Što su CBDC-ijevi?
CBDC-ijevi su digitalne valute koje izdaju centralne banke kao elektronski oblik novca. Ove digitalne valute nisu isto što i kriptovalute, koje su privatno stvorene, te im vrijednost daju ljudi. Države i centralne banke navode brojne prednosti digitalnih valuta među kojima su poboljšanje učinkovitosti plaćanja, smanjenje troškova transakcija i jačanje povjerenja u novac. Međutim, CBDC-ijevi sa sobom nose mnogobrojne izazove i rizike za monetarnu politiku, financijsku stabilnost, međunarodni monetarni sustav, a ono najvažnije znatno ugrožavaju anonimnost i slobodu pojedinaca. Mnoge zemlje već istražuju mogućnost izdavanja CBDC-ijeva (SAD, Kina, države EU…) i traže pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u implementaciji ove ideje. U današnjem blogu predstavit ćemo vam koji su to mnogobrojni nedostatci CBDC-ijeva, te zašto im se treba oduprijeti.
Izvor: cointelegraph
Kako funkcioniraju CBDC-ijevi?
Postoje dva glavna modela CBDC-ijeva: veleprodajni i maloprodajni. Veleprodajni CBDC-ijevi su namijenjeni za korištenje između financijskih institucija, kao što su banke, brokerske kuće i platni sustavi. Cilj veleprodajnih CBDC-ijeva je poboljšati sigurnost, brzinu i učinkovitost međubankarskih transakcija, posebno na međunarodnoj razini. Maloprodajni CBDC-ijevi su namijenjeni za korištenje između pojedinaca, tvrtki i vlada, kao što su plaće, porezi i kupovina. Cilj maloprodajnih CBDC-ijeva je smanjiti ovisnost o gotovini i drugim posrednicima, te omogućiti pristup digitalnim platnim uslugama. Da bi funkcionirali, CBDC-ijevi zahtijevaju određenu tehnološku infrastrukturu koja omogućuje stvaranje, distribuciju i upravljanje digitalnim zapisima o novcu. Ta infrastruktura može biti centralizirana ili decentralizirana. Centralizirana tehnologija podrazumijeva da središnja banka ima potpunu kontrolu nad izdavanjem i provjerom CBDC-ijeva, kao i nad praćenjem i bilježenjem transakcija. S druge strane decentralizirana tehnologija znači da postoji mreža distribuiranih čvorova koji sudjeluju u validaciji i verifikaciji CBDC-ijeva, kao i u održavanju zajedničke knjige transakcija. Decentralizirana tehnologija može biti bazirana na blockchainu ili na drugim distribuiranim sustavima. No međutim, većina centralnih banaka svoje CBDC-ijeve planira graditi na centraliziranoj infrastrukturi kako bi imali apsolutnu kontrolu nad transakcijama i izdavanjem novog novca.
Izvor: cointelegraph
Apsolutna kontrola centralnih banaka i država
Izdavanje CBDC-ijeva od strane centralnih banaka je proces koji uključuje stvaranje i distribuciju digitalnih zapisa o novcu koji imaju pravnu snagu i vrijednost. Centralne banke mogu izdati CBDC-ijeve na dva načina: izravno ili posredno. Izravno izdavanje znači da središnja banka izdaje digitalne zapise o novcu direktno krajnjim korisnicima, bez posredovanja drugih financijskih institucija. To znači da središnja banka ima potpunu kontrolu nad izdavanjem i provjerom, kao i nad praćenjem i bilježenjem transakcija. To također znači da središnja banka ima potpunu odgovornost za osiguravanje sigurnosti, dostupnosti i funkcionalnosti CBDC-ijeva. Ovaj način izdavanja CBDC-ijeva zahtijeva od središnje banke da uspostavi i održava veliku i složenu tehnološku infrastrukturu, kao i da se suočava s regulatornim i pravnim pitanjima. Posredno izdavanje s druge strane podrazumijeva da središnja banka izdaje digitalne zapise o novcu putem drugih financijskih institucija, kao što su komercijalne banke, platni sustavi ili drugi posrednici. Na ovaj način središnja banka dijeli kontrolu nad izdavanjem i provjerom CBDC-ijeva s drugim sudionicima, kao i nad praćenjem i bilježenjem transakcija. Bez obzira na način izdavanja CBDC-ijeva, centralne banke odnosno države imaju apsolutnu kontrolu nad njima, jer su CBDC-ijevi legalne valute koje podliježu njihovoj monetarnoj politici, regulaciji i nadzoru. To znači da centralne banke odnosno države mogu utjecati na količinu, cijenu i uvjete korištenja CBDC-ijeva, kao i na prava i obveze korisnika. Ovo garantira da centralne banke i države mogu pratiti, analizirati i kontrolirati financijske aktivnosti korisnika CBDC-ijeva, što može imati implikacije za njihovu privatnost, slobodu i sigurnost.
