Što je mining ili rudarenje kriptovaluta?
U današnjem blogu pričamo ti o rudarenju ilitiga miningu. Ako si ulagač, moguće je da se s rudarstvom nisi susreo, ali ovaj proces nije ništa manje zanimljiv od ulaganja u kriptovalute. Dapače.
Rudarenje je proces kojim mreže specijaliziranih računala generiraju i puštaju nove kriptovalute, a pritom verificiraju nove transakcije. Proces rudarenja uključuje velike, decentralizirane globalne mreže računala koje provjeravaju i osiguravaju validnost blockchaina odnosno lanca blokova. O blockhainu možemo govoriti i kao o virtualnoj knjizi koja dokumentira kriptovalutne transakcije.
Kao nagrada rudarima za njihov doprinos u procesorskoj snazi globalne mreže računala – rudari su nagrađeni novim kripto novčićima. Ova “razmjena” na neki način osigurava mrežu, tvoreći pritom krug u kojem:
- rudari održavaju i osiguravaju blockchain,
- blockchain nagrađuje rudare kovanicama,
- kovanice kao nagrada nadalje potiču rudare da održavaju blockchain.
Kako možeš steći kriptovalute?
- Kupiti na Kriptomat ATMu na naše dvije lokacije u Zagrebu
- Kupiti na burzi kao što su Coinbase, Binance, Kraken i slično
- Primiti kao plaćanje za robu ili usluge koje si prodao
- “Rudariti” odnosno “majnati” (engl. mining)
Rudarenje na primjeru Bitcoina
Do 2009., svatko s prosječnim kućnim računalom, bilo CPU, bilo GPU – mogao je sudjelovati u procesu rudarenja. Danas je to nemoguće te, se koriste kompleksniji, ASIC mineri (engl. Application-specific integrated circuit). Kako je blockchain rastao tijekom godina – razmjerno se povećala i računalna snaga potrebna za njegovo održavanje. Tako je u listopadu 2019. bilo potrebno 12 trilijuna puta više računalne snage za rudarenje jednog bitcoina, u odnosu na 2009. godinu kada su izrudareni prvi blokovi. Također, kako su se nagrade za rudare smanjile – to je dovelo u pitanje isplativost rudarenja za amatere i hobiste. Sve je to nadalje rezultiralo time da je danas skoro pa cijelo rudarenje u rukama specijaliziranih kompanija ili grupe ljudi koji udružuju svoje resurse. Ipak, i danas postoje rudari koji rudare kao fizičke osobe.
Koliko je vremena potrebno za mining 1 Bitcoina?
Za kreiranje jednog bitcoina obično je potrebno otprilike 10 minuta, a jedan blok iznosi 6,25 btc. Hardver koji se koristi za rudarenje, uvelike utječe na brzinu rudarenja. Bitcoini se u prosjeku rudare svakih 10 minuta. S povećanjem snage računala, sigurno je da će rudari lakše pronalaziti hasheve. Kako bi se osiguralo da se Bitcoin i nastavi rudariti svakih 10 minuta – razina težine rudarenja se mora prilagoditi, na način da ako se brzina računalnog hardvera i broj rudara poveća, da to ne utječe na vrijeme potrebno za validaciju novih blokova.
Prisjetimo se Bitcoina Havinga: Uvijek će biti samo 21 milijun bitcoina u optjecaju. Posljednji bi blok teoretski trebao biti “izrudaren” 2140. Godine. Pretpostavka jest da od tog trenutka nadalje, rudari se više neće oslanjati na novoizdani bitcoin kao nagradu, već će se umjesto toga oslanjati na naknade koje naplaćuju “zauzvrat” za obavljanje transakcija
HASH, NONCE, DIFFICULTY
Učeći o procesu rudarenja, sigurno ćeš naići na nove pojmove od kojih je jedan nezaobilazan, a to je “hash”.
“Hash” je alfanumerički kod koji se koristi za predstavljanje riječi, poruke ili podataka. U procesu rudarenja bitcoina temeljenom na Proof-of-Work konsenzus mehanizmu – važeći hash mora zadovoljiti određene kriterije – odnosnom, mora započeti s određenim nizom nula. Bitcoin se temelji na “sha256” hash algoritmu koji, nakon što se izvrši, uvijek iznosi 64 znamenke, odnosno 256 bitova. Ono što rudari traže, odnosno pokušavaju pogoditi je “nonce”.
“Nonce” je jedini podatak koji rudari mogu dodati, a izgleda kao jednokratni niz. Rudari ga unose, kako bi promijenili hash izlaz, tako da ima vrijednost jednaku cilju rudarenja. Dakle, možemo reći da je “nonce” način za postizanje ciljeva rudarenja. Razina težine, odnosno “mining difficulty” određuje koliko je minimalno nula potrebno kako bi se blok smatrao validnim. To znači da rudari konstantno mijenjajuu “nonce” sve dok ne zadovolje određeni uvjet, odnosno dok ne postignu određeni broj nula na početku hasha. “Mining difficulty” ovisi o globalnom hash rate-u, to jest, o jedinici kojom se označava jačina “majnera”, odnosno koliko hasheva pojeidni miner može provjeriti u sekundi. Kada globalni has hrate raste – raste i difficulty, a to se korigira svakih 2016 blokova ili otprilike svaka dva tjedna. isto tako, kada globalni hash rate pada – onda pada i difficulty.
