Sve što trebaš znati o Bitcoinu

Source: Dado Ruvic | Reuters
Bitcoin je najpoznatija i najraširenija decentralizirana digitalna valuta koja se može kupiti, prodati i mijenjati poput fiat valuta koje svakodnevno koristimo – a ono što ga razlikuje jest da tijekom razmjene ne postoji centralizirani posrednik poput banke. Bitcoin (BTC) je prva kriptovaluta između više od 19,000.00 koje postoje danas.
Od svog javnog lansiranja 2009. kada je vrijedio 0.00532 dolara po 1 BTC, a mogao se kupiti jedino putem neslužbenih online kanala – ova je valuta dramatično porasla u vrijednosti. U studenom 2021. vrijednost bitcoina doseže svoj vrhunac, a cijena 1 bitcoina (BTC) premašuje 65,000.00 američkih dolara. Taj porast vrijednosti povezuje se s generalno povećanim interesom za ovu kriptovalutu, a mi bismo istaknuli par ključnih događaja koji su zasigurrno doprinijeli:
- pokretanje Bitcoin ETF-a (eng. Bitcoin Exchange Traded Fund) u Sjedinjenim Državama;
- objava multinacionalne kompanije Tesla Inc. o svojoj dugoročno isplativoj investiciji u Bitcoin u vrijednosti od 1.5 milijarde dolara;
- Izlazak Coinbasea na burzu, IPO (Coinbase je inače najveća američka centralizirana kripto burza, CEX).
Iako Bitcoin bilježi pad nakon 2021., s obzirom na ograničen broj kovanica u opticaju (21 milijun kovanica fiksno) – možemo očekivati da će mu vrijednost samo rasti, tim više jer ga sve veći broj ulagača počinje tretirati kao svojevrsno digitalno zlato. Takvu primjenu ove kriptovalute možemo usporediti s uključivanjem zlata u tradicionalni portfelj dionica zbog redukcije rizika (tzv. “Hedging”).
Unatoč nestabilnoj povijesti, priča o Bitcoinu ima veliki značaj za kripto svijet, te odražava uspon decentraliziranih financija (eng. “DeFi”), pojavu blockchain tehnologije i brojnih inovacija koje mijenjaju način na koji ulagači razmišljaju o trgovini, kao i o tome što budućnost kriptovalute može imati.
Što je Bitcoin “Halving”?
Bitcoin “Halving” odnosi se na postepeno smanjenje brzine kojom nove jedinice ove kriptovalute ulaze u opticaj, a događa se u prosjek svake četiri godine.
“Halving” strategija je dio programiranja na kojem se temelji virtualna valuta kako bi se osiguralo da njena ukupna ponuda na kripto tržištu bila fiksna. Ako si ulagač ili tek planiraš postati – važno je znati ponešto o “halvingu” jer je ono uvelike utjecalo na fluktuacije u cijeni bitcoina kroz povijest.
Ono što je valja istaknuti i zapamtiti je da “halving”:
- smanjuje brzinu oslobađanja novih bitcoina;
- doprinosi smanjenju stope inflacije;
- osigurava ograničenu količinu bitcoina u opticaju (21 milijun kovanica fiksno);
- održava stabilnu vrijednost kriptovalute;
doprinosi održivosti rudarenja (eng. mining) koje je kod Bitcoin blockchaina izuzetno važno s obzirom na “Proof-of-Work” mehanizam koji direktno ovisi o rudarima.
Procjenjuje se da će za 120 godina sve kovanice biti izrudarene, ili kako bismo u kripto žargonu rekli “izmajnane”, te da mineri neće dobivati nove kovanice kao nagradu. Umjesto toga, nastavit će zarađivati od naknada za transakcije. Do sada je izrudareno već 19 milijuna kovanica, što znači da preostaju još 2 milijuna koja će tek biti izrudarena. Suprotno ograničenom broju kovanica kao što je to u slučaju Bitcoina – kod fiat valuta s neograničenim zalihama (npr. američki dolar), uočavamo veću osjetljivost na inflaciju, ali i na ostale tržišne rizike.
Kako funkcionira?
Da bismo razumjeli kako funkcionira prepolovljavanje Bitcoina, prvo moramo ukratko proći osnove o tome kako se stvara kriptovaluta . Bitcoini nastaju putem decentraliziranog sustava, u kojem sudionici poznati kao rudari (eng. “miners”) koriste moćne računalne sustave za rješavanje kriptografskih zagonetki kako bi provjerili i potvrdili transakcije unutar Bitcoin blockchain. Zauzvrat dobivaju isplatu u obliku novostvorenih bitcoina.
