Što je indeks potrošačkih cijena (CPI)?
Indeks potrošačkih cijena (CPI) je alat koji mjeri prosječnu promjenu cijena tijekom vremena za određeni set dobara i usluga koje kućanstva obično kupuju. Može se zamisliti kao oznaka koja pokazuje trošak života. CPI prati koliko se cijene svakodnevnih stvari — poput hrane, odjeće, stanovanja i prijevoza — povećavaju ili smanjuju. Kada CPI raste, to znači da se ukupni trošak ovih stavki povećava, što ukazuje na inflaciju. Ako pada, cijene općenito opadaju, što je rijetko, ali moguće. CPI je ključan jer nam pomaže razumjeti koliko više (ili manje) plaćamo za iste stvari u odnosu na prethodno razdoblje, dajući jasnu sliku inflacije.
Izvor: cointelegraph
Kako se računa CPI?
Kako bi se izračunao indeks potrošačkih cijena (CPI), ekonomisti prvo kreiraju “košaricu” dobara i usluga koja predstavlja ono što prosječno kućanstvo kupuje. Ova košarica uključuje kategorije poput hrane, stanovanja, prijevoza, zdravstva i zabave. Svaka kategorija odabrana je na temelju anketa koje prate potrošačke navike u različitim regijama i među različitim dohodovnim skupinama. Nakon što je košarica definirana, svakom proizvodu ili usluzi unutar nje dodjeljuje se težina, koja odražava njegovu važnost u prosječnom kućnom budžetu. Na primjer, stanovanje obično ima veću težinu jer ljudi troše veliki dio prihoda na najam ili hipoteke, dok kategorije poput zabave imaju manju težinu. Te težine osiguravaju da CPI točno odražava utjecaj promjena cijena na ukupne životne troškove. Za izračunavanje CPI-a koristi se jednostavna formula. Na primjer, ako je košarica u baznoj godini koštala 500 EUR, a u tekućoj godini 550 EUR, CPI bi iznosio:
Izvor: cointelegraph
Ovo znači da su cijene porasle za 10% u odnosu na baznu godinu, koja služi kao referentna točka pri izračunu ekonomskih indeksa poput CPI-a.
Vrste indeksa potrošačkih dobara
Postoji nekoliko vrsta indeksa potrošačkih cijena (CPI), a najčešće korišteni u svijetu je CPI za sve urbane potrošače (CPI-U). Ovaj indeks odražava potrošačke navike urbanih kućanstava, uključujući zaposlene, nezaposlene i umirovljenike. To je najšira mjera koja se često koristi za praćenje ukupnih inflacijskih trendova. Drugi važan indeks je CPI za urbane radnike i administrativne djelatnike (CPI-W), koji se fokusira na kućanstva gdje najmanje 50% prihoda dolazi od administrativnih poslova, a barem jedan član kućanstva radi 37 tjedana ili više godišnje. CPI-W često bolje odražava potrošačke obrasce radničkih obitelji. Osim toga, postoji i tzv. Core CPI, koji isključuje promjenjive stavke poput hrane i energije. Ovi indeksi često variraju zbog faktora kao što su vremenske prilike ili geopolitički događaji, pa Core CPI pruža jasniji uvid u temeljne inflacijske trendove bez utjecaja tih oscilacija. Donositelji politika često se oslanjaju na Core CPI pri donošenju odluka o kamatnim stopama i drugim ekonomskim politikama jer nudi stabilniju sliku inflacije.
