Porez na kriptovalute u Hrvatskoj
Dobar dan i dobro došao u naš novi blog post o porezima na kriptovalute u Republici Hrvatskoj. Osim Hrvatske, kratko ćemo se osvrnuti i na stanje s oporezivanjem kriptovaluta u drugim državama svijeta. Složit ćemo se s tobom – porezi nisu najuzbudljiviji dio bavljenja kriptovalutama, ali “što je, tu je” – na nama je da ih zajedno savladamo.
Iako se čine kompleksnim – danas ćemo naučiti sve o plaćanju – kako, kada i gdje?
E, a onda više nema mjesta za strah i zabrinutost!
Iako Republika Hrvatska još uvijek nema jasan zakon o kriptovalutma, za sad polazi od EU zakona iz 2013. prema kojem se obračunava s kripto obveznicima. Napomenut ćemo – Hrvatska definitivno nije “najfriendly” država za kripto trgovce i minere, ali, to ne znači da to tek neće postati. Bilo kako bilo, ono što je poželjno za daljnji razvoj poreznog zakona je suradnja između državnih poreznih tijela i kripto zajednice.
Osnovni porezni pojmovi
Upoznajmo se s osnovnim pojmovima kako bi uopće razumio na što točno moraš platiti porez 🙂
Kapitalni dobitak: Odnosi se na razliku između kupovne i prodajne cijene kriptovaluta, a taj iznos se umanjuje za eventualne transakcijske troškove. Drugim riječima, to je dobitak koji si stekao kao razliku u vrijednosti kriptovalute u onom trenutku kada si uložio u nju, u odnosu na vrijednost kriptovalute kada si je odlučio prodati.
Eventualni transakcijski troškovi koje imaš pravo oduzeti: Prema zakonu o dohotku iz 2021. – od kapitalnog dobitka, imaš pravo oduzeti eventualne kapitalne gubitke, a na dobiveni dobitak moraš platiti porez u iznosu od 10%. Taj se iznos onda nadalje povećava za prirez koji je vezan za određenu općinu ili grad. Tako primjerice Zagreb ima najvišu stopu prireza od 18%, a slijedi Split s 15%. U Šibeniku, govorimo o 10%, dok u Samoboru – ne postoji prirez. Na službenim stranicama porezne uprave saznaj prirez za svoju lokaciju prema adresi prebivališta ili privremenog boravišta.
Promjena jedne kriptovalute u drugu
Porez nisi dužan platiti ako mijenjaš npr. Bitcoin za Ethereum, unatoč tome što je kapitalni dobitak ostvaren.
Hajdemo, jedan primjer!
Recimo, ti si kupio 10 bitcoina po cijeni od 600,00 USD, što znači da je tvoj ukupno uloženi iznos 6,000.00 USD. Nakon nekog vremena odlučio si se za kupnju ethereuma, te si tih 10 jedinica bitcoina zamijenio za 118 jedinica ethereuma. U narednom periodu, svih 118 jedinica ethereuma, odlučio si prodati. Vrijednost koju si tada mogao ostvariti za 118 jedinica je iznosila 300,00.00 USD po jedinici, te si ti time ukupno ostvario 35,400.00 USD.
E, sad – to znači da si ostvario kapitalni dobitak trgovanjem u iznosu od 29.400,00 USD.
Ali, da si recimo odlučio prodati umjesto 118, primjerice 50 jedinica, u tom bi slučaju kao nabavnu vrijednost računao razmjerni dio vrijednosti bitcoina po kojoj si bio izvršio zamjenu kriptovaluta iz bitcoina u ethereum (u ovom slučaju to bi bila vrijednost za 4 bitcoina).
Međutim – svaka promjena kriptovalute – bilo u HRK ili EUR od 2023. – podliježe plaćanju poreza. Zašto? Taj se trenutak pretvorbe u fiat uzima kao moment realizacije kapitalnog dobitka. Ono što bismo sugerirali svakom ulagaču – onom iskusnijem ili manje iskusnom, jest da čuva sve potvrde o tijeku novca, bilo digitalne bilo fizičke. Tako, uvijek možeš dokazati izvor zarade.
