazuje CPI, često dovodi do pada vrijednosti obveznica i može povećati volatilnost dionica, jer se tvrtke suočavaju s rastućim troškovima. Investitori mogu reagirati premještanjem novca u imovinu koju percipiraju kao sigurniju ili onu koja bi mogla rasti tijekom inflacijskih razdoblja, poput zlata. U posljednje vrijeme, Bitcoin i druge kriptovalute često se smatraju „digitalnim zlatom“. Ideja je da ograničena opskrba Bitcoina čini ovu kriptovalutu manje osjetljivom na inflaciju, zbog čega je neki vide kao zaštitu od rasta cijena. Na primjer, u lipnju 2021. godine, inflacija u SAD-u dostigla je oko 5,4%, znatno iznad cilja Federalnih rezervi od 2%. Ovo je bio odgovor na uvođenje bilijuna dolara u gospodarstvo tijekom pandemije. Tijekom tog razdoblja, Bitcoin je doživio značajan rast. Međutim, kada su Federalne rezerve počele postupno mijenjati monetarnu politiku, uključujući planove smanjenja programa otkupa obveznica i povećanja kamatnih stopa, Bitcoin je do siječnja 2022. pao na oko 35,000 dolara. Ove fluktuacije jasno pokazuju kako CPI može utjecati na dinamiku kripto tržišta.

Izvor: cointelegraph

Kako CPI utječe na cijene kriptovaluta?

Viša inflacija, kako pokazuje indeks potrošačkih cijena (CPI), može dovesti do povećanih ulaganja u kriptovalute poput Bitcoina. Međutim, promjene u monetarnoj politici koje proizlaze iz CPI podataka mogu navesti središnje banke da povećaju kamatne stope, što bi moglo smanjiti likvidnost na financijskim tržištima i potencijalno smanjiti vrijednost Bitcoina. Više kamatne stope čine zaduživanje skupljim, što može smanjiti priliv novca u spekulativne imovine poput kriptovaluta. Osim toga, volatilnost cijena kriptovaluta može se pojačati tržišnim kretanjima uzrokovanim CPI-em. Za razliku od tradicionalne imovine, kriptovalute su vrlo osjetljive na promjene u investitorskom sentimentu i globalnim ekonomskim uvjetima.

Izvor: cointelegraph

Buduća uloga CPI-a u svijetu kriptovaluta

Buduća uloga indeksa potrošačkih cijena (CPI) u svijetu kriptovaluta obećava zanimljiv razvoj. Jedan od mogućih napretka je stvaranje kripto indeksa ili tokena temeljenih na CPI-u. Ovi digitalni tokeni mogli bi izravno pratiti inflaciju, omogućavajući investitorima da se zaštite od inflacijskih pritisaka unutar kripto prostora. Regulatori bi također mogli uzeti u obzir CPI podatke prilikom oblikovanja budućih politika o kriptovalutama. Kako tržište sazrijeva, vlade bi mogle koristiti CPI kao referentnu točku za uvođenje ili prilagodbu regulacija koje osiguravaju da kripto imovina ostane usklađena s širim ekonomskim uvjetima. Na primjer, CPI bi se mogao koristiti za postavljanje smjernica za oporezivanje dobiti od kriptovaluta, s poreznim stopama koje se prilagođavaju prema inflaciji, ili za određivanje praga za emisiju („štampanje“) digitalnih valuta povezanih s inflacijom od strane središnjih banaka, poznatih kao digitalne valute središnjih banaka (CBDC). Osim toga, kako kriptovalute nastavljaju stjecati širu prihvaćenost, CPI bi mogao postati referentna točka za procjenu stvarne korisnosti digitalnih sredstava. Na primjer, ako se neka kriptovaluta promovira kao stabilno sredstvo vrijednosti, njezina izvedba mogla bi se mjeriti u odnosu na stope inflacije kako bi se procijenilo očuvanje kupovne moći tijekom vremena. Ukratko, budućnost CPI-a u kripto ekonomiji vjerojatno će uključivati ključnu ulogu u oblikovanju novih financijskih instrumenata, vođenju regulatornih okvira i pružanju mjerila za procjenu stabilnosti i korisnosti digitalnih sredstava. Nadamo se da ste uživali i da ste naučili nešto novo. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Je li Ethereum vrijednosni papir, valuta ili roba?

Ethereum je sve?

Regulatorna tijela ne mogu se složiti oko jedinstvene klasifikacije za Ethereum — tehnički gledano, on je vrijednosni papir, valuta i roba. To stvara svojevrsnu dilemu za drugu najveću kriptovalutu na svijetu po tržišnoj kapitalizaciji. Svestranost i široka funkcionalnost Ethera izdvajaju ga iz mase, iako to otežava njegovu definiciju. Unatoč tome, ne pati od nejasne klasifikacije, čak i dok Komisija za vrijednosne papire Sjedinjenih Država (SEC) možda još uvijek polaže pravo na njegovu regulaciju. Bez stroge klasifikacije, Ether potencijalno izbjegava opsežne regulacije specifične za vrijednosne papire, robu ili valute, što bi moglo usporiti njegovu adaptaciju u svijetu inovacija.

Izvor: cointelegraph

Ethereum – vrijednosni papir

U Sjedinjenim Državama, Howey test određuje je li neka imovina vrijednosni papir tako što se procjenjuje ispunjava li kriterije „ulaganja.” Test se sastoji od četiri uvjeta: ulaganje novca, zajedničko poduzeće, očekivanje dobiti i profit temeljen na tuđem radu. Ako transakcija ispunjava sve te kriterije, klasificira se kao vrijednosni papir i podliježe odgovarajućim regulacijama. Gledajući kroz ovaj test, Ether ispunjava ove uvjete tijekom svog inicijalnog javnog kripto-ponuđivanja (ICO) 2014. godine. Investitori su uložili novac, zajednički resursi upravljani su od strane Ethereum Foundation, a očekivanje dobiti bilo je visoko. No, kako je mreža postajala sve decentraliziranija, SEC je 2018. godine promijenio klasifikaciju, zaključivši da Ether više ne ovisi o centraliziranom entitetu te stoga više ne mora biti smatran vrijednosnim papirom, iako zadovoljava sve uvjete Howey testa.