Rudari uzimaju blok transakcija i određenu količinu podataka, te kao rezultatdobivaju određeni hash koji može izgledati ovako: “89s950gdtksa3849tjd7471bcff1e96e53fbcd602c7438a38d8e4257bbe78bdd”
Takav hash nije dobar jer ne sadrži određeni broj nula na početku koje su potrebne kako bi se blok smatrao validnim i kako bi se dodao u blockchain.
Evo i primjer validnog hasha: “00000000000000000002cf16881a7cd5312ec584ca17147f63292544780d10eee”
Proces kripto rudarenja
Specijalizirana računala izvode izračune koji su potrebni u provjeri i bilježenju svake nove bitcoin transakcije. Time se postiže visoka sigurnost blockchain. Provjera blockchaina zahtijeva ogromnu količinu računalne snage, koju dobrovoljno pridonose rudari. Rudarenje bitcoina možemo usporediti s vođenjem velikog podatkovnog odnosno data centra.
Rudari – bili fizičke, bili pravne osobe, kupuju hardver, te plaćaju električnu energiju potrebnu za njegov rad, ali i za hlađenje. Kako bi ovo uopće bilo isplativo, vrijednost zarađenih novčića mora biti veća od troškova rudarenja tih novčića.
Rudari odnosno mineri utrkuju se s ciljem da pronađu hash i nonce koji se međusobno podudaraju. Podudaranje hasha i nonceaa je preduvjet da bi blok u lancu postao validan. Svako računalo, odnosno rudar, se na mreži “utrkuje” u tome tko će prvi pogoditi 64-znamenkasti heksadecimalni broj poznat kao “hash”. Što brže računalo izbaci nagađanje, veća je vjerojatnost da će rudar zaraditi nagradu. Rudar “pobjednik” ažurira knjigu lanca blokova (engl. Blockchain ledger) sa svim novopotvrđenim transakcijama – dodajući u lanac tako novopotvrđeni „blok” koji sadrži sve te transakcije – i dobiva unaprijed određenu količinu novo kovanih bitcoina. Ovaj se proces u prosjeku događa svakih deset minuta.
Smanjivanje nagrada za rudarenje
Smanjenjivanje nagrada u direktnoj je korelaciji s procesom BitcoinHalvinga, odnosno prepolovljenja. Ukratko, krajem 2020. nagrada je iznosila 6,25 bitcoina, a prije toga bila je duplo veća. U 2024. nagrada će biti smanjena za polovicu, pa tako i svake četiri godine nakon toga. Zapravo, kako se bude povećavala težina rudarenja, nagrade će se smanjivati sve dok više ne preostane bitcoina za rudarenje.
Zašto je rudarenje važno?
Osim što se rudarenjem “oslobađaju” nove kripto kovanice koje potom ulaze u optjecaj, rudarenje je ključno i za sigurnost Bitcoina, ali i mnogih drugih kriptovaluta. Ovaj proces “provjerava” i osigurava blockchain, što nadalje omogućuje:
- Kriptovalutama da funkcioniraju kao peer-to-peer decentralizirana mreža koja nema potrebu za nadzorom treće strane;
- Rudarima da svojom računalnom snagom pridonesu blockchain mreži, u zamjenu za nagradu;
- Korisnicima su mineri najvažniji jer upravo oni upisuju transakcije u Blockchain mrežu, odnosno “izvršavaju” transakcije između pošiljatelja i primatelja kriptovaluta.
Je li rudarenje Bitcoina legalno?
Ako se pitaš je li rudarenje Bitcoina legalno — odgovor je da, ali ne svugdje. Dok se u nekim zemljama svijeta kao što je El Salvador planira izgradnja novog “Bitcoin grada”, te se donose odluke o budućnosti rudarenja na bazi geotermalne energije – postoje i lokacije u svijetu gdje je rudarenje strogo zabranjeno. Primjeri zemalja su Kina, Alžir, Nepal, Rusija, Bolivija, Egipat, Maroko, Ekvador i Pakistan. U Republici Hrvatskoj rudarenje nije zabranjeno, ali isto tako, ne postoji niti jasan jurisdikcijski okvir. Generalni stav o kriptovalutama u RH je takav da je zarada ostvarena kroz kriptovalute definirana kao dohodak. Stoga, iako se posjedovanje kriptovaluta ne oporezuje, zarada od trgovanja ili prodaje se smatra zaradom. Drugim riječima, ako izrudariš bitcoin, te prodajom ostvariš kapitalni dobitak – isti će biti oporezovan. Ako te zanima više o porezima na kriptovalute, svrati na naš prethodno objavljeni blog na ovu temu.
Najava sljedećeg bloga: Nadamo se da si uživao u današnjoj temi, a već idućeg tjedna očekuje te i nova tema. U slučaju pitanja ili tema o kojima bi volio znati više – piši nam, ili putem društvenih mreža, ili putem e-maila. S uzbuđenjem pripremamo članak za sljedeću srijedu.
Do čitanja,
Tvoj Kriptomat.hr Tim