Kako i kada platiti porez na kriptovalute?
Prema trenutnom zakonu, kod nas se investiranje u kritpovalute smatra slično kao i investiranje u dionice iz inozemstva – što znači da si sam obavezan prijaviti svoju zaradu poreznoj upravi, podnijeti obrazac, te platiti odgovarajući iznos poreza.
Dobra je vijest da u ova digitalna vremena, porez možeš prijaviti i online putem e-porezne. Potrebno je ispuniti i predation JOPPD obrazac kojeg možeš preuzeti online na stranicama porezne uprave, a tamo ćeš i pronaći primjere uspješno popunjenih obrazaca.
Kada prijavljuješ, a kada plaćaš porez?
Za primitke ostvarene u prethodnoj kalendarskoj godini, porez prijavljuješ u obliku zbirnog izvješća svih transakcija za tu prethodnu godinu, a najkasnije do veljače tekuće godine. Znači, do veljače 2023. bi trebao predati izvješća za 2022. Savjetujemo te da dokumentaciju o kupnji i prodaji čuvaš minimalno 6 godina nakon realiziranja kapitalnih dobitaka ili gubitaka, jer nakon tog perioda dolazi do perioda zastare.
Porez na mining i staking
Kod povremenog kućnog mininga ilitiga rudarenja, ostvarenu zaradu potrebno je preračunati u kune prema srednjem tečaju na dan stjecanja prihoda (odnosno u eure od 1.1.2023.); zatim prijaviti zaradu kao drugi dohodak i platiti porez.
Rudarenje ilitiga mining kao osnovno zanimanje
U slučaju da ti rudarenje postane glavni izvor prihoda, a taj posao obavljaš kontinuirano s namjerom ostvarivanja zarade tijekom duljeg perioda, obavezan si registrirati samostalnu djelatnost.
Slučajevi u kojima nije potrebno platiti porez na kriptovalute
Generalno govoreći, ako posjeduješ kriptovalute, ne plaćaš porez. Ono što to u praksi znači jest da si dužan platiti porez samo onda kada mijenjaš kriptovalute u svom posjedu za fiat valute (HRK, EUR, itd.). Naravno, samo ako su tijekom promjene u fiat ostvareni kapitalni dobici.
- Ako je nakon 2 godine posjedovanja tvoja kritptovaluta otuđena (npr. darovanjem , u brakorazvodnoj parnici, itd.)
- Ako mijenjaš kripto za kripto – npr. Bitcoin za Ethereum;
- Ako kriptovalutu posjeduješ dulje od dvije godine – oslobođen si plaćanja poreza; međutim, ako si ti tijekom te dvije godine trgovao tom kriptovalutom, onda se to ne smatra ovim slučajem, odnosno, dužan si platiti porez;
- Porez ne moraš platiti ako su ukupni kapitalni gubici veći od ukupnih kapitalnih dobitaka koje se ostvario. Ovdje je važno napomenuti da kapitalni gubici vrijede isključivo unutar tekuće godine u kojoj su realizirani.
FAQ
Što ako mi je kriptovalute netko donirao?
U slučaju da si kao fizička osoba dobio donaciju u obliku kriptovalute, to se smatra neoporezivim primitkom, ali pri tome moraju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti: Ako nema protučinidbe, te se dokumentacijom se može dokazati da su sredstva darovale druge fizičke osobe, a koje nemaju registriranu samostalnu djelatnost. Također je potrebno dokazati da su sredstva koja su donirana stečena iz oporezivog dohotka ili su proizašla iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom.