Rudarenje Bitcoina možemo usporediti sa svojevrsnim natjecanjem. Rudari se u biti utrkuju tko će prvi dodati nove blokove u blockchain. Za svaki dodani blok dobivaju određeni broj novih bitcoina kao nagradu i tu dolazimo do potrebe za “halvingom”. Začetnici Bitcoina isprogramirali su lanac tako da se nagrada za rudarenje bloka smanjuje za pola u pravilnim intervalima, odnosno nakon 210, 000.00 dodanih blokova. S obzirom na to da su trenutno potrebne oko četiri godine kako bi se toliko blokova dodalo u lanac – kažemo da se “halving “ događa u intervalima od otprilike četiri godine. Posljednje i treće prepolovljenje dogodilo se u svibnju 2020, a sljedeće se očekuje 2024. U teoriji, nakon što se izrudari ukupno 21 milijun bitcoina, novi se više neće proizvoditi. Prema riječima izvršnog direktora Qiuidaxa – afričke mjenjačnice kriptovaluta (Buchi Oko, CEO), baš kao što postoji ograničena količina zlata na Zemlji, tako je i količina Bitcoina ograničena u digitalnom okruženju. Stoga, na Bitcoin možemo gledati kao na digitalni prirodni resurs aka digitalno zlato. Niže je primjer jedne kripto objave na Twitteru, koji je inače jedna od popularnijih društvenih mreža među kripto entuzijastima. U ovoj Twitter objavi, kripto entuzijast i ulagač “špekulira” o budućim halvinzima Bitcoina, i o tome kako će se ono odraziti na vrijednost ove kriptovalute.
Source: Twitter, Kevin Svenson
Kako Bitcoin funkcionira?
Source: TRPlane
Bitcoin je izgrađen na distribuiranom digitalnom zapisu koji se zove blockchain . Kao što i sam naziv sugerira, blockchain je povezani lanac podataka koji je sastavljen od jedinica koje se nazivaju blokovi i sadrže informacije o svakoj transakciji, kao što su datum i vrijeme, ukupna vrijednost, te jedinstveni identifikacijski kod koji je vezan uz svaku pojedinu razmjenu. Unosi su nanizani kronološkim redom stvarajući digitalni lanac blokova, a jednom kada se blok doda u blockchain postaje dostupan svima koji ga žele vidjeti, djelujući kao javna knjiga svih transakcija kriptovaluta.
Blockchain bismo jednostavno mogli objasniti tako da ga usporedimo s otvorenom Google Docs datotekom, na kojoj kolaborativno i istovremeno može raditi bilo tko. Iako ideja da svatko može pristupiti blockchainu zvuči riskantno – to je upravo ono što ga čini pouzdanim i sigurnim. Naime, da bi se transakcijski blok dodao u Bitcoin blockchain, moraju ga verificirati rudari uz pomoć čvorova (eng. nodes). U procesu verifikacije, koriste se jedinstveni kodovi za prepoznavanje korisničkih novčanika (engl. “Crypto Wallet”) i transakcija, a koji moraju biti u skladu s pravim uzorkom šifriranja.
“Proof-of -Work”konsenzus mehanizam na kojem počiva Bitcoin
U odnosu na inovativniji i energetski učinkovitiji “Proof-of-Stake” mehanizam, čiju praktičnosti i prihvaćenost još uvijek evaluiramo u praksi, “Proof-of-Work” sa sobom donosi veće troškove opreme, kao i veću potrošnju energije potrebne za provjeru valjanosti blok informacija i transakcija. Bilo kako bilo, oba mehanizma konsenzusa pomažu lancima blokova sinkronizirati podatke, potvrditi informacije,te obraditi transakcije. Do sada su se obje metode pokazale uspješnima u održavanju blockchaina, iako svaka ima svoje prednosti i mane.
Ukratko, razlika je u tome što se kod PoS-a kreatori blokova nazivaju validatorima koji provjeravaju transakcije, potvrđuje aktivnost, glasaju o ishodima, te vode evidenciju. Kod PoW-a, na kojem počiva Bitcoin, kreatori blokova nazivaju se rudari. Oni rade na pronalaženju hasha, kriptografskog broja, kako bi potvrdili transakcije, a zauzvrat su nagrađeni. Iako “PoW” mehanizam karakterističan za Bitcoin, moguć je prelazak na “Proof-of-Stake”. Međutim, potrebne su godine za uspješnu implementaciju, kao i pristanak Bitcoin zajednice na promjenu.
