Što je FED-ovo spuštanje kamatnih stopa?
FED-ovo spuštanje kamatnih stopa odnosi se na odluku Središnje banke Sjedinjenih Američkih Država (Federal Reserve) da smanji referentnu kamatnu stopu poznatu kao federal funds rate. Ova kamatna stopa ključni je pokazatelj troškova zaduživanja unutar gospodarstva jer izravno utječe na kamate za hipoteke, kredite za poduzeća i druge oblike zaduživanja. Kada FED smanji kamatne stope, ciljevi su učiniti zaduživanje jeftinijim, potaknuti potrošnju i oživiti gospodarsku aktivnost. Ova odluka dolazi kao odgovor na usporavanje inflacije i gospodarski rast, a takvi potezi obično signaliziraju nastojanje FED-a da spriječi ili ublaži gospodarsku usporenost. U širem kontekstu, razumijevanje ovih promjena od ključne je važnosti za investitore, uključujući i one na tržištu kriptovaluta, jer promjene u kamatnim stopama često uzrokuju pomake u tradicionalnim i digitalnim financijskim tržištima.
Izvor: cointelegraph
Kako tradicionalna tržišta reagiraju na spuštanje kamatnih stopa?
Spuštanje kamatnih stopa obično uzrokuje snažan rast dioničkih i obvezničkih tržišta. Kada se troškovi zaduživanja smanje, poduzeća lakše financiraju projekte, što može povećati dobit i potaknuti rast cijena dionica. Istovremeno, ulagači često preusmjeravaju kapital iz sigurnijih ulaganja poput obveznica u rizičnije imovine poput dionica, tražeći veće povrate. Dobar primjer su smanjenja kamatnih stopa 2019. godine, kada je FED tri puta smanjio stope, a S&P 500 zabilježio rast od preko 28% u toj godini.
Na tržištu obveznica događa se nešto drugačije. Pad kamatnih stopa smanjuje prinos na nove obveznice, čime postojeće obveznice s višim prinosima postaju vrednije. To je bilo jasno vidljivo tijekom odgovora FED-a na pandemiju COVID-19 2020. godine, kada su stope smanjene gotovo na nulu, što je izazvalo snažan rast na tržištu obveznica. Dok su neki ulagači prešli na rizičniju imovinu, drugi su tražili sigurnost u obveznicama s višim prinosima, što je dodatno povećalo njihove cijene. Tako spuštanje kamatnih stopa obično potiče rast i dioničkih i obvezničkih tržišta, iako na različite načine.
Izvor: cointelegraph
Utjecaj pada kamatnih stopa na crypto
Iako su kripto tržišta decentralizirana, ona i dalje reagiraju na šire makroekonomske politike poput smanjenja kamatnih stopa od strane FED-a. Kada FED smanji kamatne stope, povećava se likvidnost u financijskom sustavu jer poduzeća i potrošači mogu jeftinije posuđivati sredstva. Ta povećana likvidnost često se prelijeva i na kripto tržišta jer tradicionalna ulaganja, poput obveznica i bankovnih računa, postaju manje privlačna zbog nižih prinosa. Ulagači tada traže alternativna ulaganja s višim povratima, što čini kriptovalute privlačnijima.
Ova dinamika bila je osobito vidljiva 2020. godine, kada su agresivna smanjenja kamatnih stopa FED-a koincidirala s velikim rastom cijena Bitcoina i drugih kriptovaluta. Bitcoin je, primjerice, porastao s oko 7,000 dolara u travnju na više od 28,000 dolara do prosinca 2020. godine. Tijekom razdoblja niskih kamatnih stopa, rizičnija imovina poput Bitcoina, Ethera i altcoina postaje osobito atraktivna zbog potencijala za brze dobitke.
Međutim, povećanje likvidnosti također donosi povećanu volatilnost. Kripto tržišta, koja su već poznata po naglim oscilacijama cijena, u takvim uvjetima mogu postati još spekulativnija. Iako smanjenje kamatnih stopa može kratkoročno potaknuti rast cijena, povećava se i rizik od stvaranja cjenovnih balona, gdje tržište postaje precijenjeno i osjetljivo na oštre korekcije. Ulagači koji ulaze na kripto tržište tijekom takvih razdoblja trebaju biti svjesni da, iako kamatne stope mogu potaknuti rast cijena, one također povećavaju rizik od neodrživih skokova cijena i naglih padova.
Izvor: cointelegraph
Zašto crypto investitori trebaju pratiti odluke FED-a?
Velike financijske institucije, hedge fondovi i upravitelji imovinom sve više sudjeluju na kripto tržištu, a njihove strategije trgovanja često su usklađene s ponašanjem tradicionalnih tržišta. Kada FED smanji kamatne stope, ove institucije mogu preusmjeriti kapital u rizičniju imovinu poput kriptovaluta, tretirajući ih kao dio šire strategije upravljanja rizicima.
Kako je već spomenuto, niske kamatne stope povećavaju likvidnost u gospodarstvu, a taj višak kapitala traži profitabilna ulaganja. Budući da obveznice i druge sigurne imovine donose niže prinose, ulagači — osobito institucionalni igrači — okreću se Bitcoinu i altcoinima kako bi ostvarili veće povrate. Ovaj priljev institucionalnog kapitala često povećava potražnju i potiče rast cijena na kripto tržištu.
Izvor: cointelegraph
Povijesno kretanje cijena u usporedbi s kamatnim stopama
Tijekom financijske krize 2008. FED je smanjio kamatne stope gotovo na nulu. Upravo u to vrijeme rođen je Bitcoin, često promatran kao odgovor na nestabilnost tradicionalnih financijskih sustava. Tijekom 2019., kada je FED tri puta smanjio kamatne stope, cijena Bitcoina porasla je s 3.700 USD na preko 7.000 USD. Slično tome, tijekom pandemije 2020., Bitcoin je porastao s 7.000 USD na 28.000 USD.
Izvor: cointelegraph
Potencijalne dugoročne posljedice na crypto
Smanjenje kamatnih stopa može dugoročno ojačati ulogu Bitcoina kao zaštite od inflacije. Niske stope također potiču inovacije u blockchainu i DeFi sektoru, dok prekomjerna likvidnost nosi rizik stvaranja balona i naglih korekcija.
Nadamo se da ste u današnjem blogu naučili nešto novo i korisno. Ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).
