Što je to Blockchain?
Blockchain je stalno rastući popis elektroničkih zapisa u stvarnom vremenu, pri čemu svaki blok sadrži vremensku oznaku, informacije o prethodnom bloku u lancu i podatke. Arhitektura blockchaina je stoga otporna na promjene podataka unutar lanca blokova. Prvi prototip blockchaina javlja se u ranima devedesetima kada su znanstvenik Stuart Haber i fizičar W. Scott Stornetta primijenili kriptografske tehnike u lancu blokova kako bi zaštitili digitalne podatke i dokumente od potencijalnih zlouporaba. Taj je događaj nadalje inspirirao i mnoge druge programere i kriptografske entuzijaste, što je na kraju dovelo do stvaranja Bitcoina kao prvog decentraliziranog digitalnog “keš” sustava ili jednostavno – prve kriptovalute. BItcoinov “White Paper” objavljen je 2008. pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Bitcoin protokol, koji u svojoj jezgri ima nepromjenjivi, distribuirani blockchain – od tada je nastavio inspirirati druge da razviju brojne druge kriptovalute i tokene koje su temeljene na blockchainu.
Blockchain tehnologija
Iako je blockchain tehnologija starija od Bitcoina – ona je temeljna komponenta većine mreža kriptovaluta koja djeluje kao decentralizirana, distribuirana i javna digitalna knjiga koja u lancu blokova trajno evidentira sve prethodno potvrđene transakcije. Transakcije na blockchainu odvijaju se unutar “peer-to-peer” mreže globalno distribuiranih računala. Svako računalo predstavlja “čvor” u mreži (eng. “nodes” ) koji sadrži kopiju blockchaina, te pridonosi funkcioniranju i sigurnosti cijele mreže. Ovakva se tehnologija naziva tehnologija distribuirane knjige odnosno distributed ledger technology (DLT).Baziran na DLT vrsti tehnologije – Bitcoin je prva decentralizirana digitalna valuta koja ne zahtijeva posredovanje treće strane kako bi se transakcije odvile. Više o Bitcoinu možeš pročitati na našem blogu koji te detaljno vodi kroz sve o ovoj kriptovaluti, a i detaljnije objašnjava njegov konsenzus mehanizam. Također, na jednom od naših prethodno objavljenih blogova, možeš saznati sve o razlikama između bitcoina i zlata.
Dizajniran s ciljem da bude otporan na izmjene i prijevare poput primjerice dvostrukog trošenja, blockchain danas omogućava instant transakcije u svega nekoliko minuta – i to bilo gdje u svijetu. Podaci koji se u većini slučajeva pohranjuju na blockchain mreži su upravo transakcije prodaje i kupnje kriptovaluta, a možemo reći da blockchain funkcionira poput “digitalne knjige” koja sadrži sve bitne informacije o transakcijama kao što su sudionici, iznosi, uspješnost. Kod bitcoina, govorimo o takozvanom “Proof-of-Work” konsenzus mehanizmu, koji je upravo ono što omogućava Bitcoinu da njegov blockchain može kontinuirano raditi kao distribuirana mreža, čak i ako se neki od sudionika pokaže nepoštenost ili neučinkovitu funkcionalnost. Algoritam na kojem se temelji konsenzus važan je za proces rudarenja Bitcoina (eng. mining).
Blockchain Tehnologija – Distributed ledger technology (DLT) Iako je dizajniran da radi kao distribuirana digitalna knjiga na decentraliziranim sustavima – blockchain se može postaviti i na centralizirane sustave kako bi se osigurao integritet podataka i kst svim korisnicima.
Kako funkcionira?
Uzmimo Ivicu i Maricu kao primjer i zamislimo da se između njih događa transakcija. Za početak, Ivica kupuje od Marice određenu količinu bitcoina ili neke druge kriptovalute. Nakon što je transakcija izvršena i potvrđena – svi detalji te kupoprodaje bilježe se i dodaju na popis. Svi popisi koji sadrže podatke o transakcijama pohranjuju se u jedan od blokova u lancu, od kojih svaki ima svoj limit, odnosno – ne može primiti beskonačan broj popisa transakcija. Taj broj ovisi o potencijalu pojedine mreže. Kada se jedan blok napuni, on se spaja na prethodni blok, pri čemu postaje dio jednog dugog, kronološki složenog lanca. Nove transakcije se nadalje dodaju na popis, koji se nadalje pohranje u prvi sljedeći prazni blok. Popisi su spremljeni u blok na način da se podaci ne mogu mijenjati, te da pružaju kronološki uvid u povijesti transakcija.