Izvor: cointelegraph
Važnost CPI-a za kriptovalute
Indeks potrošačkih cijena (CPI) ima značajan utjecaj na tržišta kriptovaluta. Kada CPI pokazuje rastuću inflaciju, to može utjecati na investitorski sentiment, potičući investitore da traže imovinu koja bi mogla zaštititi njihovo bogatstvo. U takvim situacijama, kriptovalute, posebno Bitcoin, dolaze u fokus. U tradicionalnim tržištima, viša inflacija, koju pokazuje CPI, često dovodi do pada vrijednosti obveznica i može povećati volatilnost dionica, jer se tvrtke suočavaju s rastućim troškovima. Investitori mogu reagirati premještanjem novca u imovinu koju percipiraju kao sigurniju ili onu koja bi mogla rasti tijekom inflacijskih razdoblja, poput zlata. U posljednje vrijeme, Bitcoin i druge kriptovalute često se smatraju „digitalnim zlatom“. Ideja je da ograničena opskrba Bitcoina čini ovu kriptovalutu manje osjetljivom na inflaciju, zbog čega je neki vide kao zaštitu od rasta cijena. Na primjer, u lipnju 2021. godine, inflacija u SAD-u dostigla je oko 5,4%, znatno iznad cilja Federalnih rezervi od 2%. Ovo je bio odgovor na uvođenje bilijuna dolara u gospodarstvo tijekom pandemije. Tijekom tog razdoblja, Bitcoin je doživio značajan rast. Međutim, kada su Federalne rezerve počele postupno mijenjati monetarnu politiku, uključujući planove smanjenja programa otkupa obveznica i povećanja kamatnih stopa, Bitcoin je do siječnja 2022. pao na oko 35,000 dolara. Ove fluktuacije jasno pokazuju kako CPI može utjecati na dinamiku kripto tržišta.
Izvor: cointelegraph
Kako CPI utječe na cijene kriptovaluta?
Viša inflacija, kako pokazuje indeks potrošačkih cijena (CPI), može dovesti do povećanih ulaganja u kriptovalute poput Bitcoina. Međutim, promjene u monetarnoj politici koje proizlaze iz CPI podataka mogu navesti središnje banke da povećaju kamatne stope, što bi moglo smanjiti likvidnost na financijskim tržištima i potencijalno smanjiti vrijednost Bitcoina. Više kamatne stope čine zaduživanje skupljim, što može smanjiti priliv novca u spekulativne imovine poput kriptovaluta. Osim toga, volatilnost cijena kriptovaluta može se pojačati tržišnim kretanjima uzrokovanim CPI-em. Za razliku od tradicionalne imovine, kriptovalute su vrlo osjetljive na promjene u investitorskom sentimentu i globalnim ekonomskim uvjetima.
Izvor: cointelegraph
Buduća uloga CPI-a u svijetu kriptovaluta
Buduća uloga indeksa potrošačkih cijena (CPI) u svijetu kriptovaluta obećava zanimljiv razvoj. Jedan od mogućih napretka je stvaranje kripto indeksa ili tokena temeljenih na CPI-u. Ovi digitalni tokeni mogli bi izravno pratiti inflaciju, omogućavajući investitorima da se zaštite od inflacijskih pritisaka unutar kripto prostora. Regulatori bi također mogli uzeti u obzir CPI podatke prilikom oblikovanja budućih politika o kriptovalutama. Kako tržište sazrijeva, vlade bi mogle koristiti CPI kao referentnu točku za uvođenje ili prilagodbu regulacija koje osiguravaju da kripto imovina ostane usklađena s širim ekonomskim uvjetima. Na primjer, CPI bi se mogao koristiti za postavljanje smjernica za oporezivanje dobiti od kriptovaluta, s poreznim stopama koje se prilagođavaju prema inflaciji, ili za određivanje praga za emisiju („štampanje“) digitalnih valuta povezanih s inflacijom od strane središnjih banaka, poznatih kao digitalne valute središnjih banaka (CBDC). Osim toga, kako kriptovalute nastavljaju stjecati širu prihvaćenost, CPI bi mogao postati referentna točka za procjenu stvarne korisnosti digitalnih sredstava. Na primjer, ako se neka kriptovaluta promovira kao stabilno sredstvo vrijednosti, njezina izvedba mogla bi se mjeriti u odnosu na stope inflacije kako bi se procijenilo očuvanje kupovne moći tijekom vremena. Ukratko, budućnost CPI-a u kripto ekonomiji vjerojatno će uključivati ključnu ulogu u oblikovanju novih financijskih instrumenata, vođenju regulatornih okvira i pružanju mjerila za procjenu stabilnosti i korisnosti digitalnih sredstava. Nadamo se da ste uživali i da ste naučili nešto novo. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).