Kamatne stope i kriptovalute
Promjene kamatnih stopa utječu na cijene kriptovaluta kroz promjene u ponašanju investitora i tržišnu dinamiku. Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država, poznate kao FED, djeluju kao središnja banka SAD-a. Jedna od ključnih odgovornosti FED-a je upravljanje kamatnim stopama, koje suštinski kontroliraju troškove zaduživanja novca. Niže kamatne stope čine zaduživanje jeftinijim, povećavaju ekonomsku likvidnost i potiču potrošnju i ulaganja. Suprotno tome, povećanje kamatnih stopa obeshrabruje zaduživanje, smanjuje protok novca u ekonomiji i usporava gospodarstvo, s ciljem obuzdavanja inflacije. Cijene imovine, uključujući dionice, obveznice, pa čak i kriptovalute, obično reagiraju obrnuto na kamatne stope. Kamatna stopa može se vizualizirati kao zajednički faktor koji se koristi za određivanje cijene imovine. Ako taj faktor raste, većina imovine pada u cijeni i obratno. Stoga, visoko volatilna imovina poput kriptovaluta prati i tradicionalna tržišta (nekretnine, dionice…). Što se tiče ponašanja investitora, kada su stope niske, banke nude niže kamate na štednju. Kao rezultat toga, investitori traže druge vrste imovine poput kriptovaluta kako bi ostvarili veće prinose. Ova povećana potražnja može podići cijene kriptovaluta. S druge strane, rastuće kamatne stope čine sigurnu imovinu poput štednih računa i obveznica privlačnijom, te time odvlače ulaganja u kriptovalute i potencijalno dovode do pada cijena. Utjecaj kamatnih stopa osobito je izražen kod rizične imovine. To je vidljivo iz povijesnih kretanja cijena unutar tržišta kriptovaluta. Kako cijene kriptovaluta padaju, likvidnost napušta decentralizirane financijske (DeFi) protokole, a ekosustavi blockchaina počinju izgledati prazno, bez puno korisnika ili transakcija, i sve se ovo nastavlja dok su kamatne stope visoke.
Izvor: cointelegraph
Povijesna korelacija između cijena i kamatnih stopa
Iako veza između kamatnih stopa i cijena kriptovaluta nije uvijek izravna, povijesni trendovi jasno pokazuju utjecaj kamatnih stopa na dinamiku cijena Bitcoina, što se dalje prelijeva na šire tržište kriptovaluta, NFT-ova i DeFi protokola. Bitcoin (BTC), najveća kriptovaluta prema tržišnoj kapitalizaciji, ima složen odnos s odlukama Federalnih rezervi o kamatnim stopama. Dok korelacija nije uvijek savršena, povijesni trendovi pružaju donekle vidljivu korelaciju. Ako se vratimo u 2018. godinu, kada je tadašnja predsjednica FED-a, Janet Yellen, započela niz povećanja kamatnih stopa s ciljem suzbijanja inflacijskih pritisaka, vidjet ćemo da se ovo razdoblje poklopilo s dramatičnim padom cijene Bitcoina. Od vrhunca od gotovo 20,000 dolara u prosincu 2017. godine, Bitcoin je pao na oko 3,200 dolara do prosinca 2018. godine, što je pad od preko 80%. Kako je cijena Bitcoina padala, tako je padalo i cijelo kripto tržište. Iako su i drugi čimbenici, poput hakiranja mjenjačnica i regulatorne nesigurnosti, igrali ulogu, rastuće kamatne stope zasigurno su bile glavni razlog ovog bear marketa. Ako pak odemo do 2021. godine, kada je Bitcoin, potaknut niskim kamatnim stopama Fed-a tijekom pandemije, dosegnuo rekordnih preko 69,000 dolara u studenom 2021. godine. Međutim, promjena stava Fed-a oko kamatnih stopa i šire monetarne politike započela je krajem 2021. godine. Sa zabrinutostima oko inflacije, Fed je signalizirao svoju namjeru da poveća kamatne stope i smanji likvidnost u gospodarstvu. Ovaj zaokret doveo je do značajne korekcije na tržištu kriptovaluta u narednim mjesecima. Do lipnja 2022. godine, Bitcoin je izgubio preko 70% svoje vrijednosti, te ponovno pao ispod 20,000 dolara.
Izvor: cointelegraph
Gornji grafikon prikazuje kretanje cijena Bitcoina zajedno s kamatnom stopom FED-a od 1. siječnja 2015. do 28. veljače 2021. Federalna kamatna stopa je kamatna stopa koju banke međusobno naplaćuju za zajmove svojih viškova rezervi koje drže u Federalnim rezervama.
Zašto rastuće kamatne stope utječu na kripto tržište?