Izvor: cointelegraph

Ethereum – valuta

Valute se koriste kao sredstvo plaćanja i imaju pravno priznanje unutar financijskog sustava. U Japanu je Ether zakonski prihvaćeno sredstvo plaćanja, ali postavlja se pitanje – čini li ga to valutom u tradicionalnom smislu? Prema standardnoj definiciji, valuta mora ispuniti nekoliko uvjeta: biti sredstvo razmjene, jedinica obračuna, pohrana vrijednosti i zakonsko sredstvo plaćanja. Ether se koristi kao sredstvo razmjene u transakcijama unutar brojnih DApp-ova (decentraliziranih aplikacija) i platformi te se koristi za procjenu vrijednosti usluga i dobara unutar svog ekosustava. Također, mnogi ga drže kao ulaganje, što mu daje ulogu pohrane vrijednosti. Međutim, Ether nije zakonsko sredstvo plaćanja u većini država, što ga razlikuje od tradicionalnih valuta poput dolara ili eura. Iako se Ether koristi slično valuti, nedostatak vladinog priznanja ograničava njegovu potpunu integraciju u tradicionalne definicije valute.

Izvor. cointelegraph

Ethereum – roba

Iako se Ether često klasificira kao vrijednosni papir ili valuta, također je klasificiran kao roba, osobito od strane Komisije za trgovinu robnim terminskim ugovorima (CFTC) u SAD-u. Iako to na prvi pogled može izgledati neobično, potpuno je u skladu s pristupom koji CFTC primjenjuje na određene digitalne imovine poput Bitcoina. Ether ispunjava ključne uvjete za robu – zamjenjiv je, drži vrijednost i aktivno se trguje na svjetskim burzama. Njegov nedostatak središnjeg izdavatelja također ga razlikuje od vrijednosnih papira, jer Ether djeluje na decentraliziranoj mreži. Trgovanje Etherom na terminskim tržištima (futures), dodatno učvršćuje njegov status robe. Međutim, iako Ether zadovoljava trenutne regulatorne okvire, budući razvoj kripto tržišta mogao bi izazvati promjene u ovoj klasifikaciji zbog izazova u reguliranju decentraliziranih digitalnih imovina.

Izvor: cointelegraph

Što je onda Ethereum?

U svojoj srži, Ether može istovremeno odgovarati svim ili nijednoj od ovih definicija. Ključni problem leži u nedostatku sveobuhvatnog globalnog regulatornog okvira za kriptovalute, što prisiljava regulatorna tijela da prilagode postojeće zakone ovim novim digitalnim sredstvima. Uzimajući u obzir prednosti i nedostatke svake klasifikacije – vrijednosnog papira, valute ili robe – najbliža definicija za Ether trenutno je roba. Iako nije savršen, taj okvir omogućuje regulaciju tržišta, zaštitu investitora i integraciju s tradicionalnim tržištima. Ipak, Ether ima više funkcionalnosti, ali njegova primarna uloga najviše odgovara karakteristikama robe.

Izvor: cointelegraph

Budućnost klasifikacije Ethereuma

Dok se ne uspostavi cjelovit, globalno primjenjiv regulatorni okvir prilagođen jedinstvenim karakteristikama digitalne imovine, klasifikacija Ethera kao robe morat će biti zadovoljavajuće rješenje. Ovaj pristup pruža strukturirano regulatorno, ali privremeno rješenje dok se ne donesu sveobuhvatniji propisi. Primjer takvog novog regulatornog okvira je Europska regulativa tržišta kripto-imovine (MiCA), koja klasificira kripto-imovinu u različite kategorije, a Ether bi pripadao skupini „ostale kripto-imovine.” Ovaj pristup omogućava ravnotežu između inovacija, tržišne stabilnosti i zaštite potrošača, što pomaže razvoju Ethereum ekosustava uz osiguranje nužnih sigurnosnih mjera. Iako nije savršeno rješenje, MiCA je važan korak naprijed koji bi druge države mogle slijediti u budućnosti. Nadamo se da ste uživali u današnjem blogu, te da ste naučili nešto novo. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Što su obveznice i kako funkcioniraju u cryptu?

Vrste tradicionalnih obveznica

Tradicionalne obveznice možemo podijeliti u nekoliko glavnih kategorija. Državne obveznice izdaju vlade kada trebaju prikupiti sredstva, umjesto da se oslanjaju isključivo na banke. Kao investitor, kupnjom ovih obveznica posuđujete novac vladi, koja vam vraća glavninu uz kamate. Ove obveznice smatraju se niskorizičnim jer iza njih stoji država. Korporativne obveznice izdaju tvrtke radi prikupljanja kapitala za različite svrhe, poput refinanciranja duga ili širenja poslovanja. One obično nude više kamatne stope zbog veće razine rizika. Municipalne obveznice izdaju lokalne vlasti za financiranje infrastrukture, poput bolnica, škola i cesta, a često su privlačne jer nude porezne olakšice na kamate.

Izvor: cointelegraph

Kako funkcioniraju tradicionalne obveznice?

Kada kupite obveznicu, osiguravate si fiksnu kamatnu stopu koja se isplaćuje redovito, najčešće polugodišnje, sve do isteka obveznice. Taj iznos kamate naziva se kupon. Na datum dospijeća, izdavatelj obveznice vraća vašu početnu investiciju, odnosno glavninu. Obveznice su privlačne mnogim investitorima zbog predvidljivosti povrata. Možete računati na redovite isplate kamata i povrat glavnice na kraju razdoblja dospijeća. Međutim, niži prinosi u usporedbi s dionicama ili drugim visokorizičnim ulaganjima kompromis su za ovu stabilnost. Tradicionalne obveznice često su temelj investicijskih portfelja, nudeći stabilan prihod uz relativno nizak rizik, ali ne i velike povrate.

 

Izvor: cointelegraph

Što su crypto obveznice?

Crypto obveznice predstavljaju modernu verziju tradicionalnih obveznica, s razlikom da su povezane s kriptovalutama ili blockchain tehnologijom, umjesto s tvrtkama ili državama. Ulaganjem u crypto obveznice, podržavate projekte ili poslovanja unutar kriptoindustrije, umjesto banaka ili vlada. Privlačnost ovakvih ulaganja leži u potencijalno većim profitima ako projekt uspije. No, kao i kod svih ulaganja u kriptovalute, razina rizika je značajno veća. S obzirom na to da je riječ o relativno novom konceptu, temeljito istraživanje i razumijevanje rizika ključni su, unatoč mogućnosti primamljivih nagrada. Crypto obveznice spajaju tradicionalne financijske ideje s inovacijama blockchaina, pridonoseći rastu digitalnih financija.

Izvor: cointelegraph

Kako kupiti crypto obveznice?

Kupnja crypto obveznica obično se obavlja putem kripto mjenjačnica kao što su Binance ili nekih specijaliziranih usluga za obveznice. Evo kako možete kupiti crypto obveznice korak po korak:

Odaberite kripto mjenjačnicu: izaberite pouzdanu kripto mjenjačnicu koja nudi crypto obveznice.