Ako ovi uvjeti nisu zadovoljeni, na donaciju sam primatelj obvezan je obračunati i platiti porez po osnovi drugog dohotka, kao i pripadajuće doprinose. U roku od 30 dana od primitka donacije potrebno je podnijeti JOPPD obrazac. Valja istaknuti da ako se donirane kriptovalute nadalje koriste za trgovanje, a pri tome se ostvari kapitalni dobitak – tada se plaća i porez na dohodak na principu kapitalnog dobitka.
Pravilo od dvije godine se i u ovom slučaju primjenjuje!
Ako donaciju u kriptu posjeduješ dulje od dvije godine, te ih nakon toga odlučiš prodati, također nisi obavezan platiti porez.
Što ako kriptovalute steknem kao plaću za obavljenu uslugu ili isporučena dobra?
Recimo ako imaš samostalnu djelatnost,a onaj kojemu pružaš uslugu ili prodaješ proizvod te plati u kriptu – nisi obavezan platiti porez ukoliko je uplata išla preko platforme kao što je PayCek. Naime, prilikom uplate, automatski se vrši konverzija u fiat. Međutim, Ukoliko se naplata izvrši kroz kriptovalutu direktno tebi kao pružatelju usluge, tada bi se razlika u vrijednosti kriptovalute u trenutku kad je primljena u odnosu na trenutak kad je promijenjena u fiat – smatrala primitkom od samostalne djelatnosti, a ne primitkom ostvarenim od kapitalnih dobitaka.
Što ako kriptovalutu steknem darovanjem?
Ako kriptovalutu stekneš darovanjem (airdrop stjecanje) – nema porezne obaveze, s tim da i ovdje vrijedi pravilo otuđenja od 2 godine. To znači da ako primiš dar u obliku kriptovalute, a odlučiš otuđiti dar prije isteka dvije godine, utvrdit će se dohodak od kapitala.
Što ako kriptovalutu steknem prodajom osobne imovine?
Primitak koji kao fizička osoba ostvariš prodajom osobne imovine je neoporeziv. Ali, u slučaju da te stečene kriptovalute odlučiš koristiti za daljnje trgovanje, a pritom ostvariš kapitalni dobitak – tada plaćaš porez na dohodak od kapitala na razliku u cijeni između prodajne i nabavne vrijednosti. Valja naglasiti da se ovdje kao nabavna cijena uzima tržišna vrijednost kriptovalute u trenutku kada si je stekao, odnosno u trenutku prodaje osobne imovine. Ovo se utvrđuje na način da se uzme prosječna vrijednost određene kriptovalute sa službene kriptovne burzi na dan stjecanja.
Kako dokumentirati transakciju ako sam kriptovalute kupio direktno od fizičke osobe, a pri kupnji sam koristio gotovinu?
U slučaju kupnje u gotovini direktno od druge fizičke osobe, potrebno je sve dokumentirati ugovorom ili vjerodostojnim dokumentom u kojem moraju uključeni sljedeći podaci: osobni podaci i kupca i prodavatelja, predmet kupnje/prodaje, datum, iznos, cijena, broj jedinica, način plaćanja.
Kripto porezi u svijetu
Istaknuli bismo nekolicinu država u svijetu koje prednjače u prihvaćanju kriptovaluta:
Bjelorusija
- Prema zakonu, rudarenje i ulaganje u kriptovalute smatraju se osobnim ulaganjima, pa su time su oslobođeni od poreza na dohodak i kapitalne dobitke;
- liberalni zakoni imaju za cilj poticanje razvoja digitalne ekonomije i tehnoloških inovacija
- treći po redu istočnoj Europi, a 19.ti u svijetu po razini peer-to-peer trgovanja kriptovalutama.
Njemačka
- Za razliku od većine drugih država, najveća europska ekonomija bitcoin smatra privatnim novcem, za razliku od valute, robe ili dionica;
- svaka kriptovaluta koja se drži više od godinu dana oslobođena je poreza, bez obzira na iznos;
- ako se imovina drži manje od godinu dana, porez na kapitalnu dobit ne obračunava se na prodaju u iznosu manjem od 600 eura.