Rastuće kamatne stope obično prigušuju kripto tržište povećanog oportunitetnog troška i pojačanih maržnih poziva, što dovodi do pada cijena i vrlo često bankrota.
Smanjen želja investitora za rizikom
Kao što je ranije spomenuto, rastuće kamatne stope čine sigurne investicije poput obveznica privlačnijima. Ulagači koji traže veće prinose mogu biti manje skloni ulagati u volatilne kriptovalute kada mogu ostvariti zajamčeni povrat na niskorizičnu obveznicu s AAA kreditnim rejtingom. Obveznice s AAA kreditnim rejtingom su vrijednosni papiri koje izdaju vlade s najvišim kreditnim ocjenama, nudeći pouzdan prihod s minimalnim rizikom od neispunjavanja obveza. Ova promjena u sentimentu investitora može dovesti do smanjenja potražnje za kriptovalutama, čime se snižavaju njihove cijene.
Povećani oportunitetni trošak
Kada kamatne stope rastu, potencijalni prinosi od držanja gotovine ili drugih imovina koje donose kamate postaju privlačniji. To povećava oportunitetni trošak držanja rizičnijih imovina poput dionica i kriptovaluta.
Maržni pozivi
Kripto tržište preplavljeno je leverage-om, gdje investitori posuđuju novac kako bi povećali svoje potencijalne dobitke. Međutim, rastuće kamatne stope čine te zajmove skupljima. U slučaju pada tržišta, investitori se mogu suočiti s maržnim pozivima, prisiljavajući ih da prodaju svoje kripto imovine kako bi podmirili svoje obveze. Ovo prisilno prodavanje može dodatno pogoršati pad cijena. Sve ovo prije ili kasnije uzrokovalo je nekoliko bankrota, poput Celsiusa i FTX-a, tijekom 2022. godine.
Izvor: cointelegraph
Protuargumenti oko utjecaja kamatnih stopa Fed-a na kriptovalute
Kratkoročne fluktuacije u politici FED-a možda imaju manji utjecaj na dugoročne ulagače u kriptovalute, budući da oni vjeruju u dugoročni potencijal kriptovaluta i spremni su izdržati razdoblja volatilnosti. Dodatno, potezi FED-a koji bi mogli destabilizirati tradicionalni financijski sustav mogli bi potaknuti nepovjerenje u fiat valute. To bi dugoročno moglo koristiti kriptovalutama, jer ih neki vide kao alternativu državnom novcu. Nadalje, određene kriptovalute još uvijek bi mogle biti smatrane zaštitom od inflacije ako povećanje kamatnih stopa prati uporno visoka inflacija. Ovo je osobito točno za kriptovalute s ograničenom ponudom, što može povećati njihovu privlačnost u inflacijskom okruženju. Ovi čimbenici dodaju složenost, sugerirajući da, iako povećanje kamatnih stopa Federalnih rezervi može negativno utjecati na kriptovalute, dugoročni odnos nije sasvim jasan. Bez obzira na to, odluke FED-a o kamatnim stopama će nedvojbeno i dalje igrati značajnu ulogu u budućnosti kripto tržišta. Dok se čini da je kratkoročni utjecaj negativan, stabilnije kamatno okruženje moglo bi potaknuti dugoročni rast industrije. Samo će vrijeme pokazati kako će se složen odnos između FED-a i kripto tržišta razvijati, no razumijevanje tog odnosa ključno je za svakoga tko razmišlja o ulasku u svijet kriptovaluta.
Izvor: cointelegraph
Zaključak
Rastuće kamatne stope Fed-a imaju značajan utjecaj na kripto tržište, smanjujući apetit investitora za rizikom, povećavajući oportunitetne troškove i pojačavajući maržne pozive, što dovodi do pada cijena i bankrota. Povijesni trendovi, poput događaja iz 2018. i 2021. godine, jasno pokazuju kako odluke o kamatnim stopama mogu oblikovati dinamiku cijena kriptovaluta. Iako kratkoročne promjene kamatnih stopa negativno utječu na kriptovalute, dugoročni ulagači često vjeruju u njihov potencijal i spremni su izdržati volatilnost. Potezi Fed-a koji potkopavaju povjerenje u fiat valute također mogu dugoročno koristiti kriptovalutama. Osim toga, neke kriptovalute mogu biti smatrane zaštitom od inflacije, osobito u uvjetima visoke inflacije i ograničene ponude. Stoga, iako kamatne stope Fed-a igraju ključnu ulogu u kratkoročnom kretanju cijena kriptovaluta, dugoročni učinci ostaju složeni i nejasni. Razumijevanje ovog odnosa ključno je za svakoga tko razmišlja o ulaganju u kriptovalute. Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga, te da ste naučili nešto novo, ako imate bilo kakva pitanje ili prijedloge uvijek nam se možete obratiti na našim društvenim mrežama (Twitter, Instagram).