Postavite siguran novčanik: osigurajte siguran kripto novčanik za pohranu vaših digitalnih sredstava.

Pretražite dostupne obveznice: istražite dostupne obveznice na burzi i odaberite onu koja se poklapa s vašim investicijskim ciljevima.

Kupite obveznicu: kupite odabranu obveznicu koristeći svoju preferiranu kriptovalutu.

Razumijevanje uvjeta obveznice: uvjeti obveznice, poput kamatne stope i datuma dospijeća, upravljat će se putem pametnog ugovora koji automatski obrađuje isplate kamata i povrat vaše investicije na dospijeću.

Istraživanje i procjena rizika: prije ulaganja temeljito istražite i razumijte rizike povezane s kripto tržištem. Crypto obveznice donose nove mogućnosti, ali i zahtijevaju pažljivu analizu prije nego se odlučite na ulaganje s obzirom na veliku količinu rizika koju nose.

Izvor: cointelegraph

Kako funkcioniraju crypto obveznice?

Crypto obveznice funkcioniraju na decentraliziranoj mreži, kombinirajući tradicionalni koncept obveznica s prednostima blockchain tehnologije. Umjesto da su povezane s državama ili financijskim institucijama, ove obveznice se izdaju i održavaju putem pametnih ugovora. Ovi samostalno izvršavajući ugovori automatski upravljaju isplatama kamata i povratom glavnice, eliminirajući potrebu za posrednicima poput banaka. Ulaganje u crypto obveznicu uključuje kupnju obveznice korištenjem kriptovalute. Struktura obveznice određuje hoće li kamatna stopa biti fiksna ili promjenjiva, a sve transakcije, uključujući performanse vašeg ulaganja i vrijeme isplate, transparentno su praćene na blockchainu.

Izvor: cointelegraph

Jesu li crypto obveznice dobra investicija?

Crypto obveznice nude zanimljivu priliku za profitiranje od transparentnosti blockchaina i potencijalno visokih prinosa. Međutim, s takvim prilikama dolazi i povećan rizik, koji je važno pažljivo procijeniti. Ako volite uzbuđenje visokorizičnih ulaganja s mogućnošću velikih nagrada, crypto obveznice mogu biti pravi izbor za vas. No, ako ste konzervativniji ulagač ili niste detaljno upoznati s rizicima kriptovalutama, preporučuje se oprez ili savjetovanje s iskusnim kripto investitorom prije nego što se odlučite na ulaganje u crypto obveznice.

Izvor: cointelegraph

Zaključak

Crypto obveznice donose novitet u svijet financija, nudeći potencijal za stabilizaciju i diverzifikaciju često nestabilnog tržišta kriptovaluta. Iako obveznice mogu izgledati kao tradicionalni financijski instrument, njihova integracija u kripto sektor otvara nove mogućnosti za upravljanje rizikom i povratom ulaganja. Ova vrsta obveznica omogućuje investitorima da bolje uravnoteže svoje portfelje, ali zahtijeva i oprez zbog volatilnosti kriptovaluta i nedostatka regulacija. Unatoč potencijalno većim profitima, temeljito istraživanje i pažljivo donošenje odluka ključni su za zaštitu od neočekivanih gubitaka u ovom dinamičnom sektoru. Mi se nadamo da ste vi uživali u čitanju današnjega bloga, te da ste naučili nešto novo. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Bitcoin Name Service (BNS)

O čemu danas pričamo?

Kriptovalute postaju sve prisutnije u svakodnevnom životu, iz tog vrlo jednostavnog razloga postoji potreba za jednostavnijim i intuitivnijim načinima interakcije s našim digitalnim novčanicima. Upravo zbog toga kreiran je Bitcoin Name Service (BNS), inovativna usluga koja transformira način na koji koristimo Bitcoin. BNS korisnicima omogućuje da svoj Web3 novčanik povežu s lako pamtljivim .btc domenskim imenom, čime se eliminira potreba za dugim i kompliciranim adresama koje su teške za zapamtiti, ili je lako pogriješiti prilikom unosa istih. Ovaj blog će vas provesti kroz osnove BNS-a, objasniti kako funkcioniraju .btc domene i pružiti vam korisne savjete o tome kako možete nabaviti svoju vlastitu .btc domenu.

Izvor: cointelgraph

Što je Bitcoin Name Service?

Bitcoin Name Service (BNS) predstavlja revolucionarni korak u svijetu kriptovaluta, ono što on nudi je decentralizirana baza podataka imena koja je osigurana na Bitcoin blockchainu. Ova usluga omogućava korisnicima da registriraju Web3 korisnička imena putem Stacks platforme, stvarajući most između ljudskog jezika i kompleksnog svijeta kripto adresa. BNS djeluje kao imenik za Web3, pružajući jasno mapiranje između čitljivih imena poput “unchained.btc” i odgovarajućih alfanumeričkih adresa novčanika. Slično kao što Web2 domenski sustav (DNS) omogućava lako pretraživanje i pristup web stranicama, BNS nudi sučelje za kupnju, registraciju, upravljanje i pretraživanje .btc domena. Ovo ukratko znači da svoju dugačku i ljudima nerazumljivu Bitcoin adresu možete zamijeniti s nečim jednostavnim kao što je „kriptomat.btc“. Međutim, za razliku od centraliziranog DNS-a, BNS se oslanja na peer-to-peer mrežu poslužitelja, što ga čini sigurnijim i otpornijim na cenzuru. Imena koja BNS pruža su univerzalno jedinstvena, lako razumljiva ljudima, i omogućuju snažno vlasništvo nad domenom. Koristeći sigurnost i otpornost Bitcoin mreže, BNS poboljšava korisničko iskustvo unutar Stacks ekosustava, omogućavajući korisnicima ne samo slanje i primanje STX-a, već i interakciju s tokenima i NFT-ovima koji su temeljeni na Stacksu. Ovaj sustav otvara vrata jednostavnijoj i sigurnijoj Web3 komunikaciji, te postavlja temelje za budućnost digitalne interakcije.

Izvor: cointelegraph

Kako funkcioniraju .btc domene?