Izvor: cointelegraph
Kontrola financijske aktivnosti
Kontrola financijske aktivnosti je sposobnost centralnih banaka odnosno država da prate, analiziraju i kontroliraju financijske transakcije i ponašanje korisnika CBDC-ijeva. Kontrola financijske aktivnosti može imati negativne strane za korisnike CBDC-ijeva, kao što su:
- Gubitak privatnosti: budući da bi centralna banka odnosno država imala pristup podacima o transakcijama svih korisnika CBDC-ijeva, to bi moglo ugroziti njihovu anonimnost i povjerljivost. Centralna banka odnosno država bi mogla vidjeti kome, kada, gdje i za što korisnici troše svoj novac, što bi moglo otkriti njihove osobne podatke, navike, preferencije i interese. To bi moglo dovesti do kršenja njihovih prava na privatnost i zaštitu podataka.
- Gubitak slobode: centralna banka odnosno država imala bi moć nad uvjetima korištenja CBDC-ijeva, to bi moglo ograničiti slobodu i izbor pojedinca. Centralna banka odnosno država bi mogla nametnuti različita pravila i ograničenja na korištenje CBDC-ijeva, kao što su minimalni ili maksimalni iznosi, rokovi, naknade, kamate, porezi ili sankcije. Također država bi se mogla uplitati u transakcije korisnika, na način da ih blokira, zamrzne, oduzme ili preusmjeri novac.
- Gubitak sigurnosti: država zajedno s centralnom bankom imala bi odgovornost za sigurnost i funkcionalnost CBDC-ijeva, ovo bi moglo ugroziti njihovu sigurnost i pouzdanost. Podatkovni centri mogli bi biti izloženi hakerskim napadima, gubitku informacija, tehničkim kvarovima ili ljudskim pogreškama, što bi moglo dovesti do gubitka ili krađe novca korisnika. Također, centralna banka bi mogla zloupotrijebiti svoju moć i manipulirati vrijednošću ili dostupnošću CBDC-ijeva.
Za primjer negativne strane kontrole financijske aktivnosti možemo uzeti slučaj regulacije emisija CO2 pojedinaca na način da kada je kupljena određena količina goriva za određeni mjesec taj pojedinac više ne može kupovati gorivo taj mjesec. Ovo bi značilo da centralna banka odnosno država može pratiti koliko goriva koristi svaki pojedinac i ograničiti njegovu potrošnju u skladu s ciljevima smanjenja emisija CO2. Ovo naravno ima negativne posljedice za privatnost, slobodu i sigurnost građana.
Izvor: cointelegraph
Zaključak
CBDC-ijevi su digitalne valute koje izdaju centralne banke kao elektronski oblik novca. Naveli smo brojne nedostatke, izazove i rizike koje CBDC-ijevi predstavljaju za monetarnu politiku, financijsku stabilnost i međunarodni monetarni sustav, isto kao i negativne posljedice za privatnost, slobodu i sigurnost korisnika, jer bi centralne banke odnosno države imale apsolutnu kontrolu nad njima. Zbog toga CBDC-ijevi zahtijevaju pažljivo osmišljavanje i testiranje, kao i suradnju i koordinaciju između različitih sudionika i institucija. Ovaj novac nije jednostavno digitalna verzija gotovine, već je složen i dinamičan fenomen koji ima dalekosežne implikacije za cijeli financijski sustav i društvo. Stoga je važno da se informiramo i educiramo o CBDC-ijevima, kao i da kritički promišljamo o njihovim nedostacima. U ovom blogu smo pokušali dati pregled o tome što su CBDC-ijevi, kako funkcioniraju, koji su njihovi nedostaci, te koje su neke od aktualnih inicijativa i izazova vezanih uz njih. Nadamo se da ste uživali u čitanju i da ste naučili nešto novo o ovoj zanimljivoj i važnoj temi. Voljeli bismo čuti vaše mišljenje o CBDC-ijevima, a s nama ga možete podijeliti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).