E, ali to su pravila za Nijemce. Ako si startup osnovan u Njemačkoj – ipak moraš plaćati porez na dobit od kriptovaluta, na istom principu kao da se radi o bilo kojoj drugoj imovini. 2021. godine na snagu je stupio i novi porezni zakon u Njemačkoj koji učinkovito ubija trgovanje kripto izvedenicama u Njemačkoj, jer se gubici više ne mogu odbiti. Zakonodavstvo odražava poteze diljem Europe kojima se reguliraju izvedenice.
Portugal
- Jedan od najblažih kripto poreznih režima na svijetu;
- prihodi od prodaje kriptovaluta u slučaju pojedinca kao fizičke osobe, oslobođeni su poreza od 2018.;
- trgovanje kriptovalutama ne smatra se prihodom od ulaganja koji inače podlježe porezu od 28%, što doprinosi portugalskom blagom pristupu;
- međutim, tvrtke koje prihvaćaju kriptovalute za plaćanje robe i usluga podliježu porezu na dohodak.
Singapur
- Porez na kapitalnu dobit ne postoji u Singapuru, tako da ni pojedinci ni korporacije koje posjeduju kriptovalute nemaju poreznu obavezu;
- tvrtke sa sjedištem u Singapuru podložne su porezu na dohodak, u slučaju da je njihova primarna djelatnost registrirana kao trgovanje kriptovalutama, ili u slučaju da prihvaćaju kriptovalute za plaćanje;
- smatra se da su platne kriptovalute nematerijalna imovina, a ne zakonsko sredstvo plaćanja;
- plaćanje u kriptovalutama se smatra kao “trgovina trampom ilitiga razmjenom” u kojoj se roba i usluge oporezuju, ali ne i sama kriptovaluta za plaćanje.
Slovenija
- Naši susjedi, također prave razliku u pristupu prema pojedincima, u odnosu na poduzeća kada se radi o oporezivanju;
- pojedinci ne plaćaju porez na kapitalnu dobit ako prodaju bitcoin, a dobici se ne smatraju dohotkom;
- poduzeća, s druge strane, ako primaju plaćanja u kriptu, ili ako se bave rudarenjem (eng. “mining”), obavezne su plaćati porez po korporativnoj stopi;
- međutim, Slovenija ne dopušta poslovanje isključivo u kriptovalutama;
- ono što je dobro kod Slovenaca, i gdje im “skidamo kapu”, jest što u daljnjem razvoju zakona, uključuju kripto zajednice kako bi blisko surađivale s regulatornim i poreznim tijelima.
Švicarska k’o Švicarka aka Kripto dolina
- Jedna od najnaprednijih poreznih politika u svijetu;
- dobit od kriptovaluta koju ostvaruje pojedinac kao fizička osoba ulaganjem i trgovanjem tretira se kao kapitalna dobit, ali je oslobođena poreza;
- zarada od profesionalnog trgovanja i rudarenja podliježe porezu na dohodak, a “porez na bogatstvo” naplaćuje se na ukupan iznos u vlasništvu kriptovaluta, zajedno s ostatkom neto vrijednosti pojedinca.
Bermuda: Jednom porezna oaza – uvijek porezna oaza!
- Nema oporezivanja kapitalnih dobitaka od kriptovaluta;
- digitalna imovina ne se ne izdvaja od drugih vidova imovine;
- ne nameće prihode, kapitalne dobitke, zadržavanje ili druge poreze na digitalnu imovinu, kao ni na transakcije koje uključuju kriptovalute;
- porezi se mogu platiti i korištenjem kriptovaluta.
Ako želiš znati više o porezima na kriptovalute u Republici Hrvatskoj ili imaš specifično pitanje – savjetujemo ti da se direktno obratiš djelatnicima porezne uprave za sva dodatna pitanja, ili da zatražiš savjet od računovođe.
Do čitanja,
Tvoj Kriptomat.hr