.btc domene su inovativni dodatak Bitcoin blockchaina, jer pružaju korisnicima mogućnost registracije jedinstvenih imena koja se pohranjuju na Bitcoin mreži kao NFT-ovi. Ove domene se upravljaju putem Bitcoin Name Service (BNS) i registriraju korištenjem pametnih ugovora na Stacks platformi. Zahvaljujući integraciji s Bitcoinovim sigurnosnim značajkama i upotrebom Clarity jezika za pametne ugovore, BNS stvara decentralizirani registar imena koji je siguran i otporan na manipulacije. Svako .btc ime ima svoj jedinstveni hash zapisan na Bitcoin blockchainu, što osigurava transparentnost i neosporno vlasništvo. Dodatno, svaka domena i poddomena ima svoje Decentralizirane Identifikatore (DIDs), koji služe kao trajni identifikatori za javne ključeve i omogućuju kompatibilnost s drugim sustavima koji koriste DIDs. Registracija .btc domene provodi se transakcijom s BNS pametnim ugovorom na Stacksu, čime se osigurava da su sve BNS domene sinkronizirane i replicirane, odnosno pohranjene na sve Stacks čvorove globalno. Ovaj proces ne samo da pojednostavljuje upravljanje digitalnim identitetima već i potiče veću sigurnost i decentralizaciju.

Izvor: cointelegraph

Kako kupiti .btc domenu?

Prije nego što kupite .btc domenu, trebat ćete novčanik koji podržava .btc domene, kao što su Hiro Wallet ili Xverse. Također trebati ćete STX u svom novčaniku kako biste kupili Bitcoin domenu na BNS-u. Nove domene koštaju 2 STX-a. Ovi troškovi ne uključuju transakcijske naknade, tako da računajte da će vam trebati nešto više od 2 STX-a. STX možete kupiti na mjenjačnici i poslati ga u svoj novčanik kompatibilan sa Stacksom. Koraci za kupnju Bitcoin domene su sljedeći;

Izvor: cointelegraph

Pretražite .btc domenu

Idite na btc.us i upišite ime koje želite registrirati u traku za pretraživanje na početnoj stranici. Pojavit će se skočni prozor koji će vam reći je li ime dostupno, kolike su cijene u STX-u i koliko dugo ćete ga imati (5 godina za 2 STX).

Izvor: cointelegraph

Kreirajte račun

Nakon što ste potvrdili da je ime dostupno, morate kreirati Stacks račun povezan s Bitcoinom kako biste započeli kupnju. Povežite svoj novčanik kompatibilan sa Stacksom s web stranicom kako biste se prijavili.

Izvor: cointelegraph

Finalizirajte kupnju domene

Kada se prijavite, dobit ćete upit za kupnju .btc domene koju ste odabrali. Pošaljite 2 STX-a, te ćete time dobiti pravo na domenu pet godina. Transakcija će uključivati malu transakcijsku naknadu. Nakon što je transakcija dovršena, ime Bitcoin domene pojaviti će se u vašem Stacks novčaniku.

Decentralizirane Autonomne Organizacije (DAO)

Što je Decentralizirana Autonomna Organizacija?

Decentralizirana autonomna organizacija (DAO) je oblik pravne strukture koja nema centralno upravno tijelo i čiji članovi dijele zajednički cilj da djeluju u najboljem interesu entiteta odnosno organizacije. Najpopularnije i najzastupljenije su kod kripto i blockchain entuzijasta, a koriste se za donošenje odluka prilikom upravljanja organizacijom. Ukratko, DAO je oblik organizacije koji nema centralno upravno tijelo, već se odluke donose na temelju decentraliziranih mehanizama, često putem blockchain tehnologije. Članovi DAO-a često dijele zajednički cilj te surađuju putem pametnih ugovora ili drugih decentraliziranih alata kako bi postigli te ciljeve.

Izvor: cointelegraph

Koja je svrha decentraliziranih autonomnih organizacija (DAO)?

Jedna od glavnih karakteristika kriptovaluta je što su decentralizirane. To znači da ih ne kontrolira jedna institucija poput vlade ili centralne banke, već su umjesto toga podijeljene među raznim računalima, mrežama i čvorovima. U mnogim slučajevima, kriptovalute koriste ovaj decentralizirani status kako bi postigle razine privatnosti i sigurnosti koje su obično nedostupne standardnim valutama i njihovim transakcijama. Inspirirana decentralizacijom kriptovaluta, grupa razvojnih programera došla je na ideju decentralizirane autonomne organizacije, ili DAO-a, 2016. godine. Koncept DAO-a je promovirati nadzor i upravljanje entitetom slično kao kod korporacije. Međutim, ključ DAO-a je nedostatak centralne vlasti; gdje kolektivna skupina vođa i sudionika djeluje kao upravno tijelo.

Izvor: cointelegraph

Kako funkcionira DAO?

DAO-ovi se uvelike oslanjaju na pametne ugovore. Na temelju ishoda odluke, određeni kod može se izvršiti kako bi se povećala opskrba u opticaju, spalili odabrani rezervni tokeni, izdale odabrane nagrade postojećim vlasnicima tokena ili finalizirala neka druga odluka. Proces glasanja za DAO-ove objavljen je na blockchainu. Korisnici često moraju birati između međusobno isključivih opcija. Moć glasanja često je raspoređena među korisnicima na temelju broja tokena koje posjeduju. Na primjer, jedan korisnik koji posjeduje 100 tokena DAO-a imat će dvostruko veću težinu glasačke moći u odnosu na korisnika koji posjeduje 50 tokena. Teorija iza ove prakse je da su korisnici koji su više financijski uloženi u DAO poticani da djeluju u dobroj namjeri. Zamislite korisnika koji posjeduje ukupno 25% glasačke moći. Taj korisnik može sudjelovati u lošim radnjama; međutim, čineći to, korisnik će ugroziti vrijednost svojeg udjela od 25%. DAO-ovi često imaju trezore koji sadrže tokene koji se mogu izdati u zamjenu za fiat valutu. Članovi DAO-a mogu glasati o tome kako koristiti te fondove; na primjer, neki DAO-ovi s ciljem stjecanja rijetkih NFT-ova mogu glasati o tome da li odustati od sredstava trezora u zamjenu za taj NFT ili neku drugu imovinu.

Izvor: cointelegraph

Prednosti DAO-ova

Postoji nekoliko razloga zašto bi entitet ili kolektivna skupina pojedinaca mogli željeti provesti strukturu DAO-a. Neki od benefita ovog oblika upravljanja uključuju:

Decentralizacija: odluke koje utječu na organizaciju donose se od strane pojedinaca umjesto od centralne vlasti. Umjesto oslanjanja na odluke jednog pojedinca (CEO-a) ili male skupine pojedinaca (Upravnog odbora), DAO može decentralizirati autoritet preko znatno većeg raspona korisnika.

