Što je Decentralizirana Autonomna Organizacija?
Decentralizirana autonomna organizacija (DAO) je oblik pravne strukture koja nema centralno upravno tijelo i čiji članovi dijele zajednički cilj da djeluju u najboljem interesu entiteta odnosno organizacije. Najpopularnije i najzastupljenije su kod kripto i blockchain entuzijasta, a koriste se za donošenje odluka prilikom upravljanja organizacijom. Ukratko, DAO je oblik organizacije koji nema centralno upravno tijelo, već se odluke donose na temelju decentraliziranih mehanizama, često putem blockchain tehnologije. Članovi DAO-a često dijele zajednički cilj te surađuju putem pametnih ugovora ili drugih decentraliziranih alata kako bi postigli te ciljeve.
Izvor: cointelegraph
Koja je svrha decentraliziranih autonomnih organizacija (DAO)?
Jedna od glavnih karakteristika kriptovaluta je što su decentralizirane. To znači da ih ne kontrolira jedna institucija poput vlade ili centralne banke, već su umjesto toga podijeljene među raznim računalima, mrežama i čvorovima. U mnogim slučajevima, kriptovalute koriste ovaj decentralizirani status kako bi postigle razine privatnosti i sigurnosti koje su obično nedostupne standardnim valutama i njihovim transakcijama. Inspirirana decentralizacijom kriptovaluta, grupa razvojnih programera došla je na ideju decentralizirane autonomne organizacije, ili DAO-a, 2016. godine. Koncept DAO-a je promovirati nadzor i upravljanje entitetom slično kao kod korporacije. Međutim, ključ DAO-a je nedostatak centralne vlasti; gdje kolektivna skupina vođa i sudionika djeluje kao upravno tijelo.
Izvor: cointelegraph
Kako funkcionira DAO?
DAO-ovi se uvelike oslanjaju na pametne ugovore. Na temelju ishoda odluke, određeni kod može se izvršiti kako bi se povećala opskrba u opticaju, spalili odabrani rezervni tokeni, izdale odabrane nagrade postojećim vlasnicima tokena ili finalizirala neka druga odluka. Proces glasanja za DAO-ove objavljen je na blockchainu. Korisnici često moraju birati između međusobno isključivih opcija. Moć glasanja često je raspoređena među korisnicima na temelju broja tokena koje posjeduju. Na primjer, jedan korisnik koji posjeduje 100 tokena DAO-a imat će dvostruko veću težinu glasačke moći u odnosu na korisnika koji posjeduje 50 tokena. Teorija iza ove prakse je da su korisnici koji su više financijski uloženi u DAO poticani da djeluju u dobroj namjeri. Zamislite korisnika koji posjeduje ukupno 25% glasačke moći. Taj korisnik može sudjelovati u lošim radnjama; međutim, čineći to, korisnik će ugroziti vrijednost svojeg udjela od 25%. DAO-ovi često imaju trezore koji sadrže tokene koji se mogu izdati u zamjenu za fiat valutu. Članovi DAO-a mogu glasati o tome kako koristiti te fondove; na primjer, neki DAO-ovi s ciljem stjecanja rijetkih NFT-ova mogu glasati o tome da li odustati od sredstava trezora u zamjenu za taj NFT ili neku drugu imovinu.
Izvor: cointelegraph
Prednosti DAO-ova
Postoji nekoliko razloga zašto bi entitet ili kolektivna skupina pojedinaca mogli željeti provesti strukturu DAO-a. Neki od benefita ovog oblika upravljanja uključuju:
Decentralizacija: odluke koje utječu na organizaciju donose se od strane pojedinaca umjesto od centralne vlasti. Umjesto oslanjanja na odluke jednog pojedinca (CEO-a) ili male skupine pojedinaca (Upravnog odbora), DAO može decentralizirati autoritet preko znatno većeg raspona korisnika.