Potvrđivanje transakcija
Lanac blokova pokreće mreža računala, što znači da svako računalo koje koristi blockchain istovremeno djeluje i kao njegov pokretač. Kako bi postao dio mreže, potreban ti je pristup internetu i računalo. Sva računala, odnosno svi sudionici u lancu, provjeravaju detalje transakcije kako bi se utvrdilo je li ona valjana. Jedan od načina provjere transakija je uz pomoć explorera koji mogu biti vezani za samo jednu kriptovalutu, kao što je to u slučaju Bitcoina – Blockchain explorer, ili za više kriptovaluta – Blockchair explorer. S obzirom na to da svako računalo može vidjeti transakcije iz prethodnih blokova, sudionici lako mogu utvrditi valjanost novih transakcija. Nakon što računala odobre transakciju, ona se pohranjuje u blok i dodaje u lanac, nakon čega se više ne može promijeniti.
Glavne značajke blockchaina
- Transparentnost: baza podataka kojoj imaju pristup svi korisnici blockchain mreže;
- Decentraliziranost: za razliku od većine drugih baza gdje se podaci pohranjuju u mape (eng. folderi) u kojima se mogu dodati, izmijeniti, izbrisati – Blockchain tehnologija podatke pohranjuje u decentraliziranim blokovima, i to kronološkim redom;
- Sigurnost: podaci u blockchainu se ne mogu mijenjati, te su kriptografski zaštićeni – što garantira sigurnost svim korisnicima.
Prednosti Blockhaina
Stručnjaci diljem svijeta blockchain tehnologiju smatraju revolucionarnom za svijet financija, gaminga, zabave, ali i u razvoju znanosti. Glavne prednost blockchaina je činjenica da on ne zahtijeva uključenost treće strane kako bi se transakcije odvile. Ako se baviš trgovanjem kriptovalutama, možeš uložiti u kripto bez savjetnika i bez banke koja bi kao centralni entitet kod fiat transakcija obradila tvoje plaćanje kreditnom ili debitnom karticom. Kod blockchain, nije ti potrebno odobrenje banke ili financijskih stručnjaka, a transakcije je moguće izvršiti u svega nekoliko minuta.
Osim jednostavnosti, odsutnost posrednika ima i financijsku prednost jer se trećoj strani ne daje provizija, bez obzira na broj izvršenih transakcija. Blockchainovi su u vlasništvu, ali i pod upravom korisnika koji se ponašaju kao pouzdana i decentralizirana peer-to-peer baza podataka. Kopije svih transakcija na blockchainu pohranjene su na mreži distribuiranih čvorova. Svaka se transakcija provjerava prije dodavanja u blok , a sigurnost je zajamčena jer u peer-to-peer mreži ne postoji jedinstvena točka kvara.
Kod tradicionalnih baza podataka, pad centraliziranog pružatelja usluge pohrane, može dovesti sve vaše podatke izvan mreže, što nije slučaj kod blockchaina. Verifikacija se odvija na način da blockchain koristi mehanizam konsenzusa za provjeru valjanosti svake transakcije. Nakon što se transakcija potvrdi, tek se onda dodaje u blok podataka u obliku bloka. Na ovaj je način hakerima onemogućeno umetanje lažnih podataka.
Još jedna od prednosti blockchain tehnologije je to što podržava stvaranje novih vrsta decentraliziranih aplikacija, ali i poslovnih modela. U posljednje si se vrijeme zasigurno susreo s pojmom “NFT” (Non fungible token). Radi se o nezamjenjivom tokenu, odnosno o kriptografski zaštićenom djeliću blockchaina koji je osmišljen na način da bude jedinstven. Svrha mu je čuvanje vrijednosti, ali i laka provjera, odnosno dokaz vlasništva nad drugim oblicima digitalne ili fizičke imovine. Neki od primjera su umjetnine, kolekcionarski unikati, i slično. NFT-ovi su često stvoreni kao nezamjenjivi i jedinstveni zapisi na ethereum blockchainu, na bazi Ethereum pametnih ugovora, ali postoje i NFT-ovi na drugim mrežama. Osim nezamjenjivih tokena, blockchain je temelj za razvoj cijele generacije decentraliziranih inovativnih aplikacija (eng. DAO) sa širokom primjenom u financijama, gamingu, znanosti.