Participacija: pojedinci unutar entiteta mogu se osjećati moćnijima i povezanijima s entitetom kada imaju izravno mišljenje i glasačku moć u svim pitanjima. Ti pojedinci možda nemaju snažnu glasačku moć, ali DAO potiče vlasnike tokena da glasaju, spaljuju tokene ili koriste svoje tokene na načine koji smatraju najboljima za entitet.

Javnost: unutar DAO-a, glasa se putem blockchaina i sve je javno vidljivo. To zahtijeva od korisnika da djeluju na način koji smatraju najboljim, jer će njihov glas i njihove odluke biti javno vidljivi.

Izvor: cointelegraph

Nedostatci DAO-ova

Međutim, nije sve savršeno kada su u pitanju DAO-ovi. Postoje ozbiljne posljedice nepravilnog postavljanja ili održavanja DAO-a, a ovo su samo neka od ograničenja strukture:

Brzina: ako je javno poduzeće vođeno od strane izvršnog direktora, možda će biti potreban samo jedan glas da se odluči o smjeru kojim će poduzeće ići. S DAO-om, svakom korisniku je pružena prilika za glasanje. To zahtijeva mnogo duže razdoblje glasanja, posebno uzimajući u obzir vremenske zone i prioritete izvan DAO-a.

Edukacija: slično kao i kod pitanja brzine, DAO ima odgovornost educirati mnogo više ljudi u vezi s aktivnostima entiteta koje su u tijeku. Jedan izvršni direktor puno je upućeniji u razvoj poduzeća, dok vlasnici tokena DAO-a mogu imati različite obrazovne pozadine, razumijevanje inicijativa, poticaje ili dostupnost resursa. Česta izazovnost DAO-ova je ta što, iako okupljaju raznolik skup ljudi, taj raznoliki skup ljudi mora naučiti kako rasti, strategizirati i komunicirati kao jedna cjelina, a može se desiti da svatko ne razumije kako to sve postići na najefikasniji način.

Neefikasnost: djelomično sažimajući prva dva stajališta, DAO-ovi nose veliki rizik od neefikasnosti. Zbog vremena potrebnog za educiranje glasača, komuniciranje inicijativa, objašnjavanje strategija i uvođenje novih članova, lako će DAO potrošiti puno više vremena raspravljajući o promjenama nego što ih provodi. DAO se može zaglaviti u trivijalnim, administrativnim zadacima zbog potrebe za koordiniranjem mnogo više pojedinaca.

Izvor: cointelegraph

Kako DAO zarađuje novac?

DAO inicijalno prikuplja kapital prodajom svog tokena. Taj osnovni token predstavlja glasačku moć i udio u vlasništvu među članovima. Ako DAO postigne uspjeh, vrijednost osnovnog tokena će se povećati. DAO tada može izdavati buduće tokene po većoj vrijednosti kako bi prikupio više kapitala. DAO također može ulagati u imovinu ako članovi odluče odobriti takve mjere. Na primjer, DAO može kupiti tvrtke, NFT-ove ili druge tokene. Ako ta imovina poraste u vrijednosti, povećava se i vrijednost DAO-a, odnosno njegovih riznica.

Izvor: cointelegraph

Zaključak

Decentralizirane autonomne organizacije (DAO-ovi) predstavljaju inovativni oblik organizacije koji se oslanja na blockchain tehnologiju i pametne ugovore kako bi transformirao način donošenja odluka i upravljanja entitetima. Iako donose niz prednosti poput decentralizacije, veće participacije članova, transparentnosti i globalne povezanosti, DAO-ovi nisu bez nedostataka. Problemi kao što su brzina donošenja odluka, potreba za edukacijom članova, potencijalna neefikasnost i pitanja sigurnosti često su prisutni. Unatoč tim izazovima, DAO-ovi ostaju intrigantan koncept s velikim potencijalom za transformaciju različitih industrija i stvaranje novih ekonomskih modela. Ključno je kontinuirano učenje i prilagodba kako bi se iskoristile prednosti DAO modela i minimizirali rizici, što će biti ključni faktori za njihov dugoročni uspjeh. Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga, te da ste naučili nešto novo, ako imate bilo kakva pitanja ili sugestiji možete nam se obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Umjetna inteligencija i blockchain

O čemu danas pričamo?

U posljednje vrijeme svjedočimo velikom rastu popularnosti umjetne inteligencije (AI), tehnologije koja u potpunosti mijenja način na koji živimo i radimo. AI nije samo alat za automatizaciju rutinskih zadataka; ona je postala ključni igrač u inovacijama koje oblikuju budućnost. Kada se AI spoji s blockchain tehnologijom i kriptovalutama, potencijal za transformaciju postaje još veći. Ovaj spoj može dovesti do bržeg i kvalitetnijeg rasta obje industrije, omogućujući stvaranje novih poslovnih modela i tržišta. Danas ćemo istražiti kako integracija AI-a s blockchainom može unaprijediti sigurnost, transparentnost i efikasnost transakcija u svijetu kriptovaluta, te kako ove tehnologije zajedno mogu doprinijeti stvaranju boljeg i pametnijeg digitalnog ekosustava.

Izvor: cointelegraph

Prednosti umjetne inteligencije uz blockchain

  1. Sigurnost i transparentnost: blockchain tehnologija pruža visoku razinu sigurnosti i transparentnosti. Kada se koristi u kombinaciji s umjetnom inteligencijom, omogućuje stvaranje decentraliziranih sustava za pohranu i obradu podataka. Ovaj pristup osigurava da podaci budu zaštićeni od neovlaštenog pristupa, a svaka transakcija bude zabilježena i vidljiva svim sudionicima.
  2. Integritet podataka: Umjetna inteligencija često zahtijeva velike količine podataka za daljnje razvijanje modela. Korištenjem blockchaina za pohranu tih podataka, osigurava se njihova integritet. Blokovi u lancu sadrže hashove prethodnih blokova, čime se sprječava manipulacija podacima. Na ovaj bi se način osiguralo da se ranije uneseni podatci ne mogu lažno mijenjati.
  1. Pametni ugovori: blockchain omogućuje izradu pametnih ugovora (smart contracts) koji automatski izvršavaju određene uvjete. Umjetna inteligencija može koristiti ove pametne ugovore za automatizaciju poslovnih procesa i smanjenje administrativnih troškova.
  2. Dijeljenje podataka: AI zahtijeva razmjenu podataka između različitih entiteta. Blockchain omogućuje sigurno dijeljenje podataka između sudionika u mreži, bez potrebe za posrednicima, koji potencijalno mogu manipulirati informacijama.
  3. Pouzdanost i otpornost na kvarove: blockchain je distribuirana mreža koja se ne oslanja na centralni autoritet. To ga čini otpornim na kvarove i napade. Umjetna inteligencija koja koristi blockchain može se osloniti na ovu pouzdanost za svoje operacije, a najbolji primjer je Bitcoin, mreža koja je zadnji put offline bila 2013. godine, odnosno neprestano radi već više od 10 godina. Ovakva distribuirana mreže omogućila bi AI-u da neprestano radi, bez ikakvih poteškoća koje su često vidljive kod drugih centraliziranih servisa.