Više o konsenzus mehanizmima (eng.”consensus mechanism”) možeš pročitati na našem prethodnom blogu posvećenom temi “Spajanja” koje dogodilo na Ethereum mreži. U članku te detaljno vodimo kroz razlike, ali i sličnosti PoW i PoS mehanizma. Za članak “Ethereum Merge”, klikni ovdje.
Što je rudarenje i trebaš li rudariti kako bi ostvario zaradu?
Source: Finance Magnates
Rudarenje je složen računalni proces kojim se nove transakcije dodaju u Bitcoin blockchain. Kako bi proces bio uspješan potrebno je snažno računalo i pristup golemim količinama električne energije. Dobro je znati da se danas rudarenje Bitcoina ipak nagrađuje nešto manje nego u počecima. To dodatno otežava pokrivanje rastućih računalnih i električnih troškova. Iako zanimljivo, rudarenje nije neophodno kako bi se upustio u svoj Bitcoin pothvat. Za početak, možeš započeti s kupnjom i prodajom.
Na koje se sve načine koristi Bitcoin?
Kao alternativan način ulaganja;
kao pomoć u diversifikaciji rizika portfelja kriptovaluta (prije spomenuti “hedging”);
za plaćanje roba i usluga (danas postoje velike tvrtke koje prihvaćaju Bitcoin, a neke od njih su Microsoft, PayPal);
za slanje novca, primjerice iz Hrvatske u Japan ili Kinu (brže i jeftinije u odnosu na banku);
za uslugu koja vam omogućuje povezivanje debitne kartice s vašim kripto
računom (to znači da možeš koristiti Bitcoin na isti način na koji bi koristio svoju kreditnu karticu);
Ukratko, Bitcoin pruža mogućnost pohrane vrijednosti bez oslanjanja na valutu koju podupire centralni sustav, banke i vlada.
Kako kupiti Bitcoin?
Većina ljudi kupuje Bitcoin na burzama kriptovaluta (engl. “Cryptocurrency exchange”). Burze omogućuju kupnju, prodaju, ali i posjedovanje kriptovalute. Postavljanje računa na centraliziranim kripto burzama (eng. “CEX”), slično je otvaranju brokerskog računa – zahtijeva potvrdu identiteta, te navođenje izvora financiranja poput bankovnog računa ili debitne kartice. Neke od glavnih CEX burzi uključuju Coinbase, Kraken i Gemini.
Osim centraliziranih, postoje i decentralizirane kriptoburze (eng. “DEX”), kod kojih nije potrebna navedena verifikacija, već spajanje novčanika na platformu kako bi se obavile željene transakcije. Glavne prednosti DEX burzi su niže transakcijske naknade, izravni pristup vlastitoj digitalnoj imovini, te smanjena regulatorna opterećenja. Iako CEX burze također nude svoje prednosti – kao što su veća likvidnost i pojačana regulatorna jamstva – ovakve burze obično zahtijevaju stavljanje imovine na skrbništvo prije trgovanja. Ovaj zahtjev se uvelike kosi s idealima kripto svijeta o držanju vlastite imovine pod izravnom kontrolom, stoga su CEX burze češće korištene od strane institucionalnih, a manje od strane individualnih ulagača.
Bez obzira gdje se odlučiš kupiti svoj Bitcoin, trebat ćeš Bitcoin novčanik (eng. “Crypto Wallet”)u koji ćeš ga pohraniti nakon obavljene kupnje. Neki od primjera online novčanika su Trust Wallet, Exodus, Electrum, Mycelium, MetaMask i brojni drugi.
Napomena: Budući da rudari moraju potvrditi Bitcoin transakcije, možeš očekivati da će proći neko kraće vrijeme kako bi na svom računu vidio obavljenu kupnju Bitcoina. To je vrijeme skraćeno kod novog konsenzus mehanizma “Proof-of-Stake” na koji je prešao Ethereum blockchain.
Kako kupiti ili prodati Bitcoin putem Kriptomata?
Ako želiš izbjeći burze, istražiti dodatan način kupnje / prodaje ili se osloniti na offline kanale – uz par jednostavnih koraka možeš obaviti sve potrebno putem KRIPTOMATA. Saznaj više uz detaljne upute i video tutoriale na:
A) Kako kupiti Bitcoin i ostale kripto valute putem KRIPTOMATA?
B) Kako prodati Bitcoin i ostale kripto valute putem KRIPTOMATA?
Sljedećeg tjedna pričamo ti još detaljnije o razlikama između Bitcoina i zlata. Do tada, prođi kroz ovaj članak i obrati nam se ako te zanima više ili ako trebaš dodatno pojašnjenje. Pronađi nas i zaprati na društvenim mrežama putem linka i piši nam!
Tvoj Kriptomat.hr Tim