S obzirom na to da nemaju postojeću financijsku infrastrukturu, aplikacije koje se temelje na blockchainu, pridonose financijskoj autonomiji ljudi koji nisu korisnici banaka. Prema podacima istraživanja, čak 1,7 milijardi ljudi na svijetu u ovom trenutku nema pristup bankarskim uslugama. S blockchain tehnologijom, svijet financijskog trgovanja i štednje postaje pristupačan svakome tko ima pametni telefon i to tijekom cijelog dana, 24/7. Ako se koristiš aplikacijama koje su temeljene na blockchainu, ne moraš čekati jutro ili ponedjeljak da se banka otvori, već putem svog pametnog telefona, možeš obaviti sve sam, bez posrednika jer je blockchain mreža uvijek spremna.
Nedostaci Blockhaina
Osim svih spomenutih prednosti, naravno – postoji i puno nedostataka blockchaina. Iako ova tehnologija ima potencijal i široki raspon primjene, te može podržati razvoj inovativnih aplikacija i usluga, moramo uzeti u obzir da je ona isto tako vrlo kompleksna i nova.
Ograničena skalabilnost mreže
Održavanje mreže i deficit kvalificiranih inženjera čine blockchain tehnologiju skupom za razvoj i održavanje, te stoga još uvijek nije u fazi “mainstream” primjene. Također, očekuje se i povećana brzina transakcija u budućnosti, a ona trenutno iznosi manje od 50 transakcija u sekundi kod Bitcoina i Ethereuma. Iako najsigurnije zbog decentraliziranosti, kripto rudarenje temeljeno na “Proof-of-Work” mehanizmu je izrazito štetno za okoliš zbog potrošnje velikih količina električne energije, a koja je potrebna kako bi se svaki blok odobrio i dodao u lanac. Još jedan nedostatak vezan je za šifriranje koje je osnova za sigurnost mreže, ali ako kao korisnik izgubiš svoj privatne ključ – time gubiš i pristup svim svojim sredstvima. Poznati su slučajevi u kojima su korisnici izgubili milijune jer im je pristup blockchain računu bio onemogućen bez privatnog ključa.
Kako blockchain tehnologija bude sazrijevala, stručnjaci procjenjuju da će se njezino usvajanje akcelerirati, Predviđa se da će dodana vrijednost blockchaina porasti na 176 milijardi dolara do 2025. godine – pri čemu se u vrijednost uključuju i nefinancijske upotrebe tehnologije, primjerice u znanosti.
Na koje se načine primjenjuje blockchain tehnologija?
Znanost i zdravstvo
Prema PreScoutovom izvješću, razvoj lijekova i upravljanje lancem opskrbe, upravljanje kliničkim istraživanjima, te personalizirani pristup pacijentu su tri područja s najvećim potencijalom za usvajanje i širenje utjecaja blockchaina. Kod proizvodnje lijekova i upravljanja opskrbnim lancem – blockchain može biti vrlo učinkovit kao sigurnosno rješenje. Naime, identifikacija podrijetla i praćenje razvoja lijekova su dva ključna područja koja su u ne blockchain svijetu pod nadležnosti centraliziranih institucija javnog zdravstva. Ovdje, blockchain uvelike može pružiti sigurnost pri pohrani podataka zbog nemogućnosti mijenjanja zapisa o serijama farmaceutskih sastojaka u procesu proizvodnje. Trenutačni procesi koji identificiraju porijeklo lijeka i praćenje opskrbnog lanca rascjepkani su zbog silosa koji se stvaraju u bazama podataka, te ostavljaju prostora za ljudske pogreške, ali i malverzacije.
Jedan od dosadašnjih primjera blockchain-health suradnje, je ona između FDA (vladine organizacija za javno zdravstvo – Food and Drugs Administration) i IBM-a. U ovoj suradnji, blockchain se primjenjuje za identifikaciju, za praćenje lijekova na recept, i za distribuciju cjepiva.
Što se tiče kliničkih ispitivanja – benefiti primjene tehnologije lanca blokova – još su veći. Kako se tu se susrećemo s velikim brojem sudionika koji uključuju pacijente/ispitanike, sponzore, dobavljače lijekova i medicinskih uređaja, ispitivače, liječnike i medicinske sestre, te razna državna regulatorna tijela – veliki je naglasak na potrebi za visokom razinom sigurnosti. Osjetljivi podaci, uključujući zdravstvene kartone pacijenata i ishode kliničkih ispitivanja, moraju ostati potpuno privatni i sigurni, s tim da se cijeli proces mora voditi transparentno za sve sudionike ispitivanja. Stoga su klinička ispitivanja savršen teren za primjenu blockchain tehnologije – koja omogućuje nepromjenjivost zapisa podataka, skalabilnost, kao i različite razine dopuštenja za različite razine pristupa podacima.