Izvor: cointelegraph

Nedostatci umjetne inteligencije uz blockchain

  1. Skalabilnost: blockchain, iako iznimno siguran, ima ograničenja u skalabilnosti. Kako se broj transakcija povećava, tako i vrijeme potrebno za obradu tih transakcija raste. To može predstavljati problem za umjetnu inteligenciju koja zahtijeva brze i velike količine podataka.
  2. Troškovi: održavanje blockchain mreže može biti skupo, posebno za manje organizacije. Svaka transakcija zahtijeva naknadu, a troškovi se mogu akumulirati. To može utjecati na pristupačnost umjetne inteligencije koja koristi blockchain.
  3. Brzina transakcija: iako blockchain osigurava sigurnost, brzina transakcija nije uvijek optimalna. Umjetna inteligencija koja zahtijeva trenutne odgovore ili visoku frekvenciju transakcija može se suočiti s ograničenjima u brzini.
  4. Energetska potrošnja: rudarenje (mining) kriptovaluta na blockchainu zahtijeva velike količine računalne snage i energije, a i samo održavanje distribuiranih baza podataka koje blockchain koristi vrlo je skup proces. Ovo može imati negativan utjecaj na okoliš i povećati ukupnu energetsku potrošnju. 
  5. Privatnost: privatnost podataka nije uvijek zajamčena na blockchainu. Transakcije su vidljive svim sudionicima na mreži, što može predstavljati problem za umjetnu inteligenciju koja katkad dijeli povjerljive i privatne informacije za pojedine korisnike.

Izvor: cointelegraph

Kriptovalute i umjetna inteligencija

U svijetu kriptovaluta, kao i svugdje vidljiv je rast popularnosti umjetne inteligencije, a nekoliko projekata koji su odlučili implementirati AI ili raditi na razvoju vlastitih AI sustava privukli su brojne investitore i tako zabilježili ogroman rast. Među njima se ističu:

SingularityNET (AGIX) – platforma koja omogućuje stvaranje, dijeljenje i monetizaciju AI usluga na globalnoj razini.

Fetch.ai (FET) – projekt usmjeren na izgradnju decentralizirane mreže za autonomne ekonomske agente koji koriste AI za optimizaciju transakcija.

Ocean Protocol (OCEAN) – omogućuje sigurnu razmjenu i monetizaciju podataka te integraciju AI algoritama za bolje analize.

Ovi projekti pokazali su značajan napredak u integraciji AI-a s blockchain tehnologijom, pružajući inovativna rješenja koja poboljšavaju sigurnost, korisničko iskustvo i skalabilnost. AI tokeni, kao što su ovi, koriste se za razne svrhe, uključujući automatizaciju i izgradnju povjerenja ili učinkovitosti u kripto sustavima, a kao rezultat ukupna tržišna vrijednost svih AI tokena narasla je na gotovo 25 milijardi američkih dolara. Ovo ukazuje na rastući interes i potencijal koji AI donosi u svijet kriptovaluta, ali i na zainteresiranost korisnika za uslugama koje ovi AI projekti nude.

Izvor: cointelegraph

Što možemo očekivati u budućnosti?

Očigledan je porast popularnosti umjetne inteligencije diljem svijeta, a ne samo u krugovima ljudi koji se bave kriptovalutama. Na isti način, neizbježna je primjena AI-a u sve većem broju područja, tako da je za očekivati da će projekti koji se bave umjetno inteligencijom nastavljati dobivati financijsku podršku u obliku investitora, te da će ovo drastično ubrzati razvoj. Ne možemo sa sigurnošću tvrditi što nosi budućnost, ali sigurno je da će se primjena i razvoj ubrzavati iz dana u dan.

Izvor: cointelegraph

Zaključak

U današnjem blogu prošli smo neke najbitnije točke umjetne inteligencije, blockchain tehnologije i kriptovaluta, odnosno spoja svih triju područja. Vidjeli smo koje su to najveće prednosti primjene blockchain tehnologije na umjetno inteligenciju, ali smo spomenuli i neke od nedostataka koji se pojavljuju prilikom integracije. Isto tako govorili smo o nekim od najuspješnijih projekata koji se bave AI-a, te kako će daljnji dotok kapitala od strane investitora utjecati na rast i razvoj projekata koji se bave umjetnom inteligencijom. Nadamo se da ste uživali u današnjem blogu, a ukoliko imate bilo kakva pitanja ili sugestije uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Najtraženiji poslovi u kripto industriji

O čemu danas pričamo?

Kriptovalute postaju sve popularnije, kripto industrija doživljava neviđeni rast i zato ćemo ćemo pogledati najtraženije poslove u kriptu, istražiti kakva je budućnost u tim karijerama, razmotriti kako se možete educirati i usmjeriti prema ovom uzbudljivom i dinamičnom polju. Od razvoja blockchain tehnologija do upravljanja digitalnim imovinama itd., prilike su brojne i raznolike, a mi ćemo vas uputiti u najzanimljivije i najperspektivnije karijere u kripto industriji.

Izvor: cointelegraph

Blockchain developer

U svijetu kriptovaluta, blockchain developeri su ključni igrači koji razvijaju temelje za nove načine trgovanja, investiranja i razmjene vrijednosti. Oni najčešće rade na razvoju pametnih ugovora – samostalnih aplikacija koje se izvršavaju na blockchainu kada su ispunjeni unaprijed definirani uvjeti. Očekuje se da blockchain developeri vladaju različitim programskim jezicima, poput Solidityja (jezik Ethereuma), Java, JavaScripta, Pythona i drugih, kako bi mogli kreirati složene i sigurne aplikacije. Prosječna godišnja plaća blockchain developera kreće se oko $120,000, s rasponom koji varira ovisno o iskustvu. Za one koji tek ulaze u ovu karijeru, plaće mogu početi od $60,000, dok iskusniji developeri mogu zaraditi i do $250,000 godišnje. Što se tiče obrazovanja, postoji mnogo online resursa i tečajeva koji omogućuju stjecanje potrebnih znanja iz udobnosti vlastitog doma. Od certifikata do cjelovitih tečajeva, nudi se širok spektar mogućnosti za učenje i usavršavanje. Ovo omogućava fleksibilnost i pristupačnost obrazovanja, što je posebno važno u brzo mijenjajućem svijetu blockchain tehnologija. Ipak, na samome poslu najvažnija će biti snalažljivost i logičko razmišljanje koje se najviše stječe godinama iskustva.