Participacija: pojedinci unutar entiteta mogu se osjećati moćnijima i povezanijima s entitetom kada imaju izravno mišljenje i glasačku moć u svim pitanjima. Ti pojedinci možda nemaju snažnu glasačku moć, ali DAO potiče vlasnike tokena da glasaju, spaljuju tokene ili koriste svoje tokene na načine koji smatraju najboljima za entitet.
Javnost: unutar DAO-a, glasa se putem blockchaina i sve je javno vidljivo. To zahtijeva od korisnika da djeluju na način koji smatraju najboljim, jer će njihov glas i njihove odluke biti javno vidljivi.
Izvor: cointelegraph
Nedostatci DAO-ova
Međutim, nije sve savršeno kada su u pitanju DAO-ovi. Postoje ozbiljne posljedice nepravilnog postavljanja ili održavanja DAO-a, a ovo su samo neka od ograničenja strukture:
Brzina: ako je javno poduzeće vođeno od strane izvršnog direktora, možda će biti potreban samo jedan glas da se odluči o smjeru kojim će poduzeće ići. S DAO-om, svakom korisniku je pružena prilika za glasanje. To zahtijeva mnogo duže razdoblje glasanja, posebno uzimajući u obzir vremenske zone i prioritete izvan DAO-a.
Edukacija: slično kao i kod pitanja brzine, DAO ima odgovornost educirati mnogo više ljudi u vezi s aktivnostima entiteta koje su u tijeku. Jedan izvršni direktor puno je upućeniji u razvoj poduzeća, dok vlasnici tokena DAO-a mogu imati različite obrazovne pozadine, razumijevanje inicijativa, poticaje ili dostupnost resursa. Česta izazovnost DAO-ova je ta što, iako okupljaju raznolik skup ljudi, taj raznoliki skup ljudi mora naučiti kako rasti, strategizirati i komunicirati kao jedna cjelina, a može se desiti da svatko ne razumije kako to sve postići na najefikasniji način.
Neefikasnost: djelomično sažimajući prva dva stajališta, DAO-ovi nose veliki rizik od neefikasnosti. Zbog vremena potrebnog za educiranje glasača, komuniciranje inicijativa, objašnjavanje strategija i uvođenje novih članova, lako će DAO potrošiti puno više vremena raspravljajući o promjenama nego što ih provodi. DAO se može zaglaviti u trivijalnim, administrativnim zadacima zbog potrebe za koordiniranjem mnogo više pojedinaca.
Izvor: cointelegraph
Kako DAO zarađuje novac?
DAO inicijalno prikuplja kapital prodajom svog tokena. Taj osnovni token predstavlja glasačku moć i udio u vlasništvu među članovima. Ako DAO postigne uspjeh, vrijednost osnovnog tokena će se povećati. DAO tada može izdavati buduće tokene po većoj vrijednosti kako bi prikupio više kapitala. DAO također može ulagati u imovinu ako članovi odluče odobriti takve mjere. Na primjer, DAO može kupiti tvrtke, NFT-ove ili druge tokene. Ako ta imovina poraste u vrijednosti, povećava se i vrijednost DAO-a, odnosno njegovih riznica.
Izvor: cointelegraph
Zaključak
Decentralizirane autonomne organizacije (DAO-ovi) predstavljaju inovativni oblik organizacije koji se oslanja na blockchain tehnologiju i pametne ugovore kako bi transformirao način donošenja odluka i upravljanja entitetima. Iako donose niz prednosti poput decentralizacije, veće participacije članova, transparentnosti i globalne povezanosti, DAO-ovi nisu bez nedostataka. Problemi kao što su brzina donošenja odluka, potreba za edukacijom članova, potencijalna neefikasnost i pitanja sigurnosti često su prisutni. Unatoč tim izazovima, DAO-ovi ostaju intrigantan koncept s velikim potencijalom za transformaciju različitih industrija i stvaranje novih ekonomskih modela. Ključno je kontinuirano učenje i prilagodba kako bi se iskoristile prednosti DAO modela i minimizirali rizici, što će biti ključni faktori za njihov dugoročni uspjeh. Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga, te da ste naučili nešto novo, ako imate bilo kakva pitanja ili sugestiji možete nam se obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).