Korištenje blockchaina u svrhu personalizirane medicine i individualnog pristupa pacijentu temelji se na “pametnim ugovorima” (eng. smart contracts). Ovdje se, pametnim ugovorima omogućava davanje pristanka za upravljanje zdravstvenim podacima i lijekovima na recept, upravljanje zahtjevima pacijenata, itd. Projekt Prescrypt, kojeg provodi Deloitte u Nizozemskoj, koristi blockchain tehnologiju gdje se blokovima povezuju recepti lijekova za sigurnu komunikaciju, praćenje upotrebe i analizu od strane zdravstvenih radnika.
Nekretnine
Bilo da se radi o vlasničkim pravima, veličini i lokaciji nekretnine, vrsti zemljišta – blockchain tehnologija uvodi veću transparentnost u industriju nekretnina, ali i u transakcije između ugovornih strana. Procjenjuje se da će u budućnosti, sve nekretnine biti kupljene na blockchainu. Zapravo, blockchain nekretnina već postaje sve popularniji kao način na koji kupci, prodavači i investitori međusobno komuniciraju. Korištenjem tehnologije distribuirane knjige (DLT), povećava se povjerenje kroz veću transparentnost, a upravo je povjerenje u sektoru kupoprodaje nekretnina – imperativ. Blockchain za nekretnine također ubrzava ugovorne procese, štedi vrijeme i smanjuje troškove.
Glasanje
U Hrvatskoj, trenutno svjedočimo velikoj javnoj raspravi, ali i prijeko potrebnoj revoluciji u sistemu glasanja. Iako se kod nas primjena blockchaina vjerojatno neće dogoditi skoro – benefiti korištenja blockchain tehnologije za poboljšanje transparentnosti u demokratskim izborima su evidentni. Najčešće spomenuti argumenti sugeriraju da bi primjena blockchaina mogla spriječiti potencijalne prevare birača, te ponuditi jednostavan način prebrojavanja glasova.
Budućnost Blockchaina
Iako su kriptovalute koje se temelje na lancima blokova uporno bile na naslovnicama posljednjih godina, a mnogi su sustave decentraliziranog financiranja (DeFi) smatrali ‘Divljim zapadom’ u bankarskom sektoru – blockchain tehnologija se i dalje razvija, te pronalazi sve širu primjenu. Ideja o tome da će se zadržati status quo u svijetu kojeg poznajemo danas je farsa, s obzirom na to da se središnje banke diljem svijeta trude razviti vlastitu ponudu kriptovaluta koje su vezane za fiat valutu, primjerice američki dolar. Takve kriptovalute poznate su kao stabilne kovanice (eng. stablecoin) o kojima ćemo ti pričati u jednom od naših budućih blogova.
Na razini EU, raspravlja se o prijedlogu zakona o uvođenju digitalnog eura, dok USA prednjači s uredbom o planu za digitalnu imovinu u SAD-u, uključujući i mogućnost uvođenja digitalnog dolara. Također, veliki globalni lanci za online trgovinu kao što su Amazon, Alibaba, sigurno će uvidjeti benefite uvođenja blockchain tehnologije, te će početi prihvaćati kriptovalute kao plaćanje roba i usluga kako bi povećali broj transakcija u sekundi. Ono što ipak ne ide u prilog blockchainu je ekološki utjecaj, odnosno prevelika potrošnja energije, koja je povezana sa osiguravanjem visoke razine sigurnosti svih transakcija na blockchainu. U kombinaciji s diskusijom o klimatskim promjenama – to bi moglo usporiti usvajanje blockchain tehnologije u mainstream svijetu.
Mi se veselimo vidjeti kako će se stvari dalje razvijati, a do tada se nadamo manjoj volatilnosti na tržištu kriptovaluta, kao i rastu vrijednosti. U sljedećim blogovima otkrit ćemo ti više o zanimljivostima vezanim za razvoj blockchain tehnologije, ali i o drugim kriptovalutama koje se temelje na blockchain protokolu.Osim toga, uvest ćemo te i u zanimljivu raspravu o tome troši li blockhain zaista toliko puno energije ili je to običan mit.
Do tada, imaš materijala za čitanje, a mi smo tu da odgovorimo na tvoja pitanja! Zaprati nas i javi nam se na Instagramu. Veselimo se tvom komentaru ili upitu. Možda se sretnemo i na jednom od Kriptomat.hr uređaja u gradu, a trenutno dostupne lokacije otkrij putem našeg weba.
Do sljedečeg bloga,
Tvoj Kriptomat.hr Tim