Izvor: cointelegraph

Upravitelj kripto investicijskog fonda

 

Upravitelji kripto investicijskih fondova stoje na čelu upravljanja fondovima, te pokušavaju maksimizirati zaradu kripto investitora. Ovi stručnjaci moraju posjedovati znanja iz područja financija, analize tržišta, te razumijevanje blockchain tehnologije i kriptovaluta. Očekuje se da su upoznati s pravnim i regulatornim okvirom koji oblikuje kriptovalute, kao i s rizicima i strategijama upravljanja portfeljem. Edukacija u ovom smjeru može uključivati specijalizirane tečajeve i certifikate iz područja kriptovaluta i digitalnih imovina, kao i programe koji nude praktično znanje o financijama. Mnogi od ovih programa su dostupni online, omogućujući fleksibilnost i pristup znanju s bilo kojeg mjesta. Što se tiče primanja, očekivanja mogu varirati ovisno o iskustvu i veličini fonda kojim se upravlja. Međutim, prosječna godišnja plaća za upravitelje kripto fondova kreće se od $80,000 do $120,000, dok oni najiskusniji stručnjaci u ovom polju mogu očekivati i puno veće prihode.

Izvor: cointelegraph

Analitičar podataka

Analitičari podataka igraju ključnu ulogu u interpretaciji ogromnih količina tržišnih podataka. Ovi stručnjaci moraju biti vješti u prikupljanju i analizi podataka s različitih izvora, uključujući blockchain mreže, burze i društvene medije. Potrebno je poznavanje naprednih alata za analizu podataka i brojna tehnološka znanja kako bi se identificirali obrasci i trendovi koji mogu pomoći poslovnim subjektima i investitorima u donošenju odluka. Za obrazovanje u ovom smjeru, preporučuje se stjecanje barem diplome iz računalne znanosti ili informatičke sigurnosti, a neki poslovi mogu zahtijevati i doktorat. Što se tiče primanja, prosječna godišnja plaća analitičara podataka u kripto industriji globalno iznosi oko $70,000, s rasponom koji varira ovisno o iskustvu i specifičnostima posla. Na donjem kraju, plaće mogu početi od $20,000, dok na gornjem kraju mogu doseći i do $120,000 godišnje. U Sjedinjenim Američkim Državama, prosječna plaća za analitičara podataka u kripto industriji trenutno iznosi $140,000.

Izvor: cointelegraph

Voditelj marketinga kriptovaluta

Voditelji marketinga igraju ključnu ulogu u oblikovanju percepcije i privlačenju investitora u kriptovalute i projekte. Ovi stručnjaci moraju imati duboko razumijevanje psihologije potrošača, strategijskog planiranja, te sposobnost upravljanja sadržajem i društvenim mrežama. S obzirom na brzorastući prostor Web3, voditelji marketinga trebaju biti na čelu inovacija i kreativnih marketinških kampanja koje privlače i zadržavaju korisnike. Edukacija u ovom smjeru najviše se bazira na dugogodišnjem iskustvu u digitalnom marketingu, te poznavanju blockchaina i kriptovaluta. Ako gledamo prihode, prosječna godišnja plaća za voditelje marketinga u kripto prostoru kreće se oko $80,000, dok najboljih 10% može očekivati prosječnu plaću od oko $150,000. Ovo pokazuje da je marketing u kripto industriji ne samo izazovan i uzbudljiv, već i vrlo isplativ.

Izvor: cointelegraph

Kripto UI/UX dizajner

UI/UX dizajneri neophodni su za stvaranje intuitivnih i privlačnih digitalnih proizvoda. Oni su odgovorni za dizajniranje korisničkih sučelja i iskustava koja omogućuju korisnicima lako i sigurno upravljanje kriptovalutama. Kripto UI/UX dizajneri trebaju imati znanja o principima dizajna, psihologiji korisnika, tehnologiji blockchaina i sigurnosnim aspektima vezanim za kripto transakcije. Edukacija u ovom smjeru može uključivati studij dizajna, računalnih znanosti ili tomu slične discipline, uz nešto manje poznavanje kripto industrije. Također, važno je kontinuirano učenje i praćenje najnovijih trendova u tehnologiji i dizajnu. Sve nas naravno opet zanimaju prihodi pa evo podataka, prosječna godišnja plaća kripto UI/UX dizajnera u SAD-u iznosi oko $110,000, s rasponom od $80,000 do $140,000. Ova primanja mogu varirati ovisno o iskustvu, lokaciji i veličini tvrtke u kojoj dizajner radi, ali generalno se kreću u spomenutom rasponu.

Izvor: cointelegraph

Zaključak

U današnjem blogu predstavili smo vam neke najtraženije poslove u kripto industriji. Vrlo je primjetljivo da su prihodi ovih zanimanja izrazito visoko, a glavni razlog tome je manjak radne snage u kripto industriji. Jednostavan razlog toga je manjak edukacije o kriptovalutama. Postoji premalen broj ljudi koji su detaljno upućeni u kripto industriji, pa tako posjeduju premalo znanja za zapošljavanje u kripto svijetu. Upravo zato je edukacija o kriptovalutama i nekom dodatnom znanju koje kripto kompanije mogu koristiti itekako isplativo. Na vama je da odlučite što ćete učiti, odnosno što vam je zanimljivo, te s vremenom pokušate dobiti neki kripto posao, ako smatrate da je to nešto što vas zanima. Nadamo se da ste uživali, te da ste naučili nešto novo. Ako imate bilo kakva pitanja uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).

Zašto baš 21 milijun bitcoina

O čemu danas pričamo?

U svijetu kriptovaluta, jedan od najintrigantnijih aspekata Bitcoina je njegov limit od 21 milijun jedinica bitcoina. Ovo ograničenje nije samo brojka; ono je ključni element dizajna koji Bitcoin razlikuje od tradicionalnih valuta i potiče na razmišljanje o vrijednosti i održivosti. U današnjem blogu, razotkrit ćemo tajne iza ovog broja. Objasnit ćemo zašto je uopće postavljen limit na količinu Bitcoina koja će postojati i istražiti glavne teorije koje pokušavaju objasniti zašto je izabran baš broj 21 milijun. Od ekonomske logike do tehničkih ograničenja, objasnit ćemo temelje ove digitalne valute kako bismo razumjeli što ovaj limit znači za budućnost Bitcoina i cijelog kripto svijeta. 

Izvor: cointelegraph

Zašto uopće postoji limit?

Kada je Satoshi Nakamoto stvorio Bitcoin, nije samo lansirao prvu kriptovalutu – postavio je temelje za potpuno novi ekonomski sistem. Za razliku od tradicionalnog monetarnog sistema gdje centralne banke mogu “printati” novac bez ograničenja, što može dovesti do inflacije, Bitcoin je zamišljen kao valuta s fiksnim limitom. Ovaj limit od 21 milijun Bitcoina predstavlja viziju novca kojem ponuda ne može biti umjetno povećana i čija je vrijednost zaštićena od devalvacije kroz inflaciju. Ograničena količina Bitcoina također odražava princip oskudnosti koji je prisutan u prirodi – poput zlata, čija je vrijednost djelomično proizašla iz njegove rijetkosti. Ova digitalna rijetkost stvara percepciju vrijednosti među korisnicima i investitorima, slično kao što rijetki umjetnički radovi ili antikviteti zadržavaju visoku cijenu na tržištu. Dodatno, fiksni limit potiče transparentnost i predvidljivost u protoku valute, dva ključna elementa koja su često nedostajala u tradicionalnim financijskim sustavima. Satoshi je možda imao na umu i tehničke aspekte – s obzirom na ograničenja u veličini blokova i vremenu potrebnom za obradu transakcija, postavljanje limita pomaže u održavanju mreže efikasnom i skalabilnom. U konačnici, limit od 21 milijun Bitcoina simbolizira novu eru monetarne politike – jednu koja se temelji na matematičkim principima i decentralizaciji, a ne na odlukama pojedinaca ili institucija. To je ekonomski eksperiment koji iz godine u godinu nastavlja pobjeđivati tradicionalne koncepte vrijednosti novca koja se temelji na centralnom planiranju. 

Izvor: cointelegraph

Prva teorija

Teorija zamjene novčane ponude predstavlja prvo razmišljanje o ograničenju Bitcoina na 21 milijun jedinica. Satoshi Nakamoto, kreator Bitcoina, namjerno je usporio stopu kojom novi Bitcoin dolaze u postojanje, s namjerom da svaka pojedinačna jedinica, ili satoshi, s vremenom dobiva na vrijednosti. Ova vizija odražava se u navodnoj komunikaciji između Nakamota i Mikea Hearna, gdje je Satoshi izrazio mišljenje da bi, ako bi mali dio svjetske ekonomije koristio Bitcoin, vrijednost od 0,001 BTC (1 mBTC) mogla iznositi oko 1 eura. Ovo predviđanje se ostvarilo 2013. godine, kada je Bitcoin prvi put premašio cijenu od €1,000, a danas je vrijednost mBTC-a još veća. Zanimljivo je da se u vrijeme stvaranja Bitcoina ukupna svjetska novčana ponuda, poznata kao M1, procjenjivala na otprilike $21 trilijun. Ako bi Bitcoin postao jedina svjetska valuta, zamjenjujući sve valute koje čine M1, svaki BTC bi bio vrijedan $1 milijun, čime bi vrijednost svakog satoshija bila postavljena na $0.01. Ova gotovo savršena korelacija između brojeva sugerira da postavljanje limita od 21 milijun nije bilo slučajno, već namjerno, s ciljem stvaranja valute čija je vrijednost stabilna i predvidljiva, suprotno inflacijskim trendovima koji karakteriziraju tradicionalne monetarne sustave. Ipak, od 2009. M1 ponuda novca promijenila se, a i malo je vjerojatno da Satoshi ovo nije mogao predvidjeti. Tako da je mala vjerojatno da je ovo ispravna teorija o biranju broja 21 milijun. 

Izvor: cointelegraph

Alternativna teorija

Druga, i po mnogima vjerojatnija teorija o postanku limita od točno 21 milijun bitcoina leži u samoj strukturi Bitcoin mreže. Ova alternativna teorija sugerira da je brojka od 21 milijun BTC rezultat matematičke logike koja kontrolira opskrbu valutom, a ne nasumični izbor. Parametri postavljeni od strane Satoshija Nakamota osiguravaju da se blokovi rudare u redovitim intervalima od 10 minuta i da se nagrade za blokove smanjuju kako se približavamo maksimalnoj opskrbi. Ovi parametri neizbježno dovode do konačne brojke od 21 milijun BTC. Svaki četverogodišnji ciklus rudarenja ima ukupno 210,000 blokova, a nagrada za blok se prepolavlja nakon svakog ciklusa. Počevši od 50 BTC po bloku, nagrada se smanjivala na 25 BTC, zatim na 12,5 BTC, i trenutno iznosi 6,25 BTC po bloku. Ako se ovaj trend nastavi, zbroj nagrada za blokove za svaki ciklus će iznositi 100, što pomnoženo s brojem blokova po ciklusu daje maksimalnu opskrbu od 21 milijun BTC. Ova teorija stavlja naglasak na matematičku preciznost koja stoji iza Bitcoina, sugerirajući da je limit od 21 milijun možda manje filozofski izbor, a više rezultat matematičkih pravila koja su oblikovala Bitcoinov protokol. Bez obzira na to, samo Satoshi Nakamoto zna pravi razlog odabira ovog broja, a će tajna zauvijek ostati neotkrivena. 

Izvor: cointelegraph

Zaključak

Kroz ovaj blog, istražili smo temu limita na ponudu bitcoina i razloge koji stoje iza konkretnog broja od 21 milijun. Objasnili smo zašto je Satoshi Nakamoto, kreator Bitcoina, uopće postavio limit, naglašavajući njegovu viziju novca koji se ne može beskonačno printati, što je u oštrom kontrastu s trenutnim ekonomskim sustavom. Također, razmotrili smo dvije glavne teorije koje pokušavaju objasniti zašto je odabran baš broj 21 milijun. Prva teorija se oslanja na ideju da je limit postavljen kako bi se osigurala deflacijska priroda Bitcoina, dok druga teorija sugerira da je brojka rezultat matematičke logike ugrađene u protokol Bitcoina. Bez obzira na to koja je teorija istinita, jasno je da je limit od 21 milijun bitcoina ključan za opstanak Bitcoina, jer je upravo taj limit vrlo vjerojatno najjedinstvenija karakteristika Bitcoina i razlikuje ga od svake druge imovine na svijetu. Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga, ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge slobodno nam se obratite na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).